This content was uploaded by our users and we assume good faith they have the permission to share this book. If you own the copyright to this book and it is wrongfully on our website, we offer a simple DMCA procedure to remove your content from our site. Start by pressing the button below!
O). naći integrale: �. . x- dx, (O<m< sin 811. J -co-(O<m<2). 812. I xm .. . o x O b > O jednaka __!__ n e2 (a + b). 2 Pri rešavanju sledećih zadataka korisno je uvesti generalisane polarne koordinate po formulama. x - ar cosa tp1; y = br sina tp2 -=:.J= ab a cosa-l tp sina -l tp. Naći zapreminu ograničenu sledećim površima: 1035. (x, y, n =0 opš t i . , e. integr·al cH • · partikulcaHrni ..in,tee,.graln ll>= dil>-=0 dx ' . .. ' d-=0 dxn ni]> , y = y (x) (n) =f(x, y, y', ... , y
dx,
oo
•
r
a+ l
X dx.
oo
l
oo
e- x• dx
e x dx
x4
n
- x4
oo
oo
1).
ax
00
e -x"
e - x" dx =
"_....
oo
oo
rm-t e-xt
oo
1).
ax
dx,
o
§ S.
FOURIEROV INTEGRAL-J FOURIEROVE TRANSFORMACIJE
813. Pokazati da je
x > O i a>O
za oo
dt = F(a) 2 l (x + n)a oo
o
n=
814. Dokazati Eulerove formule: oo
1°
77
J t:zr.-1 e-lt cos a
cos (A. t sin
a) dt=
o
F (x) J...X
cos
a x;
F (x) sm . a x, J tz-I e-", 1 cosa sm. (A. t sm. a) dt = ---:;:;(A.> O, x > O, - ;
2°
o
815. Naći dužinu luka krive
rn = an cos n cp, (a>O, n E N).
816. Naći površinu ograničenu krivom
! x !m + ! y !m = am, (m>O, a>O). 817. Dat je integral
gde je
m
cp (m) =
realan parametar.
oo
J e- xm dx,
o
l 0 Ispitati njegovu konvergenciju. 2° Koristeći gama funkciju izračunati lim cp (m). 3° Ispitati konvergenciju reda
lo
n= l oo
2
(2 n - l ) ! !
(
X
l
)n , naći njegov zbir.
+ x2
1
§ 5. Fourierov integral i Fourierove transformacije P r e d s t a v l j a n j e fun k i j e F o u r i e o v i m i n t e g r a l o m. Ako je funkcija /(x) apsolutno integrabilna na celoj realnoj pravoj, tj. ako integral oo J lf(x) l dx konvergira, i ako ispunjava Dirichletove uslove na svakom konačnom intervalu, tada se ona, u svim tačkama neprekidnosti, može predstaviti Fouriera e
r
- oo
vim integralom:
(l)
/(x) = J [a (J.) cos J.x + b (J.) sin J.x] dx oo
o
78
m. FUNKCIJE
gde je
l
a (A) = -;
PREOSTAVUENE POMOĆU INTEGRALA
l
oo
J /(t) cos A t dt
- oo
U prekidnim tačkama integral (l) jednak je Ako je funkcija
- oo
l
Z
[/(x + O) +f(x-O)j.
parna, tada je:
f(x)
oo
f(x) = J a (A)
(2)
J /(t) sin A t dt. oo
b (A) � -;
cos
o
gde je
A x dx,
2 oo o
a (A) = - J /(t) cos A t dt, n
a ako je funkcija
/\x)
neparna, tada je: oo
f(x) = J b (A)
( 3)
o
gde je
2 -; J
sin
A x dx,
oo
b (A)
=
f(t)
sin
A t dt.
z o P r e d s t a v l j a n j e f u n k e i j e F o u r i e r o v i m i n t e g r a l o m u i n t e r v a l u (0, oo). Ako je funkcija f(x) zadat a na intervalu (O. oo ) , apsolutno inte o
grabi Ina na tom intervalu i ispunjava Dirichletove uslove na svakom konačnom intervalu (a, b) e (0, oo ), tada se, parnim produženjem. može predstaviti formu lom (2), ili neparnim produženjem formulom (3).
3° F o u r i e r o v e t r a n s f o r m a e i j e. Ako se funkcija f(x) za svako xE(- oo , oo ) sem. možda, u konačnom broju tačaka može predstaviti Fourierovim tada je funkcija koja je rešenje integralne jednačine
F(z)
(4)
oo j F(z) e-l:t• dz
l
f(x) = -
data integralom:
Zn
oo
- oo
l F (z) = -= J!(u) e1"'11 du (i = V=t). Vz n
F(z)
- oo
Funkcija zove se Fourierova parna, tada je funkcija
flx)
integralom,
Fc
transformacija
(z)=� � j
rešenje integralne jednačine
f(x) =
o
f(u) cos
�� J Fc (z) - oo
o
(zu) du
cos
(xz) dz,
funkcije
f(x).
Ako j e funkcija
a ako je
79
FOURffiROV INTEGRAL l FOURIEROVE TRANSFORMACIJE
] S.
/(x)
neparna , tada je
F,
(z)=�! jf(u) (zu) du sin
o
rešenje integralne jednačine
f(x) ={!; j (z) (xz) dz.J f(x). f(x) o
sin
F,
xE(O,
Funkcije F. (t) i F, (t) su respektivno kosinus-Fourierova transformacija i sinus-Fourierova transformacija funkcije Funkcija definisana za oo ) može se parno ili neparno produžiti zavisno d a li j e potrebna sinus ili cosinus -Fourierova transformacija.
j
Sledeće funkcije predstaviti Fourierovim integralom: 818.
f(x) =
820.
f(x)
822.
f(x) �
824.
826.
828. 830. 831. 832.
{ l, l x l < l
�� l
f(x) =
0, l X 1 > 1 . l + x, - 1 <x < 0 O<x< l 1 -x, o l x l > l. l' ,
O<x
o,
- l,
l
(a>O).
az + xz
l
819.
o
X
.
O, x < O f(x) = n x, O < x < l O, X> l .
82 1. J (x) = sgn (x - a) - sgn (x-b) 823.
825.
827.
x { m e x>O f(x) = mx ' e ,x x
lA (
f(x) =
f(x) =
f(x) =
829.
{
e
i
(J)
ex
parnim produženjem;
2°
_
X
A
f(x) =
.
Sin
l X-Xo l a
)'
o,
lx-x0 l < a l x -x0 l >a.
(a> O) .
az + xz
(m > O). X, X > 0 j(x) = O, x < O (k> O). f(x) = - a i x l cos {J x (a > O ). Funkciju f(x) = - ( O < x < oo ) predstaviti ·
l
(b > a).
W
2nn t, l t l < - (J)
O, l t l >
{ e-mmxx, -e ,
2nn (J)
(n E N).
x> O x < O (m> O).
Fourierovim integralom: l o neparnim produženjem.
Naći Fourierove transformacije
za
sledeće funkcije:
80
III. FUNKCIJE
PREDSTAVUENE POMOĆU INTEGRALA
2
834. f(x) = e-2x .
833. f(x) = e-a lxl (a> O).
835. f(x) = xe-a l x l (a> O).
Naći kosinus-Fourierove transformacije za sledeće funkcije:
837. f(x) = V2n pz +f3 xz 839. f(x) = Vxl .
836. f(x) = e-fJ z (/3> 0, x > O). 838. f(x) = e-2;r2 .
(/3> 0, x ;;;. O).
Naći sinus-Fourierove transformacije za sledeće funkcije:
840. f(x) = e-fJz (/3 > 0, x ;;;. O). 841. f(x) = �ln f3z +X xz ({3 > 0, 0). ;r2 842. f(x) = Xe 2 . 843. Pokazati da je za funkciju lx njena sinus-Fourierova transformacija sama -
funkcija.
ta
Rešiti sledeće integralne jednačine:
844. J
oo
q; (y) cos
xy dy =
o
845.
1
-.
l + xz
-
J q; (y) sin xy dy = e--a: oo
846. J
(x> O) .
o
q; (y) sm xy dy =
.
o
847. f � (y) sin 00
r
X,
- Sin 2
f; xy dy � j l
COS
o,
X,
n
--;r · o,
O < x
x ;;;. n. O < x
x-n x>n.
X>
Glava IV VIŠESTRUKI I KRIVOLINIJSKI IN1EGRALI
§ l. Dvojni integral
l o Pod
dvojnim integralom neprekidne funkcije nom oblašću D, podrazumeva se broj
JJ z (x, y) dx, dy = D
zo
max max
z (x, y)
nad nekom zatvorenom pravil
z (x1 , y1) Ll x1 Ll y1 llim xl l 2:' 2: Lly -.o
Ll
j
1 -.o gde je Ll x1 = xl+1-x1, Ll y1 = xl + 1 - x1 a zbir se odnosi na sve vrednosti i i j za koje je (x1 , y1) E D. Ako je oblast D određena nejednakostima a<.x<.h, y, (x)�Y
JJ z (x, y) dx dy = J dx J
z (X, J) dy
y1 (x) Ako se neprekidnim i diferencijabilnim funkcijama D
a
x = x (u, v),
y = y (u, v)
realizuje jednoznačno preslikavanje ograničene i zatvorene oblasti na oblast D' ravni u O v i ako je D (x, y) =!=O l= D (n, v) onda važi formula
JJ z (x, y) dx, dy =JJ z [x (u, v), y (u, v)] I I I du dv D
6 Zbirka zadataka iz ville matematike II
D
D
u ravni
x Oy
82
IV. VIŠESTRUKI I KRIVOLINUSKI INTEGRAL!
U specijalnom slučaju kada se prelazi na polarne koordinate i y = r sin rp biće:
x = r cos rp
3° Ako su
rp i r po formulama
JJ z(x, y) dx dy = JJ z(r cos rp, r sin rp) r dr drp. D
D
m i M donja i gornja međa funkcije z (x, y) u oblasti D, onda je m<.z (x, y) <.M
jednakost
X, Y) Z1 (X, Y) dx dy = Z (�, 7})
J J z( D
JJ D
Z1 (X, Y) dx dy
z1 (x, y) neka neprekidna funkcija koja zadržava stalan znak u oblasti D, a (�, 1'/) E D naziva se formula o srednjoj vrednosti dvojnog integrala. Ako se stavi p. = z (�, 7}) i z1 (x, y) l dobija se gde je
=
l
p. = z (�, 7J) = -p
JJ z (x, y) dx dy D
z (x, y) u oblasti D čija je površina P. D neograničena a funkcija z (x, y) neprekidna na D, onda
što se naziva srednja vrednost funkcije
4°
Ako je oblast integracije j e po definiciji
JJ z (x, y) dx dy = D
gde je oblast
lim
n-+oo
JJ z (x, y) dx dy Dn
D,. proizvoljan niz ograničenih zatvorenih pravilnih oblasti koji pokriva oo
D, tj. U D,. = D. Ako granica na desnoj strani postoji i ne zavisi od izbora n=l
niza D,. , onda se odgovarajući integral naziva konvergentan; u protivnom inte gral se naziva divergentan.
je funkcija sem u tački P (a,
.s• Ako
z (x, y) svuda neprekidna u ograničenoj i zatvorenoj oblasti D, b), onda se stavlja
JJ
z (x ,
y) dx dy = lim
D
e....O
JJ
z (x. y) dx dy
D - U8
gde je Ue oblast poluprečnika e koja sadrži tačku P, i ako postoji granica inte gral se naziva konvergentan; u protivnom integral se naziva divergentan. Pretpostavljajući da u oblasti tačke P (a,
b) važi jednakost: z (x, y)
rp (x, y)
=
,a
gde
l
gde je m< l rp l (x, y) I<M (m, M>O) r = V (x-a)2 + (y-b)2 dobija se da: ) za a< 2 integral (2) konvergira; 2) za a ;;;. 2 divergira. Analogno se definiše nepravi integral (2) ako funkcija z (.4, y) ima liniju prekida.
Polazeći od definicije izračunati sledeće integrale:
848.
JJ
xy dxdy.
849.
JJ
850.
xzyz dx dy.
JJ
eX + Y dx dy.
a <. x <. b c�y�d
a <. x <. b c�y
O <. x <. l O <.y <. l
851. Formirati donji S i gornji S integralni zbir funkcije z (x, y) = xz + yz na oblasti l < x < 2; l < y < 3, deleći tu oblast na pravougaonike pravama.
i , X= l +n
2j y= l +n
(i, j = O,
l , . n). .
.
§ l. DVOINI INTEGRAL
Naći graničnu vrednost tih zbirova kada
83
n- oo
852. Proveriti sledeće relacije:
1 ° 8 { 5 - V2) n < jj (x +y + l00) dx dy < 8 ( 5 + V2) n; D
2° 36 n < JJ (xZ + 4yZ + 9) dx dy<76 n D
gde je oblast 853.
854.
855.
D
ograničena krugom
xz + y2 = 4
0 < JJ xy (x +y) dx dy < 64 D D (O < x < 2, O .;;; y .;;; 2) 2 -4 < J J (x + xy -xz-yz) dx dy<3 D D (O < x < l ; O .;;; y .;;; 2) dx dy 2. 1 '96< 1 00 + cosz x+ cosz y <
JJ
l x ! + I Y I";; I o
U sledećim zadacima za navedenu oblast ispisati granice integracije dvoj nog integrala
JJ z (x,y) dx dy
za oba moguća poretka integracije.
D
D je Oblast D je Oblast D je Oblast D je Oblast D je Oblast D je
856. Oblast 857. 858. 859. 860. 861.
O); B ( I , l ) . paralelogram s a temenima A ( l , 2); B (2, 4); C (2, 7); D ( I , 5). krug } 0 xz +yz < I ; 2° xz + yz .;;; x. kružni prsten 4 < xz + yz < 9. ograničena linijama y = x, y = V4 x-xz. definisana nejednakošću l x l + l y l < l . trougao sa temenima
O (0, O);
A (I,
U sledećim zadacima promeniti poredak integracije: 862.
D
O
y
l
863.
VY
1
J J z (x, y)dx dy = J dy J z (x, y) dx. l
JJ z (x, y) dx dy = J dx J z (x, y) dx dy. D
O
Vzx-x2
V t -x2
864.
J dx J z (x, y) dy.
-l 6*
o
V2-x2
865.
J dx J z (x, y) dy.
o
IV. VIŠESTRUKI I KRIVOLINUSKI INTEGRALI
114
866.
V :ZO-xZ
J dx J a
0
z (x, y) dy.
867.
&inx
J dx J
o
z (x, y) dx.
869.
dvojnom integralu
l
(2 V 4-xZ l
J
-nv4-xz l
z (x,y) dy.
2/3
2
J dx J z (x, y) dx + J dx
o
o
U
J dx
-2
X
2 ,.
868.
2
1-
V 4x-x2-3
l
o
J J z (x, y) dx dy preći
J
z (x, y) dy.
o
na polarne koordinate
rp
i
r
D
i napisati granicu integracije za oba moguća slučaja.
xz + yz < az zo kružni prsten az < xz + yz < b2 • (a> O). Oblast D je krug x2 -yz < ax Oblast D je ograničena krivom r= 1 -rpz (r>O). Oblast D je pravougaonik sa temenima 0 (0, 6); A (l , O); B(l, l); C (O, 1). Oblast D je ograničena pravama x = 2, y = x i y = x V3. Oblast D je ograničena krivom (xz + yz)2 = az (xz -yz) (x > O). Pretpostavljajući da su rp i r polarne koordinate, izmeniti poredak inte
870. Oblast D je: l o krug 871. 872. 873. 874. 875.
gracije u sledećim primerima: 2 "
876. -
878.
J drp J
COS'!'
"
2
o
"
'l'
z(rp, r) dr.
n/2
877.
o
J drp J z (rp, r) dr
a
V sin 29'
J drp J
z (rp, r) dr (a> O),
o
(0
o
o
Izračunati sledeće integrale:
879.
JJ xyz dx dy,
ako je oblast integracije ograničena parabolom
D
pravom
880.
yz = 2 x
i
l x=.
2
JJ ; dx dy, JJ � dx dy,
ako je oblast D ograničena parabolama
y = x2 i x =yz .
D
881.
D
y = O; y = 2 n.
ako je oblast D ograničena linijama
x = O; x = 2 + siny;
§
882.
JJ 2 y dx dy, ako je oblast D ograničena linijama y = Vx ; y = O; x + y = 2 . D
883. J r �l _.!._ dx dy. l
l
•
o
885. 886. 887.
ss
I . DVO�I UNTEGRAL
e x
y-y
884.
J J eY2 dx dy . a
0
a
X
J J (x2 + y2) dx dy, ako je D paralelogram sa stranama y = x; y = x + a; D
y = a; y = 3 a (a> O)
JJ yz dx dy ako je oblast D ograničena osoro O i prvim svodom cikloide z
D
x = a (t-sin t), y = a (l -cos t).
JJ
� dx dy, ako je O < x < l , O < y < l . l + yz
888. {J (x +dxydy+ 1 )2 , ako je O < x < l , O < y < l . 889. JJ x sin (x + y) dx dy, ako je O < x � n, O < y < ; . D
•
D
D
890. JJ xz y eZY dx dy, ako je O < x < l , 0 < y < 2. 891. Ji x2 y cos (xy2) dx dy, ako je O < x < ; , 0 < y < 2. 892. JJ cos (x + y) dx dy, ako je oblast D ograničena pravama x = O, y = n, y = x. 893. JJ xz dx dy. . 5 xy = l , x + y = . 894. JJ xy dx dy, gde je oblast ogramcena l'ITIIJama 2 D
D
D
J x ! + I Y J ";; l
D
•v
·
D
895. 896.
J J (x + y) dx dy gde je oblast D ograničena linijama y2 = 2 x, D
x + y = 1 2. Izračunati I (a) =
x
+ y = 4,
JJ (x + y)-
x > O, y > O, O < a < x + y < l a zatim ustanoviti za koje će vrednosti para metra a postojati lim I (a) i naći tu graničnu vrednost. a�
IV.
86
897.
.
Izračunati I (a) =
VIŠESTRUKI I KRIVOLINUSKI
INTEGRAL!
dx dy
JJ V x + V Y gde Je. D trougao ogramcen pravama x = l , •v
D
y = O, x=y + a, O
898.
Izračunati JJ xz y V 1 - x3 -yJ dx dy ako je oblast D definisana nejedna D činama
899. Pokazati
da je
JJ x2
dx dy =
D
JJ yz dx dy = � JJ (xz + yz) dx dy = �:n D
D
ako je oblast integracije definisana nejednačinom x2 + y2 < az za x>O) y>O. Prelazeći na polarne koordinate izračunati sledeće integrale:
900. 901. 901. 903. 904.
JJ xy dx dy, gde je oblast D ograničena D
O:e
osom i lukovima krugova
xz + y2 = l , xz + yz-2 x = O. J J (x2 + yz) dx dy.
x2+yl .,;:; 2 ay
JJ e -xl -yl dx dy, ako je oblast integracije krug xz + y2 < az. D
J J V xz +yz dx dy.
x2+yl .,;:; al
JJ V a2 -xz-yz dx dy, gde je oblast integracije ograničena: l o krugom D
xz + y2 = a2 i pravama y = x i y = xV3; 2° krugom xz + yz-ax = O . ln (x2 + yz) dxdy, ako je D oblast između krugova xz + yz = l ix2 + y2 = e2• xz + y2
905. JJ D
dy_ dx___. .:_ 907. J'J __ 312 (I + xz + yz) D
908.
, gde je D oblast ograničena pravama X= O, X = l , y = O, y = l .
JJ sin Vx2 + y2 dx dy, gde je D oblast ograničena krugovima D x2 +yz = nz i xz +yz = 4 nz .
§
l.
DVOJNI INTEGRAL
87
xz xz yz dy' gde je oblast D definisana nejednačinom -+ 909. JJ � 1----dx az bZ az + ybzz < I . D
910. JJ � 4 - ( :r -(� r dxdy, ako je oblast D ograničena linijama xz + yz = 1, � + � = l i pripada prvom kvadrantu. az bz (2 a)z (2 b)2 911. JJ � Vx + VY dx dy, ako je oblast D ograničena koordinatnim osama i krivom Vx + VY = l . 912. JJarctg � dxdy, gde je D deo prstena l .;;; xz+yz.;;; 9, y> � , y;;;. xVJ. D
D
D
Naći srednju vrednost sledećih funkcija: 913. z(x, y)=V az-xz-yz, u oblasti određenoj nejednačinom xz +yz .;;; az. 914. z(x, y)= 12-2x-3y, u oblasti ograničenoj pravama x=O, y=O, 12-2x-3y=0. 915. z(x, y)=2x+y, u oblasti ograničenoj pravama x=O, y=O, x+y=3. 916. z(x, y)=sin2xsinzy u kvadratu: O <x< n, O
O "o::; y "o::; l
918. 919. 920.
JJ j xy) dx dy
ako je oblast D definisana nejednačinom xz + yz
D
i x i + I Y i "o::; l j x j "o::; l
O "o;; y "o;; 2
922.
x2+y2 "o;; l
J J l cos (x + y) j dx dy ako je oblast D definisana nejednakostima: D
IV. VlSESTRUKI l KRIVOLINIJSKI INTEGR.AI:1
88
Izračunati vrednost integrala:
JJ (y-x) dx dy, ako je oblast ograničena pravama
923.
7 I x+ l x+ 5 y = -Y = x + l , y= x-3 , y = -3 3 9 ,
D
stavljajući
l u =y-x, v = y + - x. 3
Uvodeći mesto x i y nove promenljive u sledećim dvojnim integralima:
925.
ax
a
926.
2
927.
z (x, y) dy (O
2-x
J dx J z (x, y) dy
O
stavljajući
odrediti granice integracije
stavljajući
u = x, v = L . X
u = x + y, V = X-y.
l -x
JJ z (x, y) dx dy, ako je oblast D ograničena linijama Vx + VY = va. D
y = O (a>O) 928.
ui v
stavljajući
x = u cos4 v, y = u sin4 v.
X = o,
z (x, y) dx dy gde je oblast D ograničena pravama x = O, y = O, x + y = a . . ,. u (a-v) y=- · stavlJaJUCI X = a a
JJ D
uv
929. Kako treba izvršiti zamenu promenljivih pa da se krivolinijski četvoro ugaonik, ograničen linijama xy = I . xy = 2 , x-y + l = O, x-y- 1 = 0
(x >O, y>O)
preslika na pravougaonik čije su stranice paralelne koordi
natnim osama.
930. U integralu
JJ z (x, y)dx dy oblast integracije je četvrtina kruga x2 + y2 < az, D
x>O, y>O. 1 °. Zamenom promenljivih preslikati onik; 2° u ravnokrako pravougli trougao. Izračunati sledeće integrale:
JJ
931.
yJ V l -x2-y4 dx dy.
x2+y• .;; l x ;;;, O y ;;;, O
933.
JJ x2 yz V l -(x3 + yJ) dx dy D
xJ + yJ ;> l, y ;> O.
932.
JJ
x4+y4 � l
ako je oblast
tu oblast
u
pravouga
(xz + yz) dx dy.
D određena nejednakostima
§ l. DVOJNI INTEGRAL
934.
Dokazati da je
JJ xm xn dx dy = O
x2 +yz .,;; az
89
ako su
m i n prirodni brojevi i bar
jedan od njih neparan. :r& (!2
dx dy gde je
935. Naći lim 1 JJ (x, y) 936. Ako je funkcija (x) za x z
-
"_...o
937.
Naći
F' (t)
x2 +yz .,;; Ciz
qJ
z
(x, y)
neprekidna funkcija.
.ueprekidna i p�zitivna pokazati da je
<e
ako je:
JJ e�dx dy.
F(t) =
O.;;; x .;;; t O.;;; y .;;; t
938. Ako je funkcija
z
(x, y)
neprekidna, dokazJ.ti da
u (x, y) =
� J d � J z (�. x +y-o
X
� -X+J'
0
'YJ)
drJ .
zadovoljava diferencijalnu jednačinu 02 u
iJ2 u
- --
ox2 dy2
=Z
(X,
y) .
Ispitati konvergenciju sledećih nepravih integrala:
(p >O, q >O).
940. JJ sin(Xx yin)1'-y dX d s
-
x+ y ;;. l
941. Pokazati da integral JJ
x ;;. l , y ;;. l
J J l
l
2 -y2 -x - dx (xz + y )2
Izračunati sledeće neprave integrale: ""
""
- oo
- oo
J.
x2-y2 dx dy divergira iako dvostruki integrali (x2 + y2)2 dy
942. J J
+-
943. . /'J dx dy y ;;;, x2+ 1
X" + y2
konvergiraju .
IV. VIŠESTRUKI I KRIVOLINUSKI INTEGRAL!
90 oo
"'
944. J J -8
- oo
"'
945. J J az +dxxzdy+ yz)z o
o
"'
946. J J e-l x i-I Y I dx dy. - oo
"'
"'
dx dy (l + xz + y z) 3iz
- oo
(
947. JJ e-<x+Y> dx dy. o":; x ":;y
949. J dx J x e-Y si;: dy. 948. J J (x + y) dx dy ako je oblast D definisana nejednakostima x>O, 950. JJ arctg (xz + yz) z oo
"'
"'
oo
dx e-Y2 dy.
0
2 >:
o
X
D
y>O, x + y > l . dx dy (a E R) gde je oblast D definisana nejednakošću (1 -xz-yz)a D xz + yz < 1 . Pokazati koji od sledećih integrala uzeti po krugu xz + yz < az konvergiraju: e- xz-yz dx dy. JJ ln V xz + yz dx dy. +� � D D
951. JJ
954. JJ sinV x(xz +z +yyz)z)3 dx dy.
953. JJ 955. JJ cosx(xz +z +yzyz) dx dy.
956.
957.
952.
D
"'
oo
JJ
-OCI
- oo
e- (x2 +Y2) dx dy.
D
"' oo
J J e-<x2+Y'> cos (x2
-r
y2) dx dy.
- oo - oo
"' oo
- co - oo
959. Može li se izabrati broj m tako da nepravi integral JJ VG(xdxZ +dyyz)m uzet po celoj ravni xOy, konvergira? § Površina oblasti D
u
2. Izračunavanje površine ravni xOy, može se naći po formuli P=
JJ dx dy. D
•
§
2. IZRAĆUNAVANJE
91
POVRŠINE
Naći površine ograničene sledećim linijama:
960. -xazz + -ybzz = l
962. xy = az, x + y = -25 a (a>O) 963. y = xz, x = yz. 964. y = vx. y = 2 vx. y = 965. xy = az, xy = 2 a1, y = x, y = 2 x (x>O, y>O). 967. y = 2 x-xz, y = xz. 968. y = -X3 , xz + yz = l O 970. (xl + y1)3 = x4 y4 971. (xl + yz)3 = 4.
4 xz yz.
+
975. (xz + yz)z = 8 az xy
976. 978.
(x-a)2 + (y-a) z < az. Uvodeći generalisane polarne koordinate r i rp po formulama x-ar cosa rp, y=br sina rp (r;>O). gde su a, b i a podesno izabrane konstante i D (x,y) . -- = a arb cosa-l rp s)Jla-1 rp, D (r,rp) naći površinu ograničenu sledećim krivim linijama, pretpostavljajući da su parametri pozitivni: x z yl X y x3 y3 xz yz =+-=-+- + - = - + - ; x = O, y = O. aZ bZ h k a3 b3 hZ kz - 4\11 : + \}/ = l , X = O, y = O.
977.
t
Koristeći se podesnom zamenom promenljivih izračunati površinu ogra ničenu linijama:
979. (�a + L.b )2 = �a -L.a ,
y>O.
980. (-xa + -yb )3 = -xyc3 ;
površinu petlje.
92
981.
IV. VlSESTRUKI l KRIVOLINUSKI INTEGRALI
(x2 + y2 ) = xy .
982.
c2
az b2
983.
Vx + vY =Va, x + y = a a>O.
984.
x 'J/ a + \jjy 7} = I ·'
986.
X + y = a,
x2 y2 xz + y2 . -+-= 25 4 9
4
X + y = b, y = a X, y = {J X
a < b, a < fJ
X
= y (a > O, b>O) .
a b
.
988. xy = az, xy = bz, yz = mx, xz = ny a > b, m > n.
xz yz = c2 (u = u1, u ) i hiper -+ -2 chz u shz u
989.
Naći površinu ograničenu elipsama
990.
Naći površinu preseka površi xz + yz + zZ-xy -xz-yz = az
§
ravni
3. Izračunavanje zapremine primenom dvojnog integrala
Zapremina cilindra, koji odozgo ograničava neprekidna površ definisana jednačinom z = z (x, y), odozdo ravan z � O, a sa strane prava cilindrična površ, koja u ravni xOy iseca neku obl ast D, data je formulom V-
JJ z (x,y) dx dy D
Naći zapreminu tela ograničenog sledećim površima: 991. z = l + x + y, x + y = l , x = O y = O . 992.
Koordinatnim ravnima i ravnima
x = 2, y = 3, x + y + z = 4. 993. x = O, y = O, z = O, x = 4, y = 4 i parabolom z = xz + yz + I . 994.
Ravni � + L + __.:_ = l i koordinatnim ravnima . a
b
e
§ 3. IZRACUNAVANIE ZAPREMINE PRIMENOM DVOJNOG INTEGRALA
93
995. Ravnima y = O, z = O, 3 x +y = 6, 3 x + 2 y = l2 i x + y + z = 6 . 996. Rotacionim paraboloidom z = x2 + y2, koordinatnim ravnima ravni x +y = l . 997. Rotacionim paraboloidom z = + y2 ravnima z = O, y = l, y = 2 x, y = 6-x. 998. Ravnima z = O, y + z = 2 i cilindrom y = x2. 999. Cilindrima y = V X, y = 2Vx i ravnima z = O, x + z = 6 . 1000. Koordinatnim ravnima, ravni 2 x-3y-12 = 0 i cilindrom z = _.!_2 y2, 1001. z = cos x cos y, z= O, l x +Y I < -2 , l x-y l < -2 1002. Površima x2 + y2 = 2 x, xy = z; z > O. .x2
:rt:
1003. 1004. 1005. 1006. 1007. 1008. 1009. 1010. 1011. 1012. 1013.
:rt:
Prelazeći na polarne koordinate naći zapreminu tela, ograničenog sledećim površima: Paraboloidom z= 3-x2-y2 i ravni z = O. Sferom x2 +y2 + z2 = R2 i cilindrom x2 +y2 = Rx; x2 + y2 < Rx. Paraboloidom z= x2 + y2 i cilindrima x2 + y2 = x, x2 + y2 = 2 x ravni z = O. Paraboloidom x2 + y2-az = O, cilindrom (x2 + y2)2 = a2 (x2-y2) i ravni z = O (a> O). Ravnima z = a x, z= O i cilindrom x2 +y2 = 2 ax. Paraboloidom 2 az = x2 + y2 i sferom x2 + y2 + z2 = 3 a2 ; x2 + y2 < 2 az. x2 + y2 + -= z2 l. Elipsoidom a2 b2 c2 Ravni z = O, paraboličkim cilindrom y2 = 2px, ravni x = a i površi z = xy2. Prizmom čija je osnovica trougao sa temenima O (0, O, 0), A (1, O, 0), B O, , O a ivice paralelne z-osi i površi z = x2 + y + l za z > O.
( � )
Cilindrom x2 +y2-2 x = O i površi z = x2 y, z > O. Eliptičkim cilindrom x + y + z = 5.
4 y2 + z2 = 4,
koordinatnim ravnima
ravni
94
N.
VIŠESTRUKI
J
KRIVOUNIJSKJ INTEGRAL!
1014. Zajedničkog dela cilindra xz + z2 = Rz, xz + yz = Rz . 1015. Paraboloidom z = xz +yz i ravni z = x +y. 1016. z = xz + yz, xz + yz = X, xz + yz =2 x, Z= O . 1017. xz (a-y)z +yz zz = yz (a-y)z (a>O), z = O . 1018. z2 = az (xz +yz), xz + yz-bx = b Jlxz + yz , a, b>O, O 1019. yz = x, yz = 4 x, z = O, x + z = 4, y > O. )2 ( y )2 = l , zZ = x. 1020. (x-a -- + b a 1021. Data je kriva x = a cosz u, y = a sin u cos u, z = a sin u gde je a>O. z ;;;.
l o Pokazati da se ova kriva dobija kao presek sfere i cilindra čija je generatrisa paralelna z-osi i odrediti jednačinu tih površi. 2° Odrediti zapreminu ograničenu tom sferom, cilindrom i ravni z = O; z ;;;. O Naći zapreminu tela ograničenu površima: s V2 ln .!____ . Z = 0, x +y = 2 , Z=2 y xz +yZ + z2 = 3 az, xz +yz = 2 az (z ;;;. O) . xz +yz = 2 x2, xz +yz = 2 y, z = x + 2y, z = O. Z = 3 + x2 + 2 y2, y = 2 X2- } , y= 0, Z = 0. xz + yz = 2 az, (x2 + yz)2 + 2 az xy = O, Z = O . z z xz + yz + zz l Konusom x + y (z - V2)z i elipsoidom 2 6 2 x 2 2• xz yz z= z+y + = X z = O. 4 9 4 9 ' xz + yz + zZ = 2; xz + yz + z2 = 6; xz + z2 = x (manjeg dela) . xz + yz= ex; x4 + y4 = az (x2 + yz) ; z= O. z2 = 2 xy; (xz +y2)2 = 2 az xy; z = O; x>O; y>O. xz + yz + z2 = az; xz + yz > l ax l · z (x +y) = ax + by; z = O; l ..;;; xz +yz ..;;; 4; x>O; y>O; a>O; b> O . Dokazati da je zapremina tela ograničenog površima: z= O; xz + yz = cz, z [cp (x) + cp (y) ] = a cp (x) + b cp (y),
1022. 1023. 1024. 1025. 1026. 1027. 1028. ( 1029. 1030. 1031. 1032. 1033. 1034.
=
)
'
95
§ 3. IZRACUNAVANJE ZAPREMINE PRIMENOM DVOJNOG INTEGRALA
gde je
1036.
1037.
1038•
xz yz xz + yz = 2 Z, + - = 1 , Z = O. az b2 p q
yz = l , z = O, x>O, y >O. xz + ez =xy, az bz 2 2 xz + yz � = l, � 3 L 3 = l , Z= O, (a, b, e< O). + + b a az bz e
( ) ( )
(az-xz + -ybzz,)2 + -ezZz = 1 .
1040.
xz + xz yz x yz = zZ -; + =-; >0. az bz ez az bz h
1041.
yz = z ,x4 + xz + xz + y2 , z = O. - , - y4 = az bz e a4 b4 az bz
1043.
1044. 1045. 1046.
1042.
x" yn zn -11 + - + -11 = l , x = O, y = O, z = O, (n>O). a b11 e zzn = z ( xz + yz) n z (az-x2 + y-bzz ) + - - ezn h az b2 -
"
(n> l ; a, b, e, h>O).
z = x Vx+y vJ, x +y = O; x>O; y > O ; :z > O. 2 2 � + L + ..::_ = 1, � + L =� y>O ; z>O. a b a b a ez
(
)
(
)
(-xzaz + -yzb2)2 + -z4 = l . c4
96
1049.
IV. VIŠESTRUKI I KRIVOLINUSKI INTEGRALJ
y2 z2 x-A a2-fJ2 zz xz + yz + Dati su elipsoid = l i paraboloid - + - = · az bz c2 b2 cz fl- A az gde je -a
---
Naći zapreminu ograničenu površima:
z=ye-01; xy = a2; xy = 2 a2 ; y = m; y = n; z= O. z2 = xy, xy= a2, xy= 4 a2, x = 2 y, x = 3 y, z = O. Z = Xy, XY = l , xy= 4, y2 = X, y2 = 3 X, Z = 0. z = x2 y, yz = a2-2 ax, y2 = m2 + mx, y = O, z= O . xy
1050. 1051. 1052. 1053.
§
4. Izračunavanje površine površi onda je veličina površine data formulom
Ako je površ zadata jednačinom
z= z(x, y) P= JJ VI + p' + q'dxdy D
gde je
p=z:, q =z�,
a
D
projekcija odgovarajućeg dela površi na ravan
z=O. x = x (u,x, y,v),zy = y (u, v), (u, v) E D,
Ako je površ zadat a parametarskim jednačinama a D je neka zatvorena oblast i sem toga su funkcije bilne u oblasti D onda je površina 1ovrši data formulom
pri čemu je
gde neprekidne i diferencija
P = JJ V
EG-F' dudv, -(ox)2 ('o y)2 + (oz-)2' E- ou ou ou G-_(oov-x)z + (oo-yv )z + (oo-v )z' oy -+oy oz oz-. F= ouox- ovox-+ou ov ou ov D
+
-
z
1054.
Izračunati povrsmu dela cilindra z2 = 4 x koji pripada prvom oktantu, a koji isecaju cilindar y2 = 4 x i ravan x = l .
1055.
Izračunati površinu dela paraboloida 2 z = x2 + yz koji iseca cilindar x2 + y2 = 1 .
1056.
Izračunati površinu dela sfere x2 + y2 + z2 = a2 koji iseca cilindar x2 + yz = b2 (b < a)
97
§ 4. IZRACUNAVANJE POVRŠINE POVRši
1057. 1058. 1059. 1060. 1061.
Naći površinu onog dela sfere xz +yZ + zZ =Rz koji se projektuje ravan z = O van kruga xz + yZ-Rx = O, (x > O), (y ;;;. O). Naći površinu dela paraboloida nima x = O, x =a, y = O, y = b.
Naći površinu dela sfere
1066. 1067.
xz + yz + zz = az
=
2 x.
isečenog cilindrom
(xz + yz)z = az (xz -yz). Date su površi
(pz)
xz yz x -+-=-, aZ bZ h xz yz z Z - + - = - (z ;;;o O) az b2 cz
(p3)
z = O.
(pl)
2°
1065.
koji je ograničen rav
Izračunati površinu dela konusa z2 = xz + yz , isečenog cilindrom xz + yz
lo
1062. 1063. 1064.
z2 = 2 xy (z > O)
na
Izračunati zapreminu tela ograničenog ovim površima. Za specijalan slučaj a = b izračunati veličinu dela površi čenog površima (P2 ) i (P3).
Izračunati veličinu onog dela površi (xz + yz) 2 = 2 cz xy za x ;;;. O, z > O.
z2 = xz + 2 yz
(P1)
koji iseca cilindar
Naći površinu obrtne po vrši koja nastaje obrtanjem krive ravni z = O oko Oz ose. Izračunati površinu obrtnog paraboloida ravni
x = ]!_ .
ograni
yz + zZ = 2 px
z =f(x)
u
između vrha i
2
Naći kvadraturu zatvorene površi koju obrazuju kružni cilindri
xz + yz = az, xz + zZ = az. Naći površinu onog dela p ovrši
z = xy
Izračunati površinu onog dela p ovrši
xz yz az bZ
koji iseca cilindar
xz yz -+-=2z a b
xz + yz = RZ.
koji iseca eliptični
cilindar - + - = l .
1068. 1069.
Izračunati površinu dela površi (xz + yz + zZ)z = az (xz-yz) koji se pro jektuje u unutrašnjost krive (xz + yz) z = az (xz-yz). Primenom dvojnog integrala izračunati zapreminu obrtnog elipsoida
xz yz zZ -+-+-= 1. az az bz 7 Zbirka zadataka iz više matematike II
98
1070.
IV. VISESTRUKI I KRJVOLINIJSKI INTEGRALI
Izračunati površinu sfemog trougla.
1071. 1 o
Pokazati da za komplanaciju površi z z (u) (a < u < {3, O < O < n) gde su kcije važi obrazac
=
2
Xcp=(u)cp
fJ
(u) cos O, (u) tp (u) diferencijalne
y = cp
sin O, fun
P = 2 n J i cp(u) i Vcp'z (u) + tp'z (u) du.
2°
a
Izračunati veličinu površi:
1072. 1073.
u
j VI-e-ztdt. Izračunati površinu tela ograničenog sferom xz + yz + z2 = 3 az i parabo loidom xz + yz = 2 az, (z > 0). x = e-u cos O, y = e-t� sin O, z =
o
Naći površinu tela koje ograničavaju površi
xz+ yz = 2 az, (x2+ yz)z + 2 axy= O, z = O.
1074.
z z Izračunati površine P1 i P2 površi koje iseca konus x + y z2 na elipsoidu 6
xz + yz + - = l. 2
1075.
Izračunati površinu manjeg tela ograničenog površima
2
(z- V2Y
xz+ yz +zZ= 2, xz+ yz + z2 = 6, yz +zz=x. x+y koji isecaju površi x2+y2= l , 1076. Naći površinu dela površi z = xz +yz xz yz 4 i pripada prvom oktantu. 1077. Naći površinu dela konusa yz+zz = xz koji se nalazi unutar cilindra xz + yz = az. 1078. Naći površinu dela površi z = arc tg L koji se projektuje na deo ravni X z = O ograničen Arhimedovom spiralom r=cp i osom Ox. 1079. Izračunati površinu dela površi xz + y z = zZ koji iseca cilindar (xz + yz)z= 2 xy, z > O. +
=
99
§ S . PRIMENA DVOJNOG INTEGRALA U MEHANICI
1080.
Odrediti površinu ograničenu površima
(x cos a + y sin a)Z + zz = az, x>O, y > O, z>O.
1081. 1082. 1083.
1084.
1085.
1086.
Naći površinu koju ograničavaju površi: (x + y) 2 + z = l , x>O, y > O, z>O. (xz + yz) z = x +y za l <xz + yz<4, x>O, y > O. xz + yz = 2 z unutar cilindra ' b a Naći veličinu površi (xz + yz + z2)2 = az (xz + yz).
Naći površinu prostornog ugla pod kojim se iz koordinatnog početka vidi pravougaonik O < y < b, O < z < c, X= a>O. Drugim rečima, naći deo površine sfere xz + yz + zZ = l na koju se iz koordinatnog početka pro jektuju tačke datog pravougaonika. Naći površinu i zapreminu tela ograničenog površima
§
xOy,
5. Primena dvojnog integrala u mehanici
lo T e ž i š t e. Ako su
a e=e
(x, y)
x0 y0
i koordinate težišta ravne ploče gus tina ploče onda je
x0 = � JJ exdxdy,
gde je m =
Yo =
s
S, koja leži u ravni
� If eydxdy s
J J edxdy masa ploče. Integral i J J exdxdy i jjey dxdy nazivaju se
statičn momenti inercije u odnosu na ose i i z o M o m e n t i i n e r e i j e. Moment inercije ravne ploče S u odnosu na proizvoljnu s
Ox Oy.
s
osu, koja leži u istoj ravni, naziva se integral
Ox (x,Oyy)
promenljive tačke odnosu na ose i
l:r; =
Za
e=
l dobijaju se
e
s
I= JJ e d2 dx dy s
d
rastojanje
od ose a gustina ploče. Specijalno momenti inercije u dati su respektivno formulama
JJ ey2dxdy
i
ly =
J J ex2dxdy
geometrijsk momenti nercije ravne ploče. i i s
gde je
s
100
IV. VIŠESTRUKI l KRIVOLINUSKI INTEGRAL!
ploče S u odnosu na neku tačku naziva se integral JJ e d2 dx dy, gde je d rastojanje tačke (x, y) E S od date tačke. Specijalno polarni
Polarni moment inercije s
moment u odnosu na koordinatni_ početak je 3°
Ako je u pitanju cilindrično telo čije su izvodnice paralelne osi Oz, a čija je osnovica neka oblast D u ravni xOy, i sem toga ga odozgo ogran'čava površ z = z (x, y), onda se koordinate njegovog težišta mogu odrediti po formulama D
JJ z dx dy D
1088.
1089.
1090. 1091.
1092. 1093. 1094. 1095. 1096. 1097.
e (x2 + y2) dx dy.
s
J J zx dx dy
1087.
l= JJ
Yo
JJ yzdx dy D
JJ z dx dy D
Zo =
JJ z2 dx dy D
JJ z dx dy
-----
2
D
Naći masu kružnog prstena ako je u svakoj njegovoj tački površinska gustina obrnuto proporcionalna kvadratu rastojanja te tačke od centra p rstena.
Naći masu ploče, koja ima oblik elipse ako je površinska gustina u svakoj tački ploče proporcionalna rastojanju d od manje ose elipse a za d = l iznosi .?.. Odrediti težište ravnokrako pravouglog trougla, ako je u svakoj njego voj tački površinska gustina proporcionalna njenom rastojanju od hipotenuze. Naći moment inercije trougla iz prethodnog zadatka u odnosu na njegovu hipotenuzu. Ploča je ograničena parabolom y2 = 2 px i njenom sečicom koja prolazi kroz žižu parabole i normalna je na osu parabole. Naći masu ploče, ako je u svakoj njenoj tački površinska gustina obrnuto proporcionalna rastojanju tačke od direktrise parabole. U sledećim zadacima odrediti statičke momente homogenih ravni figura (gustina e = l ): Pravougaonika sa stranicama a b u odnosu na stranicu a. Polukruga u odnosu na prečnik. Kruga u odnosu na tangentu. Pravilnog šestougaonika u odnosu na stranicu. Dokazati da statički moment trougla čija je osnova a, u odnosu na tu osnovu, zavisi samo od visine trougla.
Naći masu kvadratne ploče, u čijoj je svakoj tački površinska gustina proporcionalna zbiru njenih rastojanja od dijagonala.
§
10 1
S. PRIMENA DVOJNOG INTEGRALA U MEHANICI
1098.
Izračunati količinu elektriciteta q raspoređenog na površini kruga xz + yz = ax, ako je površinska gustina elektriciteta p = VRz-xz-yz.
1099. 1100.
Naći momente inercije sledećih homogenih figura: Kruga poluprečnika a u odnosu na tangentu. Elipse u odnosu na centar.
1101.
Pravougaonika sa stranicama a i b u odnosu na presek dijagonala.
1102. 1103.
1104. 1 105. 1106. 1107. 1109. 1110. 1111. 1112. 1113. 1114. 1115. 1116. 1117. 1118.
1119.
Ravnokrakog trougla čija je osnovica a i visina h u odnosu na temena. Kruga poluprečnika a u odnosu na tačke koje leže na njegovoj periferiji. Naći težište sledećih homogenih figura: Polukruga poluprečnika a. xz + yz = l y ;;;. O. az bz x = a ( sin ); y = a ( I -cos t); 0 < t< 2 :n; y = O. 1108. x4 + y4 = xz y; (desne petlje). yz = xz-x4, (x > O).
- - , t- t
Vx + VY = Va; x = O; y = O. 4 � + Z.. = xy ; (desne petlje). a b ab Figure ograničene krivama y = 2 x3 i yz = 2 x.
(
)
n
Figure ograničene krivom y = sin x i pravama y = O, x = 4 Figure ograničene krivama xz + yz = 1 3; xy = 6, x>O.
·
Kružnog isečka kome odgovara centralni ugao a. Kružnog odsečka kome odgovara centralni ugao a. Naći težište homogene zarubljene prizme, ograničene koordinatnim rav nima x= l ; y = l ; x +y + z= 4 . Naći težište homogene polulopte xz + yz + zZ < az; z > O. Naći težište tetraedra koji je ograničen ravnima x + 2y + z = 1 ; x = O; y = O; z = O. Naći težište dela kruga ograničenog sferom xz + yz + zZ = Rz i ravnima x =a, y = b.
102
1120. 1121.
1122.
1123.
IV. VISESTRUKI I KRIVOLINIJSKI INTEGRAL!
z= h. > h>
Odrediti silu pritiska vode na unutrašnju bočnu stranu x O cilindričnog suda x2 + y2 = a2, O ako je nivo vode
z=
Sfera poluprečnika a potapa se u tečnost konstantne gustine na dubinu (računato od centra sfere) gde je a. Naći silu pritiska tečnosti na donji i gornji deo površi sfere. Pravi kružni cilindar, čiji je poluprečnik osnove a i visina potapa se ceo u tečnost gustine tako da se njegov centar nalazi na dubini ispod površine vode, a osa cilindra zaklapa sa vertikalom ugao a. Odrediti silu pritiska tečnosti na donju i gornju osnovicu cilindra.
h
e.
h, h O
e.
Odrediti silu kojom homogeni cilindar x2 +y2 .;; a2, privlači materijalnu tačku P (0, O, b) ako je masa cilindra M a masa tačke m.
1124.
Dokazati da je moment inercije kružnog prstena u odnosu na centar dva puta veći od momenta inercije u odnosu na proizvoljnu osu, koja prolazi kroz centar prstena i leži u njegovoj ravni.
1125.
Dokazati da je zbir momenata inercije ravne figure u odnosu na pro izvoljni par uzajamno normalnih osa, koje leže u istoj ravni sa tom figurom i prolaze kroz nepokretnu tačku O, konstantna veličina. Dokazati da moment inercije ravni figure u odnosu na bilo koju osu iznosi Mdz + lc gde je M masa raspoređena na figuri, d rastojanje od ose do težišta figure, a Ic moment inercije u odnosu na osu koja je paralelna datoj osi i prolazi kroz težište figure (Steinerova teorema). Dokazati da je zapremina tela, kojr se dobija rotacijom figure F oko neke ose koja ne seče F, a leži u istoj ravni, jednaka površini S te figure pomnožene obimom kruga koji opisuje težište figure F. (Papus -Gouldinova teorema).
1126.
1127.
§
1°
6. Trojni i n-tostruk.i integrali
f (x, y, z) x1(x),<x(<x)x,2;z1 (yx1,(yx)),
Izračunavanje trojnog integrala. Ako je funkcija određenoj nejednakostima
gde su y1 kcije
neprekidna u oblasti V
neprekidne funkcije, onda trojni integral fun Zz uzet po oblasti V, može biti izračunat po formuli
Yz
J JJ y
Xz
J
Yz (x)
Z z (x, y)
J
J
Yt (x)
Zt (x, y)
2° Ako se pravilno zatvorena oblast V prostora slikava na oblast V' prostora
Xt
uzajamno jednoznačno pre pomoću neprekidnih diferencijalnih funkcija
f 6. TROJNI l N-TOSTRUKI INTEGRAU
pri čemu je J�
onda važi formula
JJJ f(x,y, z) dx dy dz
D (x, y, z) -#0 D (u, v, w)
= JJJ
za
(u, v, w)
E
103
v'
fix (u, v, w), y (u. v, w), z ( u, v, w)] l J l du dv dw.
Specijalni slučajevi su: l ) cilindrični sistem koordinata rp, r, h gde je x = r cos rp y = r sin rp, z = h V
V1
D (x,-� y, z) -=r
a
D (rp, r, h)
2)
a
sferni sistem koordinata rp, O, r gde je x - r cos rp sin O, y=rsin rp sin O, z =r cos 8 D (x, y, z)
(rp,
3°
Srednja vrednost p funkcije f(x, y, z) u oblasti p-
4°
so
sm 0.
----:: - = r2 • D lJ, r)
� JJJ
V
data je formulom
f(x, y, z) dx dy dz.
v
Pojam nepravog trojnog integrala prekidne funkcije potpuno je analogan tom istom pojmu u slučaju dvojnog integrala. Ako je funkcija f(x1 , x2 , • • • x,.) neprekidna u nekoj ograničenoj oblasti !J, defini sanom nejednakostima
x ;' brojevi a x; (x ), x� (x,) , . . . , x : (x1 , x2 , . . . , x,. - 1) , x � (X�o Xz o neprekidne funkcije, onda odgovarajući višestruki integral može biti izračunat po formuli
gde su x � .
. . , x., - 1)
,
Jr � - J f(x . , x2 . . . , x,.) dx, dxz • • • dx,. = f(x,. . . , x,.) dx,..
x;, (x1 , • • • x11_1) Zamena promenljivih kod višestrukog integrala može promenlj1vih kod dvojnog i trojnog integrala.
se
izvesti po analogiji zarnene
104
IV.
VISESTRUKI
l
KRIVOLINIJSKI INTEGRALI
Izračunati sledeće trojne integrale 1128.
J dx J dy J dz. 3
2
l
o
o
o
l
J dx J dy J (4 + z) dz i konstruisati oblast integracije.
1129.
x2
-1
1130.
2
J dx J dy J xy z dz. y
X
lJ
1131.
o
o
1132.
"
J dx J dy J x3y2 z dz. xy
o
o
JJJ (1 -x) yz dx dy dz ako je oblast v
1133.
x
v
ograničena ravnima x = O.
v
ograničena ravmma X= O.
z = O, y = O, z = 1 -x -y. JJJ (x + y + z) dx dy dz ako je oblast v
X = 1 , y = O, y = l, Z = O, Z= l . e-l
1134.
J dx J
o
1135.
o
e
ln (z-x-y) dz. (x - e) (x +y-e)
JJJ (x2 + y2 + z2) dx dy dz ako je oblast V ograničena po vrši (V)
3 (x2 + y2) + z2 = 3 a2. 1136.
JJJ y dx dy dz ako je oblast V ograničena površima
y = Vx2 + z2, y =h, h>O. 1137.
JJJ y cos (z + x) dx dy dz gde je oblast V ograničena cilindrom y = Vx y
i ravnima y = O, z = O, x + z = - ·
1138.
( x2 y2 z2) JJI -a2 + -b2 + -c2 dx dy dz
:n
2
gde je oblast V ograničena elipsoidom
v
x2 y2 z2 -++-= 1. a2 b2 c2 1139.
JJJ[<x +y + z)2- � a2] dx dy dz
gde je oblast V definisana nejedna
-
kostima x2 + y2-2 az < O, x2 + y2 + z2 3 a2 < O, a>O. v
§ 6. TROJNI l N-TOSTRUKI INTEGRALI
1140.
J=
dy _ dz __ JJI -(z_+_dxa_)z_ xz y z
105
gde je oblast V ograničena površima
v
l z = - (xz +yz), z = b, a > O, b >O. 2a J " ' " ) Im Naci b-Ho b
1141.
·
dy dz J [J (l +dxx +y + z)3 •
gde je oblast V ograničena površima x + y + z = l ,
v
x = O, y = O, z = O.
1142.
JJJ Vxz + yz dx dy dz gde je oblast V ograničena površima
1143•
JJ ! z ln (xZ xz+ yz+ y+z z2+ zZ+ l+) ldx dy dz v
ako je oblast V unutrašnjost sfere
•
xz + yz + zZ = 1 .
1144.
JJJ (xz + yz + z2) dx dy dz ako je oblast V ograničena površima v
1145.
yz + z2 = xz , xz + yz + z2 = Rz, x ;;;. O (zajednički deo). hZ xz dx dy dz , z2 = (xz +yz), z = h, x ;;. O, y ;;;. O. xz + yz - Rz RZ
JJI v
sledećim zadacima odrediti granice integracije u Dekartovim, cilin dričnim i sferičnim koordinatama.
U
1146. 1147. 1148. 1149.
x > O, Y > O, z > O; x + y < a, z
1150. 1152.
l
sledećim zadacima na različite načine napisati granice integracije: l-x
x +y
l
x2 +y2
oJ dx oJ dy oJ f(x, y, z) J dx J dy J f(x, y , z) l
o
o
o
dz. dz.
l
1151. J dx -1
J
Vl -xz
- V!-xz
J
Vx2+y2
dy
f (x, y , z) dz.
106
IV. VIŠESTRUKI l KRIVOLINUSKI INTEGRAL! Prelaskom na sferne koordinate izračunati sledeće trojne integrale:
1153.
d."C
dy dz I JJ .�yz + (z- 2)2 v
r
xz + yz + z2 1154.
1155.
. o blast mtegraCIJe ogramcena: l o sfierom gd e Je .
.A� ;=
2° cilindrom
I;
xz + yz < l ,
. .
-l
.
v
J JJ Vxz + yz + zz dx dy dz gde je oblast V ograničena sferom xz + yz + z2 =z. v
l
Vl-x2 V2- xLy2
J dx J dy J zz dz. o
o
Vx2+y2
1156. Prelazeći na cilindrične koordinate izračunati integral
J J J (xz + yz) dx dy dz, ako je oblast
v
V
ograničena površima
xz + yz = 2 z, z = 2.
1157. Uvodeći generalisane sferne koordinate izračunati integral
xz y z2 dx dy dz, JJI � 1 -----az bz cz z
v
gde Je .
xz yz z2
. .da - + - + - = l . V unutrasnJOSt e11psor v
•
az
bz
cz
1 158. Odrediti srednju vrednost funkcije
/xl y2 z2
f(x, y,
1159.
z) = e V tii+ bi+ Ci xz yz zZ u unutrašnjosti elipsoida - + - + -= l. az bz cz Naći srednju vrednost funkcije f(x, y, z) = xz + yz + z2 xz + yz + z2 < x + y + z.
u oblasti
1160. Izračunati integral
J JJ eXYZ xz y dx dy dz D
x > O, y > l , z ;;;. I , xyz < I ,
uvodeći nove promenljive
X = U, y = u + v , U --
Prelazeći na cilindrične ili integrale:
u+v+w u+v
Z = ----
na sferne koordinate izračunati sledeće
107
§ 6. TROJNI ! N-TOSTRUKI INTEGRALI
Vl -x 2
l
-Vl-x2
O
Vl-x2
l
o
Vl- x2-y2
o
o
a
1162. J dx J dy J VxZ+ yz dz.
O
1163. J dx J dy
Y2 x -x2
2
a
1161. J dx J dy J dz.
J
o
o
z
V� x_ z +_y_z_+_z-z dz.
o
1164. J JJ (xz + yz) dx dy dz
gde je oblast
V
definisana nejednakostima
v
1165.
Neka je f(u) diferencijabilna funkcija za svako
JJI
f
(xz- + -yz + -zZ ) dx dydz = O. az
u>O
neka je
bz cz
za svako t>O. Dokazati da je f(u) = O za svako u>O. Da li se uslovi funkcije f(u) mogu oslabiti pa da tvrđenje ostane i dalje tačno? Izračunati sledeće neprave integrale:
1166.
JJ I
o
oo
oo
oo
o
oo
o
JJ I (l +xyxzdx+dyyz +dzzZ oo
dx dy dz V(l + x + y + z)7
1167.
oo
oo
)l
--=------=-
o
o
o
co
oo
1168. J J J e -xz-y>-z> dx dy dz. - oo - oo
- oo
Ispitati konvergenciju sledećih nepravih integrala
1169. J J J &+v+z dx dy dz,
1 ° za
x ;;. O, y ;;. O, z;;. O;
2° za
x < O, y < O, z .;; O.
v
1170.
dy dz JJI dx(xyz)a
· , po sferi poluprečnika l sa centrom
u
koordinatnom
v
početku.
Ispitati da li konvergiraju sledeći integrali ako je oblast integracije definisana nejednačinom xz + yz + zZ < Rz.
1171 •
dy:__d-;:z;-==== dx =' JJI -.==== V<xz + yz + zZ)3 f xz + yz + zZ y
ln
108
1172.
IV.
JJI v
VIŠESTRUKI I KRIVOLINUSKI INTEGRAL!
zz x yz_+_ xz_+_'ln_V__ _ xz + yz + zz d dy dz.
1173.
JJI v
xyz
(xz + yz + zZ)3
1174. Izračunati integral JJ J ln (xz + yz + z2) dx dy dz gde je v prečnika R sa centrom u koordinatnom početku. 1175. Ispitati konvergenciju integrala q; (x, y, z) dx dy dz. (xz + y2 + zZ)P
JJI
xl +yl+zl � t
gde je O < m < j q; (x, y, z) j < M. Izračunati integrale: t
t
1176.
l
JJ I o
o
"'
dx dy dz . xP yq zr
o
"'
"'
- oo - oo - oo
Izračunati sledeće integrale: 1178. J J . · · J dx1 dx2 . . . dx1 " ako je xk > O (k = l, 2 . . . n) i X1 + x2 + · · · Xn < l . 1180.
JJ ·
·
J xt !+ ! x2 ! +
·
l
t
I l
l
· · ·
J
dx1 dx2
•
+ l xn l
•
•
dxn .
1181. J J · · · J (xi + x� + · · · x ;) dx1 dx2 . . . dxn. o o o 1182. J J · · · J (x1 x2 + x1 x3 + · · · + Xn-1 Xn) dx1 dx2 • o o
o
1183. Dokazati jednakost
gde je Un (a) = JJ xf+ xj+ ·
··
x 11
• •
dxn.
V
dx dy dz.
sfera polu·
§
7. IZRACUNAVANJE ZAPREMINE PRIMENOM TROJNOG INTEGRALA
Dokazati jednakosti:
109
J dx J dx2 J f(xn) dxn = J f(t) · (x(�;�; dt · 1185. J x1 dx1 J x2 dx2 . . . J Xn dxn J f(t) dt = 4. � .2 Jf(t) (x2-t 2)" dt. X
1184.
· · · ·
o
o
X
X1
o
o
§ 7.
X
Xn- I
Xt
o
o
.\n - t
Xn
o
X
·2 .
o
n
o
Izračunavanje zapremine primenom trojnog integrala
Zapremina oblasti
V izračunava se po formuli V=
J JJ
dx dy dz
v
Naći zapreminu tela ograničenu površima:
1186. z = xz + yz, z = 2 xz + 2 yz, y = x, y = xz. 1187. X = 0, X = l, y = O, y = 1 -X, Z = X + y, Z = Xy. 1189. az = az-xz-yz, z = a-x-y a > O). 1190. Cilindrima z = 4-yz, z = yz + 2 i ravnima X= - l , x = 2. 1191. z = O, xz + y2 = 4 az, xz + yz = 2 ex. ravnima x = O, x + y = O 1192. Cilindrima z = ln (x + 2) i z = ln (6-x) x-y = 2. 1193. Paraboloidom (x- 1 )2 + yz = z i ravni 2 x + z = 2 . Prelazeći na cilindrične koordinate površima :
izračunati zapremine
1 194. Paraboloidom z = 6 -xz-yz i konusom zZ = xz + yz 1195. Sferom xz + yz + zZ = 4 i paraboloidom xz + yz = 3 z. 1196. (xz + yZ)312 = z, z = 8, z > O.
ograničene
(z > 0).
Koristeći generalisane cilindrične koordinate izračunati zapreminu ogra ničenu površima:
(
)
xz + yz z + zZ = l . 1198. az bZ c4
1 10
IV. VIŠESTRUKI I KRIVOLINUSKI INTEGRAL!
Izračunati zapremine tela ograničene sledećim površima:
1 199. Sferom xz + yz + zZ = Rz i paraboloidom xz + yz = R (R- 2 z); 1200. Paraboloidom z = xz + yz i konusom zZ = xy. 1201. O ..;;; x ..;;; l , O < y < l , xz + yz ;;;. l , 0 < z < (xz + yz)3. 1202. Sferom xz + yz + zZ = 4 Rz- 3 Rz i konusom zZ = 4 (xz + yz) .
(z > 0).
(Deo sfere u unutrašnjosti konusa).
yz =xz + z az bZ e ·
yz zz = l, xz -+ 1203. + aZ bZ cz
Prelazeći na sferne koordinate izračunati zapremine ograničene površima:
1204. xz + yz + zz = 2 az; xz + yz ..;; zz. 1205. (xz + yz + zZ)z = az (xz + yz -zz); z = O. 1206. Zatvorenom površi (xz + yz + zZ)3 = 3 xyz. 1209. (xz -1- yz + zZ)l
a6 zZ xz + yz
= --
1212. (xz + yz + zZ) S = (aJ xz + bJ yz + c3 zZ)z. 1213 . (xZ + yz + zZ)Z = aJ z 1215.
e
x2 +y2 x2 +Y2 + z2
•
Naći geometrijsko mesto S ortogonalnih projekcija centra elipsoida
yz zZ xz + +- l z a bz cz =
Za slučaj
na njegove tangentne ravni.
a = b = e V2 izračunati zapreminu tela
koje ograničava površ S.
Koristeći generalisane sferne koordinate naći zapremine površima :
(
)
yz zz 2 X xz + + - = - h>O. 1216. z a bz cz h yz zz 2 y xz + 1218. + - = x z. az bz cz
(
)
(
)
xz yz zZ 2 1217. + - + - = X. az bz cz
ograničene
7. IZRAC:UNAVANIE ZAPREMINE PRIMENOM TROJNOG INTEGRALA
)
xz yz zZ 2 z 1221. + +- = - e az bz cz
(
U x =ar(x, y, z)
h
111
zl C2
sledećim zadacima zgodno je koristiti generalisane pol arne koordinate uvedene formulama cosa q; sin P O,
D D
(r, =a {3 abc r
---
q;, O)
y
=br
sinaq; sinP O,
z= cr
cosP O,
(a, b,
e, a,
{3 ER),
2 cos a - 1 . sin a - 1 q; . sin2P - 1 O · cosP- 1 O.
Naći zapremine ograničene površima:
x>O, y>O, z>O. ( r 1223. � + _L + _:_ = � + L ; x>O, y>O, z>O. (a b r h k 1224. (: + � + :r = : - : ; x>O, y> O, z>O. z 1225. ( ; + :r + ; = : - : ; x> O, y>O, z>O. 1222. � + L + -=- = !__ e a b e e
.xm yn zP 1226. - + + - = 1. am bn cP
3 1227. (� + L + !... ) a b
� + _z_ + _:_ a b e X> O Y> O ; = ln ; e �+L a b 3 - 31228. \j/ = + \j/ + \j3 /: = l; y> O ; z>O.
�
Podesnom površima:
zamenom
promenljivih
Z
>0 .
izračunati zapremine ograničene
1229. x + y + z = a, x + y + z = 2 a, x + y = z, x + y = 2 z, y = x, 1230. (a1 x + b1 y + c1 z)2 + (az x + b2 y + cz z)2 + (a3 x + b3 y+ c3 z) = I .
y = 3 x.
1 12 1231. 1232.
IV. VIŠESTRUKI l KRIVOLINUSKI INTEGRALI
Izračunati zapremine tela ograničenih površima:
xz + yz + zZ < 4 az, xz + yz + az = 4 az. xz + z2 = az, zZ + xz = b2, xz-yz- z2 = O
(a=Fb; x>O.
1233. Naći zapreminu i površinu tela ograničenog površima
xz + yz = az, z = 2 a-Vxz + y2
(a>O) .
§ 8. Primena trojnog integrala u mehanici
masm=a edxdydz. e=e(x,y,z) Koordinate težišta (x0, y0, z0) x0 = � JJJ pdxdydz � JJJ e.v dxdydz � JJJ ezdxdydz. e= Momenti inercije tela u odnosu na koordinatne ravni ez2 dxdydz, ex2 dxdydz, e.v2dxdydz. Moment inercije tela u odnosu na enekud2 dxosudy dl z d Ox, Oy, Oz (x, y, z) l. Moment inercije tela u odnosu koordinatni početak e(x2 +y2 +z2) dxdydz. Newtonov potencijal tela (x, y, z) u (x, y, z)=JJI e(;, d�dTJdC r (x, y, z),
1 ° M a s a t e l a. Ako telo zauzima oblast V i ako je tela izračunava po obrascu u tački onda se
zo
Teži šte
v
njegova gustina
J JJ
t e l a.
tela izračunavaju se po formulama
v
Yo =
v
Z0 =
v
3°
Ako je telo homogeno onda se uzima da je
1.
M o m e n t i i n er e i j e. nazivaju se respektivno integrali
lx11 =
J JJ
lu• =
v
JJ J
I.x =
v
J JJ v
naziva se integral
Iz =
J JJ v
gde je rastojanje promenlj ive tačke od ose za koordinatne ose i respektivno će biti: l,. = lxu + lx• ;
lu = l11x + l11. ;
I. = l:x + l.u·
naziva se integral
na
lo =
Očigledno je
4°
v
J JJ
10 = lxu + lu: + l•x
P o t e n e i j a I g r a v i t a e i o n o g p o l j a.
P
U specijalnom slučaju
naziva se integral
v
1], o
u
tački
§ 8. PRIMENA TROJNOG INTEGRALA U MEHANICI
1 13
gde je v zapremina tela, e = e (�. 1J, C) njegova gusti na, a r
Projekcije natne ose
=
O Y,OZy, Oz X, x,
V (x-�2 + {y-1])2 + (z- C)2 •
sile kojom telo privhči m 1terijalnu tačku m:1se iznose respektivno:
X=km-=km J [J Y=km-=m JJJ 1)-Y Z=km-=m !ff iJx
.
iJy
. v
iJ u
v
iJ u
iJz
gde je
k
�-x e -- dx dy dz,
iJ u
v
m
na koordi
rl
e
e
--
rl
rl C-
z
--
dx dy dz, dx dy dz.
gravitaciona konstanta.
1234. Naći masu tela koje ograničava cilindrična površ xz = 2 y i ravni x + z = l , 2 y + z = 2, ako j� u svakoj nj �govoj tački prostorna gustina brojno jed naka ordinati te tačke. 1235. Naći masu koja je u svakoj nj �noj tački gustina brojno jednaka zbiru rastojanja te tačke od triju ivica te kocke, koj � prolaze kroz jedno dato teme kocke . 1236. Naći masu tela ograničenog ravnima je njegova gustina (! = x + y = z.
x = O, x = l , y = O, y = l , z = O
ako
Naći masu sledećih tela: 1237. Cilindra poluprečnika R i visine h, ako se gustina raspodele mase menja proporcionalno sa visinom a iznosi l na donjem bazisu . 1238. Sfere xz + yz + z2 = 2 x, ako je gustina mase j�dnaka rastojanju od koor dinatnog početka . 1239. Konusa visine h i p oluprečnika osnove rastojanju od vrha.
R,
ako je gustina proporcionalna
1240. Prstena ograničenog krugovima p J!uprečnika R i r (R > r) ako je gus tina rasporeda mase proporcionalna rastojanju od centra . 124 1. Pravougaonika sa stranicama a i b, ako je gustina rasporeda mase pro porcionalna kvadratu rastojanja od jednog nj�govog temena.
1242. Zajedničkog dela sfera xz + yz + zZ < R2 i xz + yz + z2 < 2 Rx, ako je gus tina u svakoj tački proporcionalna njenom rastojanju od ravni xOy. 1243. Beskonačne oblasti
e = eo e- k Vxz+ y2 +z2 '
xz + yz + zz > l , ako se gde je eo > O i k > O.
Naći težište sledećih tela: 8 Zbirka zadataka iz više matematike ll
gustina tela menja po zakonu
IV. VIŠESTRUKI I KRIVOLINUSKI INTEGRAL!
1 14
1244. Homogenog tela koje je ograničeno paraboloidom z = 3 - x2- yz i ravni z = O (z ;;;- 0) . 1245. Ograničenog paraboloidom z = xz + yz i ravnima x + y = a, x = O, y = O, z = O (e = l). 1246. Segmenta sfere, ako je u svakoj njegovoj tački gustina proporcionalna rastojanju te tačke od osnove segmenta. 1247. Ograničenog paraboloidom e (xz + yz) = 2 az z i konus om (e = l). yz zZ + - = l koji pripada prvom oktantu; 1248. Dela elipsoida xz + -
az
bZ
cz
(e = J ).
1249. Polovine sfere O < z < VRz - xz-yz čija je prostorna gustina u svakoj tački brojno jednaka njenom rastojanju od centra sfere. Naći težište sledećih homogenih tela: 1250. xz + yz + zZ = az, xz + yz = ax. 1251. (xz + yz + zZ) Z = aJ x. xz yz zZ 1252. +-+-= l, az
bz
cz
xz yz zZ - + - = -; az bz cz
z ;;;- 0
.
1254. Naći težište tela ograničenog površima xz + yz = Rz = xz + yz = az (a< R). y 2z + - = l , z = O, i moment inercije u odnosu na njegovu osovinu. R
H
1255. Nehomogena telo ograničeno je ravnima x = 2, y = O, y = l , z = O i cilin drom zz = 6 x. Prostorna gustina materije u svakoj njegovoj tački propor cionalna je njenom rastojanju od ravni xOy. Naći moment inercije toga tela u odnosu na osu Oz . 1256. Naći polarni moment inercije (u odnosu na koordinatni početak) homo genog tela. ograničenog konusom zz = xz-yz i sferom xz + yz + zZ = Rz. 1257. Naći masu cilindra xz + yz < az, O < z < h i njegov moment inercije u od nosu na prečnik osnove, ako je gustina u svakoj tački cilindra propor cionalna kvadratu njenog rastojanja od ose cilindra . Naći moment inercije u odnosu na osu Oz tela ograničenih površima� 258. h2 (xz + yz) = az zz; O < z < h. 1259 x + y + z = a v'2, xz + yz = a2, z = O. 2
1260.
2
2
(; r + ( � r + ( ; r = l .
§
9. KRIVOLINUSKI INTEGRAL
Naći moment inercije torusa x = (a + r cos 6) cos rp, u odnosu na njegovu osu rotacije.
11 5
y = (a + r cos 6) sin rp,
1261.
z = r sin e
1262.
Naći moment inercije eliptičnog konusa - + - = - , na osu
1263. 1264. 1265. 1266. 1267. 1268.
xz az
Ox.
yz bz
zZ hZ
z=
h
u odnosu
Izraziti u obliku integrala silu kojom homogena kocka ivice a privlači jedinicu mase, koja se nalazi na rastojanju b od centra jedne strane kocke.
h,
Naći silu kojom j edinicu mase, koja se nalazi u centru osnove cilindra poluprečnika R i visine privlači taj cilindar.
h
Naći silu kojom jedinicu mase privlači cela ravan, ako se ta masa nalazi na rastojanju od te ravni. Dokazati da je Newtonova sila uzajamnog dejstva između dve homogene sfere ista, kao kad bi mase sfera bile skoncentrisane u njihovim centrima. Naći Newtonov potencijal u tački + cz < Rz gustine flo .
P (x, y, z)
homogene sfere
Naći Newtonov potencijal u tački P (x, y, z) sfernog sloja _Ri < + cz < R t ako je gustina f(R), gde je J data funkcija a
e=
�z + rp + �z + rp +
R = V�z + 17z + cz .
1269.
Naći Newton ov potencijal u tački konstantne gustine flo .
§
9.
P (0, O, z)
cilindra
�z + 17z < az, O < C < h
Krivolinijski integral
/(x, x=x(t), y, z) y = y(t), z = z(t) (t0 <.t
1° Ako je definisana i neprekidna funkcija u svim tačkama deo po deo glatke krive (l) a diferencijal luka, onda se krivolinijski integral prve vrste izračunava po formuli T
l
to
Ovaj integral ima osobinu da ne zavisi od orijentacije krive. 2° Ako su funkcije neprekidne u svakoj tački krive (1), koja se pomera u smeru rašćenja parametra onda se krivolinijski integral druge vrste izračunava po formuli
M(t) P= P (x, y, z), Q = Q (x, y, z), R = R (x, y, z) J P (x y, z) dx+ Q (x, y, z) dy + R (x, y, z) dz = e
= J {P [x (t), y(t), z(t)] + Q [x(t), y(t), z (t)]+R[x(t), y(t), z(t)]} dt. T
to
t,
1 16
IV. VISESTRUKI I KRIVOLINIJSKI INTEGRALI
Pri promeni smera integracije duž krive ovaj integral menja znak. 3° Ako je e
P (x. y, z) dx + Q (x, y, z) dy + R (x, y, z) dz = du
gde je u = u (x, y, z) jednoznačna funkcija u oblasti koja pripada oblasti V, biti
J P dx + Q dy + Rdz = u (x2 , y2 , z2)- u (x1 ,
V,
Y1 ,
e
ona će nezavisno od krive e
Z1)
gde su (x1 , y1 , z,) i (x2 , y2 , z2) respektivno početna i krajnja tačka pu tanje integracije u specjalnom slučaju, kada je oblast V jednostruka povezana a fun kcije P, Q i R imaju neprekidne parcijalne izvode prvog reda, onda je radi toga potrebno i dovoljno, da u oblasti budu ispunjeni sledeći U.>lovi
U
o P o Q o Q o R o R oP = = , oy = ox ' � � h o z '
tom slučaju funkcija u može biti nađena po formuli X
u (x, y, z) =
z
J P (x, y, z) dx + J Q (x0, y, z) dy + J R (x0 , y0, z) dz xo
4°
y
Yo
zo
gde je (x0, y0, z0) neka fiksirana tačka oblasti V. Ako se prosto zatvorena, deo po deo glatka kriva e, koja ograničava konačnu jednostruka povezanu oblast D, obilazi tako da oblast D ostaje s leve strane, a funkcije P, Q i neprek:dne zajedno sa svojim parcijalnim izvodima prvog reda u oblasti D i na njenom rubu, onda važi Greenova formula
R
f P (x, y) dx + Q (x, y) dy = JJ (�:-�:) dxdy.
e
D
Ova formula važi takođe i za konačnu oblast D, koja je ogran:čena sa nekoliko prostih kontura, ako se pod njenom konturom e podrazumeva unja svih gra ničnih kontura, pri čemu se obilazak po konturama izvodi tako da oblast D uvek ostaje s leve strane. Izračunati sledeće krivolinijske integrale:
1270. J e
xds, ako je e deo prave y = x, između tačaka
1271. J y2 ds, e
i
1272.
J
e
O)
(l' I).
gde je e gornja polovina kruga x2 + y2 = a2 između tačaka
(-a, 0).
y ds, po luku parabole y2 = 2 x od tačke (0, O) do tačke
1273. J V2 y ds, e
(0,
gde je e prvi svod cikloide
(a, O)
(4, VS).
x = a (t-sin t), y = a (l -cos t).
1 17
§ 9. KRIVOLINIJSKI INTEGRAL
gde je e luk krive x = ln ( l + t2), y = 2 arc tg t- t + 3 između
1274. J y e-x ds, e
tačaka t = O i t = l .
1275.
JV
e
ds
, gde je e odsečak prave y = � - 2 između tačaka (0, - 2) 2 �+�
i (4, 0) .
f xy ds,
1276.
gde je e kontura
e
pravougaonika koji određuju prave x = O,
y = O, x = 4 i y = 2 .
1277. J (x + y) ds, e
e
1279.
,
f __!_s__ , (x2 + y2p12
cp = 2 V2.
e
ako je e kontura tro ugla O (0, 0), A ( l , 0), B (0,
1280. J y2 ds, e
ako je e luk hiperboličke spirale r cp = l od cp = VJ do
gde je e luk cikloide
x = a (t- sin t), y = a ( l - cos t), (0 < t < 2 n) .
1281. J (x2 y2)ds, e
1).
+
gde je e kriva
x = a (cos t + t sin t),
1282. J x ds, e
y = a (sin t- t cos t),
ako je e deo logaritamske spirale r = a eh (k > O) koji se nalazi
unutar kruga r = a.
1283.
J
vw
(Z
xyz ds, gde je e luk krive x = t, y = -- , z = 2 od tačke t = O do 3
e
tačke t = l .
1284. J (x2 + y2 + z2) ds,
gde je e deo zavojnice
x = a cos t, y = a sin t, z = bt,
1285. J x2 ds, e
(O < t < 2 n).
gde je e krug x2 + y2 + zZ = a2, x + y
+z=
O.
1 18
IV. VISESTRUKI I KRIVOUNUSKI INTEGRAL!
1286.
x2 + z2 = a2, y2 + z2 a2; x2 + z2 = a2, kriva e: y2 + z2 = a2
{
Date su površi lo
da se
=
pokazati :
nalazi u dve uzajamno normalne ravni; 2°
izračunati krivolinijske integrale
J <x + y + z) ds
i
J <x + y + z) ds
ako su c1 i c2 delovi krive e koji leže u tim normalnim ravnima. Naći dužinu luka prostornih krivih:
1287. x = 3 t , y = 3 t2, z = 2 t2 od tačke 0 (0, O, O) do 1288. x = - cos t, y= sin t, z = (0< t< )
e
e-t
'
e-t
oo
tačke
A (3, 3, 2), (t> O).
.
Izračunati sledeće krivolinijske integrale:
1289. J (x2 + y2) dx + (x2-y2) dy, tačaka
1290.
x=O
gde je e deo krive
y = l - / 1 -x /
između
x = 2.
i
J x dy-ydx x+y
··
·
· prava , ako Je e kontura trougl a kOJI obrazuJe
x +y= l
e
sa koordinatnim osama.
1291. J x3 dy -y3 dx, e
1292.
po konturi kruga
Y dx, J xdy + -l +x
e
1293.
·�":.:::- :
r
kada
x varira od x = O
f (x2 + y2) dx + (x2-yz) dy,
1295. J (x2 + y2) dx, e
od tačke
X=
(0, O)
l i
do
ako je e kriva
x=4
duž krive
do tačke
y = x2.
y = 2 VX- x.
/ x- I l + l y- 1 / = l .
gde je kriva integracije gornji deo kruga
1296. J xy dx + (x + y) dy y = O,
x2 + y2 = a2 .
(x- 1)2 + y2 = I
(2, 0).
gde je e zatvorena kontura koju obrazuju linije
§
1297. Jy2 dx-x2 dy,
1 19
9. KRIVOLINUSKI INTEGRAL
između tačaka
A (O, l) i B(l, O):
e
l o po pravoj AB; 2° po luku kruga čiji je centar u koordinatnom po četku a poluprečnik l . 1298. J xy dx, e
1299.
ako je e luk parabole
P l dxx i ++ dyI Y I
x = y2
od tačke
(1 , - 1)
do tačke
{l, 1).
. , ako Je e kontura kvadrata CIJa su temena v. .
A (l , O); B (O, l); C {- 1 , O); D (O, - 1 )
1300. J 6 x2 y dx + 1 0 xydy, tačke {2, 8). e
gde je e
1301. J y dx-x dy, ako je e e tačke {0, O) do tačke (4 1302.
J x dy-y dx,
luk
luk cikloide :n:,
krive
J
1304. J x3 dx + 3 z y2 dy-x2 y dz, tačke (0, O, 0). e
1305. J z dx + x dy + y dz, e
luk astroide
-
do
cos t) od
3 at 3 at2 x = -, y = -. l + t3 l + t3
x = a cos3 t, y = a sinJ t
gde je e deo prave od tačke (3,
ako je e zavojnica
1306. J(y-z) dx + (z-x)dy + (x-y) dz, X y Z natne ravru - + - + - = l . a b e e
{ l , l)
0).
. . Descartesovog 1tsta gde je e petIJa
x2 dy-y2 dx , ako je e xs/ 3 + ys/3 e A (a, O) do tačke B(O, a) .
o d tačke
x = 2 (t-sin t), y = 2 (1
e
1303.
y = x3
od tačke
2, l)
do
y = a sin t, x = a cos t, z = at.
ako je e trougao koji isecaju koordi-
•
1307. J z2 dx + x2 dy + y2 dz, e
gde je e kontura sfernog trougla koji isecaju koor-
x2 + y2 + z2 = R2, (x>O), y>O). x2 + y2 + z2 + 4 x-6 y + 2 z-22 = O naći tačku
dinatne ravni na sferi
1308. l o Na
sferi bliža pravoj zadatoj jednačinama
x-2 y + 2 z-11 = 0 i 1 x + 4 y + 2 z-5 = 0.
M koja je naj
IV. VIŠESTRUKI I KRIVOLINIJSKI INTEGRALI
120
2° Ako sa P obeležimo ortogonalnu projekciju tačke M na datoj pravoj, izračunati vrednost integrala (y dx + (xz + 2 z) dy + (2 x y dx,
J +z)
uzetog duž odsečka MP.
Izračunati sledeće integrale: 1309. § yz dx + z2 dy + xz dz, ako je
f
1310.
e
e
{ xz + yz + zZ = az
e
xz + yz = ax
y dx + z dy + x dz, ako j e
+ +z)
e
e
Vivijanijeva kriva (z> O, a> O) .
kriva
{ �+�=�
+
xz = rz
1311. § (y2 + zZ) dx + (zZ + xz) dy + (xz yz) dz gde je e
{ xz + yz + zZ = 2 Rx xz + yz = 2 ax
e
·
kriva
(O
1312. § (y-z) dx + (z-x) dy + (x-y)dz, ako je kriva e definisana jednačinama e
xz + yz = az
-+-= l a h X
Z
(a>O, h>O).
1313. § l4 yz + 2 xz) dx + (z + x) dy + y dz, ako je kriva e
z = 4 -xz-yz, z = yz.
e
određena jednačinama
Naći funkciju kada je poznat njen totalni diferencijal: 1314. (eli + x) dx + (x e11-2 y) dy. 1315. x + ay dx + y-ax dy. xz + yz xz + yz 1316. (2 x cos y-yz sin x) dx + (2 y cos x-xz siny) dy. ll 1317. 2 x ( l -e ) dx + � + 1 dy. 1 + xz ( l + x2) 2 1318. (2 xy exZy + yz exyZ + l) dx + (xz exZy + 2 xy exyZ -2 y) dy.
(
dn+ +t u ---
dn + m+t u
)
m dy. 1319. d n d dx + d n +t x dm +t x ym
§
1320.
0
9. KRIVOLINIJSKI INTEGRAL
()n+m + l ( ln _!_) dx ()n +m+ t ( 1n _!_) dy, gde je R = V x2 + y2 . xn + z ym-n R oxn-t oym+z R
121
0
1321. Odrediti konstante a i b tako, da izraz (yz + 2 xy + a xz) dx- (xz + 2 xy + b yz) dy (xz + yz)z bude totalni diferencijal i naći odgovarajuću funkciju. Naći funkciju kada je poznat njen totalni diferencijal: 1322. (xZ-2 yz) dx + (yz-2 xz) dy + (z2 -2xy) dz. 1323. 1324.
( l -_!_y + Lz ) dx + (.!..._z + .!_yz ) dy-xyz2 dz. (2 xyz + 1n y) dx + ( xz y + : ) dy + (xz y-2z) dz.
1325• dx-3 dy + 3 y-x + z:l dz . z2 z
[
l [
y z
l
y
(x + 1 ) + z eYz dy + e z (x + 1 ) + y eYz + e-z dz. 1326. e dx + zZ z 1327. l o U ravni Oxy date su tačke A (l, l), B (2, 2), C ( l , 2) . Izračunati krivolinijski integral (ax - y) (a + l ) dx + (x + ay) (a- l) dy (l) xy prvo po duži AB pa zatim po izlomljenoj liniji ACB. 2° Za koju su vrednost konstante a ova dva integrala jednaka? 3° Odrediti a tako da vrednost integrala ( 1 ) u prvom kvadrantu zavisi samo od početne i krajnje tačke integracije. Vodeći računa da je podintegralni izraz totalni diferencijal izračunati integrale: y z
e
J
1328.
J 2 xy dx + xz dy
od tačke (0, O) do tačke
(l,
l ) ako je putanja e:
e
1329.
J xdy + ydx,
e
ako je
tačaka (0, O) i (I, 1) .
e luk
krive xs + y9 + xzyz-6 y + 3 x = 0 između
122
IV. VISES1RUKI I KRIVOUNIJSKI INlllGRALI
l)
(1,
1330. 1332.
J
1331.
(x-y) (dx-dy).
(1, -1)
J zc
(a, b)
os y dx
e
(0,
O)
-
sin y dy).
(�· ") J cos y dx-x sin y dy. (o. �)
q; (x + y) (dx + dy), ako je q; (u) neprekidna funkcija .
(a, b)
1333. J
(O, O)
1334.
J
(YI •Y2) (xp x2)
f(x) dx + q; (y) dy, gde su f i q; neprekidne funkcije.
1335.
tačke M1 i Mz leže respektivno na krugovima (a < b). Do kazati da su vrednosti sledećih krivolinijskih integrala, uzetih po zatvorenoj konturi, jednake nuli, nezavisno od oblika funkcije u pod integralnom izrazu:
1336.
J f(xy) (y dx + x dy).
e
1337.
J (;) � xdy
t
ydx .
1338.
z
J f(x2 + y1) (x dx + y dy).
e
e
Izračunati sledeće krivolinijske integrale:
1339. 1341 •
(Z, l ,3)
J
1340.
x dx -yz dy + z dz. l , - 1 , 2) (5,3,1)
J
z x dy + xy dz -yz dx
(7, 2, 3)
(x-yz)2
(3, 2, lJ
J
y z dx + z x dy + xy dz.
( l , 2, 3)
,
1342. ako su tačke (x1 , y1 , z1) i (x2 , y1 , Zz) respektivno na sferama x2 + y1 + + z2 a1, xz + yz + z2 = bz, (b > a). =
§
9. KRIVOLINUSKI INTEGRAL
123
1343. Dokazati da je
§ f(xz + yz + zZ) (x dx + y dy + z dz) = O, "
ako je e zatvorena kriva a f(u) neprekidna funkcija. Koristeći Greenovu formulu transformisati krivolinijske integrale po zatvorenoj putanji , uzete u pozitivnom smeru, u dvojne: 1344. 1345.
J (1 -xz) y dx + x (l + yz) dy. J (eX" + 2 x cos y) dx + (exY-xz sin y) dy.
- dx + 3 y arc tg x + y dy. J _L l -xy l + xz
e
1346.
e
Koristeći Greenovu formulu izračunati integrale: 1347. § 2 (xz + y2) dx + (x + y)2 dy, ako je
e
e
kontura trougla čija su temena
A (l , l) ; B (2 , 2); C ( l , 3). 1348. § xyz dy-xz y dx ako je e kontura kruga x2 + y2 = az. 1349. e
J :r
(x + y) dx-(x-y) dy, ako je
e
�+�= 1. elipsa az bz
�= 1; -+2° krug (xy + x + y) dx + (xy + x-y) dy ako je e : 1° elipsa � a2 b2 xz + y2 = ax. x dy-y dx ako je e krug x2 + y2 -2 x-2 y + l = 0. 1351. xz + y2 J :r
1350.
e
j
,
e
1352.
j x dy-y dx
___:___:__ ,
e
1353.
x2 + y2
ako je e zatvorena kontura.
J (eX sin y-my) dx + (ez cos y-m) dy ako je e gornji deo kruga x2 + y2 =
e
= ax od tačke (a, O) do tačke (0, 0). 1354.
J [j(y) eX-a y] dx + [f' (y) eX-a] dy,
gde su f (y) i j' (y) neprekidne
funkcije .} e pr?izvoljna putanja koja s�aja tačke A (x1 y1) i B (x2 , y2), v a ogramcava zajedno sa odseckom AB figuru date površine P. e
124
1355.
IV .
VIŠESTRUKI I KRIVOLINIJSKI INTEGRAL!
Dokazati da je integral
J (yxJ + eY) dx + (xyJ + xeY-2 y) dy,
e
1356.
jednak nuli , ako je e zatvorena linija simetrična u odnosu na koordi natni početak ili u odnosu na obe koordinatne ose. Pokazati da integral
J (2 xy-y) dx + x2 dy,
e
1357.
gde je e zatvorena kontura, izražava površinu oblasti koju ograničava ta kontura. Pokazati da je krivolinijski integral [xcos (�. ;) + y sin (�. ;)J ds,
J
e
1358.
gde je n spoljna normala zatvorene konture e, uzet u pozitivnom smeru, jednak dvostrukoj vrednosti površine koju ograničava kontura e. Pokazati, ako je e zatvorena kriva a / proizvoljni pravac da je krivo linijski integral f cos (/, -;;) ds = O, gde je n spoljna normala konture e. e
1359.
Izračunati Gaussov integral
u (x, y) =
f cos (;. -;;) ds
e
1360.
gde je r = V(�-x)2 + (17- y)2 intenzitet vektora --; koji spaja tačku A(x, y) sa promenljivom tačkom M (�. 17) proste zatvorene glatke krive e, e;, -;;) ugao između vektora --; i spoljne normale � krive e u njenoj tački M. Dokazati da je u harmonijska funkcija, tj. funkcija koja zadovoljava jednačinu o2 u o2 u L1 u = - + - = 0, o x2 o y2
onda
samo onda, ako je J o u ds = O , J on
e
ou gde Je e pr01zvol"Jna zatvorena knva a on te krive. o
o
o
-
IZVOd o
po spoljnoj normali
§ 10. PRIMENA KRIVOLINIJSKOG
1361.
125
INTEGRALA
Dokazati da je
ou u _ ds, on gde glatka kontura
1362.
Dokazati
ou
1363.
u ravni
Ll : l dx dy = f e
e
D.
ograničava oblast
drugu Greenovu formulu
pri čemu je
�
e
ou on U
glatka kontura koja ograničava konačnu oblast
izvod u pravcu spoljne normale krive
D
a
e.
Koristeći drugu Green ovu formulu dokazati, ako je u = u (x, y) harmo nijska funkcija u zatvorenoj konačnoj oblasti, da je onda
r o u) l2 n p (u --In r - ds on ln
u (x, y) = -
1364.
gde je e granica oblasti D, i spoljna n ormala konture e, (x, y) neka tačka iz unutrašnjosti oblasti D, a r = V(�-x)Z + (1] -y)Z između tačke (x, y) i promenljive tačke a, 1]) konture e. Dokazati
= u (x, y)
teoremu o srednjoj vrednosti u (M) =
gde je
1365.
on
e
harmonijske funkcije
u (M) =
_2 l_n JJ u (�, 17) ds
krug sa centrom u tački
M.
Dokazati, ako je funkcija u (x, y) harmonijska u ograničenoj i zatvo renoj oblasti i nema konstantnu vrednost u toj oblasti, da onda funkcija u ne može imati najveću i najmanju vrednost u toj oblasti
(princip maksimuma) .
§ 10.
Primena kdvolinijskog integrala
l o Iz
Greenove formule sledi da je površina ravne oblasti D koja je ograničena krivom e data formulom
P=�2 JJ: xdy-ydx. e
126
IV. VIŠESTRUKI I KRIVOLINIJSKI INTEGRAL!
2°
Površina omotača cilindrične površi, čije su izvodnice paralelne z-osi a genera trisa mu je kriva e u ravni xOy, data je formulom P=
3°
J z ds.
e
y, z)
Ako je e = e (x, gustina u promenljivoj tački data formulom
krive
(x,
y, z) krive
e,
onda je
masa
m= J e(x,y,z)ds. e
Koordinate težišta te krive izražavaju se formulama = � JX (x, y, z) ds, = � J (x, y, z) � J Z(!(X,y,z)ds. Momenti inercije Iz, i /0, respektivno u odnosu na ose Ox, Oy i koordinatni početak izražavaju se formulama /"' = J y2 (x, y, ds, Iv = J x2 (x, y, ds, /0 = J (x2 y2) (x, y, z) ds. X0
lJ
e
Ye
Yo
ly
z)
e
e
e
e
4° Krivolinijski integral
ds,
e
z)
Zo =
e
e
+
e
J X (x, y, z) dx + Y (x, y, z) dy (x, z) dz. izražava rad sile pri pomeranju jedinice mase duž krive u polju sile F(X, Y, Prema Bio-Savarovom zakonu element struje dejstvuje na magnetnu masu m silom ds , gde je I jačina struje, ds element dužine provodčija je veličina m /sin 2 r nika, r rastojanje od elementa struje do magnetne mase, ugao između prave koja spaja magnetnu masu i element struje i pravca proticanja struje. Ta sila +Z
y,
e
5°
-..
e
a
Z).
a
ima pravac normale na ravan koja sadrži element struje i tačku u kojoj se nalazi magnetna masa; smer sile se određuje po pravilu desne zavojnice.
Izračunati površinu ograničenu krivim linijama:
1366. 1367. 1368. 1369.
x = a cos t,
y = b sin t.
x = a (t -sin t), x = a cos3 t,
(O < t < Z n)
y = a ( l - cos t),
y = a sin3 t,
(0 < t < 2 n).
Ograničenu jednim lukom epicikloide x = a [(l + m) cos mt-m cos ( l + m) t], y = a [( l + m) sin mt -m sin ( l + m) t],
(0 < t < 2 n)
lukom odgovarajućeg kruga.
1370. (x2 + y2)2 = 2 a2 (x2 + y2). 1372. x = 2 a cos t - a cos_2 t,
1371.
x3 + y3 = 3 axy
y = 2 a sin t - a sin 2 t
(Descartesov list). (O < t < 2 n).
127
§ 10. PRIMENA KRIVOLINIJSKOG INTEGRALA
1374. (x + y)3 = xy. (a>O). 1373. (x + y)2 = ax, y = O, 1376. 9 y2 = 4 x3-x4. 1378. (Vx + v'Y)1 2 = xy. 1379. (x + y)a+P+l = axa yP a a _ + y -1 1380. b a
(a>O, a>O, {3>0).
(X) ( ) -
(a>O, b>O, a>O).
-
Naći površinu sledećih površi:
1381.
Omotača cilindra
1382.
Kružnog cilindra
1383 .
. •v ElIpheneg
x2 + y2 = l
x2 + y2 = R2 x2 y2 c1'l'md ra -+ - = l 5
1385.
Onog dela omotača cilindra
x2 + y2 + z2 = a2.
x2 + y2 = R2
Date su površi
(P3) z = 0. l Naći površinu 0
2° Naći
. z = o 1. z = y.
.
između ravni
x2 + y2 - ax = O između ravni
z = O, z = y i x = _!_ p. 9
koji se nalazi unutar sfere
z=O
i po vrši
2 Rz = xy.
p (;2
(P1) z = V x2 + y2 + V I x2 + Vl -y2, (P2) x2 +y2 = l
(P2) koji isecaju V x2 + y2 + V 4 x2 + V4 y2 dy
)
dela površi
površi
Naći masu krive y = x2 između tačaka x = O i tački gustina jednaka kvadratu apscise te tačke.
Luka krive
f,
y = 2x
od tačke
(0, O)
�
(P1) i (P3),
x dx V 4 x2
Naći masu sledećih krivih:
1390.
z = R + x2 -. R
x213 + y2!3 = a2!3 ;x4J3 + y413 = z; z = O.
e
1389.
i po vrši
Dela cilindrične po vrši koju isecaju po vrši
1388.
z=O
Između ravm
y2 = 2 px
Paraboličnog cilindra
Kružnog cilindra
između ravni
9
1384.
1386. 1387.
z = 4 y i z = 2 y.
između ravni
do tačke
gustina krive proporcionalna dužini njenog luka .
x= 2
duž krive
ako je u svakoj
(4, 136) .
ako je linijska
IV. VIŠESTRUKI I KRIVOLJNIJSKI INTEGRAL!
1 28
1391.
Dela krive = ln izmedu tr..čaka V3 i svakoj tački jednaka kvadratu njene apscise.
1392.
Dela lančanice
y x,
x=
y = ; (e.:; + e-.:;) ,
x
=
2 V2
ako je gustina u
x = a,
ako je
y = b sin t, ako je linearna gustina u svakoj tački
e = I Y I·
izmedu tačaka
x=O
i
gustina krive u svakoj tački proporcionalna njenoj ordinati.
1393. 1394.
1395.
x = a cos t,
a a Z= -t3 x=at, y=-tz, (O< t < l ) čija se gustina me2 3 /2 y nja po zakonu e = va· Naći težište luka krug;t xz + yz = az, (y;;;;. 0), moment inercije u odnosu na osu Ox; (e= 1). Luka krive
Naći težište homogenih krivih: Luka cikloi::Je -sin
t), y =a ( l -cos t), (O< t.;;; 2 n). Luka krug;t poluprečnika a, kome odgovara centralni ug;to 2 1398. r =a (l + cos cp). 1399. y a ch _!__ , izmedu A (0, a) i B (b, h). a 1400. Sfern Jg trougla xz +yz +zz =az, x>O, y>O, z>O. 1401. x=acos t, y=asin t, z=ht O
x =a (t
cp.
Z3.
oo
IZ
iz
1 0.
1409.
1410. 1411.
PRIMENA KRIVOLINIISKOG INTEGRALA
129
Projekcije sile na koordinatne ose su X= 2 xy i Y = x2. Pokazati da rad sile pri pomeranju materijalne tačke mase m zavisi samo od njenog počet nog i krajnjeg položaja, a ne zavisi od oblika putanje. Izračunati rad ako se vrši pomeranje iz tačke (1, O) u tačku (0, 3). Komponente sile su X= x + y2 i Y = 2 xy -8. Pokazati da rad pri pome ranju materijalne tačke u polju te sile ne zavisi od putanje.
U svakoj tački ravni dejstvuje sila, čije su projekcije na koordinatne ose X = xy, Y = x + y. Izračunati rad sile pri pomeranju tačke mase m iz tačke (0, O) u tačku (1, 1): l o po pravoj y = x; 2° po paraboli y = x2; 3 ° po izlomljenoj dvogranoj l iniji, čiji su del ovi patalelni koordinatnim osama (dva slučaja).
1412.
Naći silu kojom struja I u beskonačnom pravolinijskom provodniku dejstvuje na tačkastu magnetnu masu m, koja se nalazi na rastojanju d od provodnika.
1413.
Po konturi, čiji je oblik kvadrat stranice a teče struja I. Kakvom silom dejstvuje taj protok na tačkastu magnetnu masu m, koja se nalazi u centru kvadrata?
1414.
Pokazati da struja /, koja teče po luku krive, čija je jednačina u polar nim koordinatama r = r (q;), dejstvuje na tačkastu magnetnu masu, koja se nalazi u polu, silom
F = ml
J drq; . '1'2
'Pt
1415. 1416.
Kolika je sila kojom struja /, koja teče po zatvorenoj eliptičkoj putanji, dejstvuje na tačkastu magnetnu masu m, koja se nalazi u žiži elipse? Kolikom silom struja I, koja teče po beskonačnoj paraboličkoj konturi, dejstvuje na tačkastu magnetnu masu m, smeštenu u žiži parabole? Rastojanje od temena do fokusa je __!!_ 2
1417.
1418.
Kolikom silom struja l, koja teče po kružnoj konturi poluprečnika R, dejstvuje na tačkastu magnetnu masu m, smeštenu u tački P, koja leži na normali, postavljenoj kroz centar kruga, na rastojanju h, od centra kruga? Za koju vrednost od R će ta sila biti najveća ako je h fiksirano? Izračunati logaritamski potencijal prostog sloja
e
gde je p, = const uz + v2 = R2.
gustina, r = V(�-x)2 + (1] -Y)2 a kontura e krug
9 Zbirka zadataka iz ville matematike
II
1 0 3
IV. VIŠESTRUKI l KRIVOLINIJSKI INTEGRAL!
1419. Izračunati u polarnim koordinatama
r
prostog sloja 2" /1
=J cos
n
() In
+ d()
i ff! Iogaritamske potencijale
2" 12
= J sin
n
() In
+ d ()
ako je r rastojanje između tačke (Q, ff!) i promenljive tačke { l , ()) a o
o
n
EN
§ ll. Površinski integral P
P o v r š i n s k i i n t e g r a l d r u g e v r s t e. Ako je dvostrana površ definisana jednačinama x = x (u, ) y = y (u,
v
(l)
v), z = z (u, v)
gde je
S,
onda je
JJ f(x . y, z) dS= JJ f[x (u, v), y (u, v), z (u, v)] VEG-P du dv, 2 2 E = (iJ u ) + (iJ u )' + (iJ u ) 2 ox iJ z ' iJy (iJ x)2 + (iJy )2 + (iJ z ) 2• G= S
D
ov
U
deo po deo glatka
[(u, v) E D]
a f (x, y, z) funkcija definisana i neprekidna na površi (2)
S
ov
,ov
o x o x iJy iJ y iJ z iJz F= - - + - +- - . iJ u o v iJ u o v iJ u o v
specijalnom slučaju, ako jednačina površi S ima oblik z= z (x, y)
[(x, y) E D]
gde je z (x, y) jednoznačna neprekidno diferencijabilna funkcija, onda je
JJ f(x, y, z) dS = JJ /[x, y, z (x, y)] Vl + p2 + q2 dx dy,
{S)
D
iJz -· gde je p = iJ-z a q = iJy Ovaj integral ne zavisi od izbora strane površi S. Ako se funkcija f(x, y, z) tretira kao gustina površi S u tački (x, y, z), onda integral (2) predstavlja masu te površi. Koordinate težišta materijalne homogene površi S date su obrascima
OX
zo
Sx0 =
JJ xdS, s
Sy0 =
JJ y dS, s
Sz0 =
JJ zdS, S = JJ dS. s
s
3° P o v r š i n s k i i n t e g r a l d r u g e v r s t e. Ako je S glatka dvostrana površ, na kojoj je izabrana jedna od dveju strana, određena smerom normale
§ l l. POVRŠINSKI INTEGRAL
131
cosy) a P=P(x, Q = Qje(x, y, z) i R = R (x, y, z) funkcije, defi(cosa, nisanecosfl, i neprekidne na površiy, z),S, onda JJ Pdydz + Qdzdx+Rdxdy= JJ (Pcosa+ Q cosfl+R cosy)dS. prelazu na drugu stranu površi ovaj integral dobija suprotan znak. 4° S t o ce s o v a for m u l a. Ako su P=P(x, y, z), Q=Q(x, y, z) i R = R (x, y, z) nepreki dno ograni diferenci jabilne funkcideoje poa deoprosta zatvorena deo poS,deoondaglatka kriva, koja č ava konačnu glatku dvostranu površ važi Stoeesova formula: cos a cos fl cos y o o dS § Pdx+Qdy+Rdz = J J oox oy oz Q R gde sustranu, cos a,u cosodnosu fl, cosnay koju kosinusise obil pravca normale površi S, orijentikretanju sane na onu a zak konture vrši suprotno kazaljke na časovniku. o r m u l a oblast O s t r o g r a d s k o g. Ako je S deo po deo glatka površ, koja ograničava V,svojim a P=P (x,jalnim y, z), izvodima Q = Q (x, prvog y, z) i reda R Ru (x,oblasti y, z) Vnepreki dne funkcije zajedno sa parci S, onda + važi formula Ostrogradskog JJ (P cosa + Q cosfl + R cos y) dS= JIJ (�: + 00� + 00:) dxdydz s gde su cos a, cos fl i cos y kosinusi pravca spoljne normale površi S. -;
tri
S
(S)
Pri
�
e
S
e
p
e
so F
=
v
Izračunati sledeće površinske integrale:
1420.
JJ
(6 x + 4 y + 3 z) dS ako je S deo ravni x + 2 y + 3 z = 6, koja pripada
s
prvom oktantu.
1421.
JJ
dS ( l + x + z)Z
ako je S deo ravm x + y + z = l koji pripada prvom
s
oktan tu .
1422.
JJ
(xz + yz) dS, ako je S sfera xz + yz + zZ = az.
s
1423.
s JJ_d_ xz + yz + z2
ako Je S deo cilindra xz + yz = Rz ograničen rav!l .Ll<'.
s x = O, y = O, z = O, z = m. 9•
132
IV. VIŠESTRUKI I KRIVOLINUSKI INTEGRALI
1424. JJ(y + z + Vaz xz) dS
S
ako je
xz + yz = az,
deo cilindra
između ravni
s
Z = 0, Z = h.
1425.
JJ,
d� +z . x+L 2 X = 0, Z = 0, Z = l .
1426. JJ x (yz + zZ) dS
ako je
S
deo cilindra
S
ako je površ
x = 2 -yz 2
data jednačinom
ograničen ravnima
x = V9-yz-zz.
·
s
1427. JJ (yZ + zZ) dS ako 1428.
JJ (l dS + z)Z
S
je površ
ako je
S
sfera
data jednačinom
z = Vaz-xz -yz.
xz + yZ + zZ = l, z ;;;. O.
s
1429.
JJ V dSl + z '
po po vrši
xz + yz + zz = az, z ;;;. O.
s
1430. JJVRz-xz-yz dS, 1431. j/xz yz dS, s
1432.
S
JJ�� s
polovina sfere
polovina sfere
ako je
d
JJ dSd ,
S
deo cilindra
z = VRz-xz -yz.
z = VRz-xz-yz.
• gde Je
s
v•
deo povrsi
s
JJ d: ,
xz + yz = Rz,
ograničen ravnima
ako je
S
Oz
elipsoid a
z = xy
•
1secen cilindrom v
d rastojanje centra elipsoida
s
JJ�� s
gde su
Sid
xz + yz = Rz,
a
d
o<>e.
ravni elipsoida.
1435.
z=O
rastojanje od koordinatnog početka do tačke na p ovrši.
rastojanje tačke površi do
1434.
S
l
z = h, a
1433.
gde je
gde je
kao u prethodnom zadatku.
od tangentne
1436.
JJ ��,· ako je S
P (0, s
'
O, e) (c> R)
do
• v l4 37 . Izracunati •• l po tenCIJa
xz + y2 + z2 = R2,
sfera
tačke u=
133
POVRŠINSKI INTEGRAL
§ ll.
na sferi.
JJ -eoddS- s eme fi
a d
rastojanje
v· povrsi
od
fiksne tačke
xz + yz + z2 = a2 gustme f!o •
s
na tačku M0 (X0 , y0 , z0) ako je d= V (x - x0)2 + (y -y0) 2 + (z -z0)2 • 1438.
JJ V Rz-xz-y2-z2 dS, s
1439.
ako je
S
površ kruga
xz + yz + z2 = Rz,
ax + by + cz = d.
JJ (xy + yz + zx) dS, ako je S deo
površi
s
z = V xz + y2,
isečen cil indrom
x2 + yz = 2 ax. 1440.
Dokazati Poissonovu formulu
JJ f(ax + by + cz) dS= 2 n J J(u Vaz + bz + cz) du l
s
1441.
-l
Pokazati da je integral l=
JJ
cos
s
���) dS= JJ s
o
l
: dS,
o
uzet po površi S jednak prostornom uglu pod kojim se površ S vidi iz koordinatnog početka. Sa r je obeležen radijus vektor elementa površi
dS
a sa n normalna površ, dok je ou izvod u pravcu normale.
Naći masu sledećih površi:
1442.
Površ paraboloida z = zakonu
1443. 1444.
12 = z.
-2l (xz + yz)
on
(O < z < l ) čija se gus tina menJa po
Sfere, ako je površinska gustina u svakoj tački jednaka rastojanju te tačke od nekog fiksiranog prečnika sfere. Sfere, ako je površinska gustina u svakoj tački jednaka kvadratu rasto janja te tačke od nekog fiksiranog prečnika sfere.
134
Odrediti težište površi:
1445.
Površi segmenta sfere
1446.
Omotača sfere
1447.
Dela p ovrši
IV. VIŠESTRUKI l KRIVOLINUSKI INTEGRAL!
xz + yz +zz= az h
koji j e ograničen površima
Naći moment inercije površi:
1448.
Površi konusa
1449. 1450.
Površi sfere
z2 za
hz (xz + yz) =az O>z
z
u odnosu na
osu.
u odnosu na prečnik.
Površi paraboloida
=
u odnosu na
z
osu.
Izraćunati sledeće površinske integrale:
1451.
JJ zdxdy+xdxdz+ ydydz,
ako je S gornji deo ravni
s
x-y+ z=
l
isečen koordinatnim ravnima.
1452.
JJ xyz dx dy, II V xz + yz dx dy JJ 2dxdy+ydxdz-xZzdydz,
po spoljnoj strani sfere
s
1453. 1454.
l;
ako je S donja strana kruga
s
s
ako je S spoljna strana onog dela elip
xz + yz + zZ= 1.fi y dx dz, x+ y+z= l , x=O, y=O, z=O. JJ xz dy dz + yz dx dz +zz dx dy,
soida 4
1455.
xz + yz +zZ= x >O, y >O. xz + yz
4
l koji pripada prvom oktantu.
ako je S unutrašnja strana tetraedra koji određuju ravni
s
1456.
ako je S sp oljna strana sfere
s
xz yz +z= az, +
koja pripada prvom oktantu.
1457.
JJ xdydz+ ydxdz+zdxdy, JJ yz dy dz + xz dz dx+ xy dx dy
po spoljnoj strani sfere
s
1458.
xz+ yz+zz=az.
gđe je S spoljna strana tetraedra koji
s
x=O, y=O, z= O, x+ y+z=a. JJ (y-z)dydz+(z-x)dxdz+(x -y) dxdy, xz+yz=zz (O
je određen ravnima
1459.
ako je S spoljna strana
s
površi
§ ll.
dy dz y dxdz + dxdy ) , + JJ (� z
1460.
s
.
s
.
yz + zZ = 1 . x-z + az bZ cz
površima
135
gde Je S spo1.Jna strana e1.Ipsotda
JJ yz dx dy + xz dy dz + xy dx dz,
1461. 1462.
POVRŠINSKI INTEGRAL
ako je S spoljna strana površi odredene
xz + yz = Rz, x = O, y = O, z = O, z = h.
Transformisati integral
J (yz + zZ) dx + (xz + zZ) dy + (xz + yz) dz,
ako je
e
e
neka zatvorena kontura, na površinski integral površi čiji je rub ta kontura. Izračunati sledeće krivolinijske integrale na dva načina: direktno i po moću Stocesove formule:
f 8 y V (l -xZ-zZ)3 dx+ xyJ dy + sin z dz,
1463.
e
kom elipsoida oktantu.
1464.
J xz dx + xy dy + xyz dz,
e
1465.
4 xz + yz + 4 zZ = 4 ako je
e
ako se krivi deo dobija prese-
i ravni
z = O, X = O, Y = O,
u prvom
kontura trougla čija su temena
A (a, O, 0), B (0, b, 0), C (0, O, e).
J y dx + xz dy + z dz,
e
ako je kriva e odredena presekom površi
y, xz + yz = yz = z , c>O. X +xz + Z b az b a az bZ e
Koristeći Stocesovu formulu izračunati sledeće krivolinij ske integrale:
1466.
f ydx + z dy+ x dz,
ako je e krug
e
1467.
xz + yz + zz = az, x + y + z = O.
f (y-z) dx + (z-x) dy + (x-y) dz ako je e luk elipse xz +yz = az,
-
e
X + Z =l a h
(a>O h > O),
orijentisan u smeru suprotnom od smera kazaljke na časovniku, posma trano sa pozitivnog smera ose Ox.
1468.
f e
ex
dx + z (xz + yz)3fz dy + yz3 dz
gde je
z = Vxz + yz, x = O, x = 2, y = O, y = l .
e linija odredena presekom
po vrši
136
IV. VIŠESTRUKI I KRIVOLINUSKI INTEORALI
1469.
J (yz + z2) dx + (z2 + xz) dy + (x2 + yz) dz, ako je
e
kriva
xz + yz + z2
e
1470.
Neka je
e
=2
ax,
zatvorena kontura koja pripada ravni x cos a + y cos {J + z cos y
-p = O
i ograničava površinu S (cos a, cos {J, cos y su kosinusi pravca normale). Naći
i
e
dx dy dz y z
cosa cos p cos y X
ako se kretanje vrši u pozitivnom smeru konture
1471.
e.
Transformisati površinski integral
JJ xz dy dz + yz dx dz + z2 dx dy s
ako je S zatvorena površ, u trojni uzet po oblasti koju ograničava ta površ.
1472.
Izračunati površinski integral
ifj) yz z dx dy + xz dy dz + xz y dx dz
s
gde je S spoljna strana po vrši koju obrazuju po vrši z xz + yz, xz + yz = l , x = O , y = O, z = O, u prvom oktantu, na dva načina: direktno i primenom
=
formule Ostrogradskog. Dokazati jednakosti:
1473.
JJ cos (-;, 7) dS = O,
ako je S prosta zatvorena površ,
s
T proizvoljni
pravac a -;; spoljna normala površi S.
1474.
JJ (x cos s
a
+ y cos {J + z cos y) dS = 3 V,
gde su cos a, cos {J, cos y ko sinusi
spoljne normale površi S koja ograničava zapreminu
V.
Koristeći formulu Ostrogradskog izračunati integrale:
1475.
JJ (x3 cos a + s
y J cos
{J + z 3 cos y) dS,
ako je S sfera
xz + yz + z2
cos a, cos {J, cos y kosinusi pravca njene spoljne normale.
=Rz,
a
§ l l . POVRSINSKI INTEGRAL
1476.
JJ
[(zn -yn) cos a + (xn -zn) cos {3 + (yn -xn) cos y] dS, po sferi
s
x2 + y2 + z2 = R2,
ako su
1477.
JJ s
1478.
z ;;;. O,
{3 i y kao i u prethodnom zadatku.
a,
x dy dz + y dz dx + z dx dy, ako je površ S definisana jednačinama x = (a + b cos O) cos
JJ
0 .;;; 0,
z = b sin O,
a ;;;. b ;;;. O.
x2 dy dz + y2 dz dx + z2 dx dy ako je S spoljna strana površi definisane
(S)
jednačinama x2 + y2 + z2 = l , z2 =
1479.
137
x2 --
x2 + y2
Pokazati da površinski integral
JJ
4 xyz dx dy-2 x2 y dy dz- 3 xz2 dx dz
(S)
ne zav1s1 od površine (S) već samo od njene granične konture (e) i transformisati ga na integral po toj konturi, a zatim izračunati njegovu vrednost kada je granična kontura zadata jednačinama: x2 + y2 = R2,
1480.
x + z = O.
Dat je integral l=
JJ ( l
+ x2)
(S)
po površini (S) čiji je rub zatvorena kriva e. l o Odrediti funkciju
J
P (x, y, z) dx + Q (x, y, z) dy.
e
Izračunati površinske integrale:
1481.
JJ s
(x2 cos a + y2 cos {3 + z2 cos y) dS, gde je S, deo površi x2 + y2 = z2
(O <. z <. h)
a cos a, cos {3 i cos y kosinusi pravca njene spoljne normale.
1482.
JJ e:: s
dS ako je S deo ravni x + y + z = l koji pripada prvom
oktantu, r intenzitet vektora položaja tačke M date ravni a
1 38
1483.
IV. VIŠESTRUKI I KRIVOLINUSKI INTEGRALI
o
Ako Je
02 u 02 u 02 u Ll u=-+ + o x2 o y2 o z2
konačno telo }0
V,
a S - glatka površina, koja ograničava
dokazati da važe sledeće formule
JJ �: dS= JIJ Ll u dx dy dz; (S)
V
+ J JJ u Ll u dx dy dz,
gde je
u
- funkcija, neprekidna sa svim svojim
v
izvodima do drugog reda zaključno u oblasti
u V+ S, a 0 on
- izvod
po spoljnoj normali na površinu S.
1484.
Funkcija u = u (x, y, z) koja ima neprekidne parcijalne izvode do drugog reda zaključno u nekoj oblasti, naziva se harmonijska u toj oblasti ako je
2 u 02 u 02 u 0Ll u =+ + - = 0. o x2 o y2 o z2 Dokazati, ako je u harmonijska funkcija u konačnoj zatvorenoj oblasti ograničenoj glatkom površinom S, da važe formule
V,
2°
da se gde je n - spoljna normala površi S, koristeći se formulom funkcija koja je harmonijska u nekoj oblasti V jednoznačno definiše svojim vrednostima na njenoj granici S.
1485.
Izračunati Gaussov integral
I(x, y, z) =
JJ cos (�, -;;) dS, s
je S - prosta zatvorena glatka površ, koja ograničava zapreminu V, -gde n - spoljna normala na površinu S u tački (�, YJ, ), r - radijus vektor koji spaja tačku
(x, y, z)
sa tačkom (�, 'YJ C,) i
, C r = V<�-x)z + (n -y)z + (C-z)2.
139
§ l l . POVRŠINSKI INTEGRAL
1486.
Izračunati
J J (x-y + z) dy dz + (y-z + x) dz dx + (z -x + y) dx dy,
(S)
gde je (S) spoljna strana površi
/ x -y + z/ + /y -z + xl + l z-x + YI = l , lx-y + z/ + ly-z + xl + l z-x + Y I = I .
1487.
Dokazati identitet (Greenovu formulu)
JJJ (v L1 u-u L1 v) dx dydz = JJ ( v �: -u � :) ds, s
v
gde su u i v neprekidne funkcije i imaju neprekidne izvode do drugog reda u oblasti D. Simboli L1 u i L1 v znače Laplaceove operatore u pro storu.
1488.
-
Neka je u (x, y, z) harmonijska funkcija u nekoj oblasti v i neka se u o blasti V nalazi sfera S sa centrom u tački M (xi > YI > z1) poluprečnika Dokazati da je
R.
u (xi > Y1 > z1) =
4�R2 JJ u s
dS.
Glava V VEKTORSKA ANALIZA I TEORIJA POLJA
§ 1•
l. Vektorska analiza -
-
.....
V e k t o r s k a f u n k c i j a r e a l n e p r o menlji ve. Funkcija t -+ a =a1 i + ad + +a3 koja preslikava skup realnih brojeva DCR u skup trodimenzionalnih vektora V3 u oznakama ;= ;(t) =a1 (t) f+ a2 (t)}+ a3 (t) k, naziva vektorska funkcija realne promenljive. H o d o g r a f. Skup krajnjih tačaka vektora ; kojima je početak data tačka O, zove vektorske funkcije--;; =-; lf). Tačka O je pol hodografa. Hodograf vektorske funkcije ;:+=7(t) = x (t) f+ y (t)f+ z (t) kje kriva u prostoru a jednačina 7 je njena vektorska jednačina. Hodograf vektorske funkcije 7=7(u, v) =x (u, v)f+ y (u, v)f+z (u, v) k, sa dve realne promenljive, je površ prostoru, a jednačina 7=7(u, v) je njena vektorska jednačina. G r a n i č n a v r e d n o s t. Kaže se da vektorska funkcija ;= ;(t) ima za graničnu vrednost vektor b, kad t -+a, ako za proizvoljan broj e > O postoji broj 6 đ (e) takav da je
k,
.....
se
2"
se
hodograf
=-;(t)
u
3°
=
kad god je ispunjena nejednakost l im
/ -> a
l t-a l <đ.
-;(t)=b
Tada se piše
4° N e p r e k i d n o s t. Funkcija ;=;(t), koja je definisana u tački t0, je neprekidna u
toj tački ako je
lim ; (t) =; (t,J.
t _,. to
§ 1.
5°
1 41
VEKTORSKA ANALIZA
P r i r a š t aj i i z v o d. Razlika ;(t+L1t)-;(t) se naziva priraštaj funkcije ;(t) u tački t koji odgovara priraštaju nezavisno promenljive .dt. Označava se .,1;(t). sa
Izvod funkcije a (t) u tački t, naziva se vektor .d-;(t) ;; (t)=Lltlim-+0 � · ako ovaj limes postoji. Ako je ;= {a (t), az (t), a3 (t)} tada je 1
-+a'(t)=-= da-+ { a 1 (t),
} a (t) (t) a 2 , . 3 dt da--+ prikazano je na sl. Geometrijsko značenje vektora .da-+(t), .d; .dt dt i f e re n i j a l. Ako senapisati priraštaju obliku .d;(t) može j� (t)= D (t)L1t +7(t), (t) gde je lim L1 t = 0 tada se vektor D (t) L1 t na2.iva-+ diferencijal funkcije a (t) u tački t i označava se sa � (t) d;=d-;;(t)=D(t) L1t. ,
,
,
e
6° D
6.
-+
8
.dt-+0
•
S l. 6
Izvodi i diferencijali višeg reda slično se definišu kao kod funkcija realne promenljive. 7o P a r e i j a n i i z v o d i i d i e r e n e i j a i v e k t o r s k e f u n k e i j e v i š e ppromenljivih r o m e n l j it1,v it,.h. . Neka . . , tn je. -; =; (t1, , tn) vektorska funkcija od realnih Razlika -+ t,, t2, . . . ,tn)= L1 ,a -+a (t1, . . , t1-u t,+L1t,, ti+l•"'' tn)-a( i zove se parcijalni priraštaj po promenljivoj t1• -t, • po promenljivoj t1 definiše sa Parcijalni izvod prvog reda e)e); f
l
l
Iz ,
Iz ,
n
. • •
_,.
.
se
142
V. VEKTORSKA ANALIZA I TEORUA POUA
a totalni diferencijal d-; sa
oa-+ dt,. da= 2: ot, n
__,.
i=t
d 2� Slično kao i u realnoj analizi, i ovde se definišu viši parcijalni izvodi (}ot-2;12 ' ot,ot1 '
o'a viši diferencijali d;;, d;; itd. ot� ' · · · N e o d re đ e n i i n t e g ral. Primitivna funkcija ili neodređeni integral neprekidne funkcije -;; (t) naziva se funkcija b(t) za koju je db(t) =a(t). dt __,.
go
l
--
Tada se piše
__,.
J-+a (t) dt = b (t)+ __,.
__,. e
gde je -; proizvoljni konstantni vektor. 9° neka O d r etačkee n i i n t e gr a Neka je � (t) ograničena funkcij a na segmentu [t0, T], i l.
d
dele ovaj segment na n segmenata [t,_1, tl]. -r1 E[t1 _10 tl], vektor Za
I = l2:= l -; (-r1) (t1 -t, _1) se naziva integralna suma. Ako za bilo kakvu podelu segmenta [10 , ] postoji lim 7 1 1 j-->0 onda se ovaj limes naziva određeni integral funkcije -;(t) u granicama od t0 do i obeležava se sa J -;(t) dt, tj. tada je "
T
max
j t
-t _ 1
T
to
J-;(t)dt =
l a (-r1)(t1 -t1 _1). Ako je (t) primitivna funkcija funkcije a (t) tada je J a (t)dt= (t0) (Newton-Leibnizov obrazac). T
to
...
max
n
l
...
b
T
to
__,.
i=2:
__,.
__,.
b (T)-b
__,.
T
§
10°
V e k t o r s k i k r iv o l i n ij s k i
= (t)
77
i n t e g r a l. Neka je orijentisani luk L =
(i=OT , l,· · ·,n)
t0
podeljen tačkama T1 odgovara parametru a tačka
p(;)
143
l . VEKTORSKA ANALIZA
AB krive
t0
t,.
čiji su vektori položaja n = B parametru gde j e
Neka je skalama ili vektorska fun kcija definisana na luku L i neka je X1
-;:;,
tako da
· · ·
(sl.
---
tačka luka Ti _ 1 T1 a Q; njen vektor položaja. Izraz
l= ,L p(e1) " (r1 -r, - 1) , ll
.... ....
....
1-1
se naziva integralna suma, gde " ozna čava množenje skalara sa vektorom-ako je
p (;:)
skalama
funkcija,
skalami
vektorski proizvod - ako je vektorska funkcija.
Krivo/ini;ski integral po luku jp (;) " d:,
ili
p {;:) =-; (})
L, u oznaci Sl.
se definiše sa
L
7.
ako ovaj limes postoji po svakom nizu podela luka L.
p (r) -
Zavisno od toga da li je skalarna ili vektorska funkcija i da li " označava množenje skalara i vektora ili skalami odnosno vektorski proizvod vektora, ima mo tri vrste krivolinijskog integrala:
p(r)·dr-+ vektorski krivolinijski integrali. S =-; (u, S.v) p (:) S S1 • ; -; S1 • S1 , -; 2 p {Q;) .. -;; S" 10°. -+ " da, Površinski integral funkcije p (:) po površi S, d; 2 rjp p (:) " d;, S p (r) 2)
ll o
J- -
i
L
Prvi i treći integral su
Vekt orsk i p ovršin ski
i n t e g r a l. Neka je
-
orijentisani deo površi r =
i neka je neprekidna skalama ili vektorska funkcija definisana na Pretpostavimo da je jednom mrežom krivih podeljena na delove
površi
Neka je i = ai vektor površine dela gde je jedinični vektor normale tog Tada se može formirati integralna suma dela površi a a1 površina površi ,
i
-+
gde je e1 vektor položaja neke tačke sa dela
a " može imati ista značenja kao u u
oznaci
se
de-
finiše sa
= I im
Ako j e površ toga da li je
max ai � o
zatvorena ovaj integral se označava
-+
sa
Zavisno od
s
skalama ili vektorska
funkcija
i da li "
označava množenje
144
V. VEKTORSKA ANALIZA I TEORUA POUA skalara i vektora ili skalami proizvod, odnosno vektorski proizvod dva vektora, imamo tri vrste površinskog integrala:
Prvi i treći integral su vektorski površinski integrali.
u ""(;) =u (x, y, z), -;: skalarno polje. O U -+ O U -+ O U -> G - i +-j gradijent +-k o z oy ox u (x, y, M (x, y, z) u u= oxO-U -+i +-oyO U -+j +-oO Uz -+k. I l l= {3, y}.duIzvod funkcije u (x, y, z) po datom pravcu l . dl M (x, y, z), u ·l, du o u a+-o u {3 +-o u y. dl ox oy o z 15° Vektorska vektorsko polj;(-;:} e. ;(x, y, z), Vektorska linija vektorskog polja -; tr
M (x, y, z),
gde je vektor položaja p o I j e. Skalama funkcija zajedno za svojom oblasti definisan osti, zove se
Skalarno tačke
r a d i j e n t.
no
Vektor
se
z) u tački
{cos a, cos
zvo d po
datom
prav
cos
e u.
Neka je
pravac određen jediničnim vektorom
u datoj tački
. , Je skalami proizvod grad
u oznaci
cos
cos
V e k t o r s k o p o l j e. oblašću definisanosti, zove se
_,.
tj.
cos
funkcija
tangenta paralelna sa
Pro s to rni
vektorom
i z v o d. Neka je
;(-;:},
S
8 lim -----
v_,.o
V,
ako ovaj postoji. Pod u teži nuli.
V-->-O
V
svakoj
sa svojom
svojoj
tački
Vektorske linije su određene jednačinom
spoljašnja strana zatvorene površi koja može
S.
da se "steže" i koja ograničava odgovaraj uću zapreminu skalarna ili vektorska funkcija integrabilna na
Prostorni izvod funkcije rp (!) u tački
zajedno
=
je kriva kod koje je u
16°
polja
i označava se sa grad
grad
14°
skalarnog
zove
A
V.
Neka je, dalje,
rp (h
zove se limes
, AEV
se podrazumeva da maksimalna duž, koja je sadržana
zavisnosti od toga da Ii je skalama ili vektorska funkcija i kakvo je značenje množenja • imamo sledeća tri prostorna izvoda, zajedno sa usvojenim nazivima i oznakama:
U l)
lim
V-+ 0
V
-;p(!)
rp (r)
(gradijent funkcije
rp)
145
! l. VEKTORSKA ANALIZA
2)
lim
v- o
3)
lim
v- o
1489. 1490.
1492.
1493.
1494.
V
ifj p(:) s
X
d;
_ _ _ _ _ _
V
div p
(divergencija vektora 9}j (rotor vektora q}j.
rot rp
--'>
Odrediti hodo graf vektorske funkcije a (t) koja ima: l o Konstantan pravac i smer. 2o Konstantan modul. --'>
Šta je hodogra f vektorske funkcije: l o r = cos t a + sin t b. 2° r = cht a + --'> + sh t b gde su a i b dati ortogonalni vektori. -)o
--'>
1491.
rffi q; {:) . d;
_ s ____
-)o
-)o
-)o
--'>
Pokazati da je hotograf vektorske funkcije r (t) = t2; + th +---; ravna kriva --'> --'> --'> i naći vektorsku jednačinu te ravni, ako su vektori a, b i e konstantni --'> --'> i a x b =F- 0, Vektor položaja pokretne tačke u proizvoljnom vremenskom trenutku t dat je sa -;(t) = f- 4t2 7+ 3tz k, gde su 7, 7 i k ortovi koordinatnih osa prostornog koordinatnog sistema Oxyz. Odrediti: l o Putanju tačke. 2o Brzinu. 3o Ubrzanje. Data je jednačina kretanja 7(t) = 2 cos t f+ 2 sin t 7+ 3 t k. Odrediti tra jektoriju kretanja, brzinu i ubrzanje kretanja, kao i intenzitete brzine i ubrzanja u trenucima t = O i t = � .
2
--'> --'> g t2 --'> Jednačina kretanja projektila bez trenja vazduha je r = tv0 - - k, gde je
2
v0 početna brzina. Naći brzinu i ubrzanje u proizvoljnom trenutku t.
1495.
Vektor položaja pokretne tačke kao funkcija vremena, dat je jednačinom 7(t) = cos w t;+ sin w tb, gde su ; i b vektorske konstante a w skalama konstanta. Odrediti vektor brzine i ubzanja ove tačke i pokazati da je
putanja tačke elipsa sa poluosama 2 \ ;l i 2 \ b\. 1496. Materijalna tačka mase m kreće se pod dejstvom privlačne sile -A r i sile trenja -a ;: gde su A i a (a2 > 4A ) konstante a ;brzina materijalne tačke, --'> čiji je vektor položaja r. Odrediti vektor položaja u funkciji vremena t . 1497. Naći intenzitet brzine tačke n a krugu, poluprečnika a , koji s e kotrlja po pravoj sa stalnom uglovnom brzinom w tako da mu centar ima stalnu brzinu v0• l O Zbirka zadataka iz više matematike Il
146
V.
VEKTORSKA ANALIZA I TEORIJA POLJA
Dokazati sledeća pravila diferenciranja:
d� , d (A�a) = A 1498. dt dt d 1499. dt
gde je A konstantni skalar.
(rp �a) = drp-dt -a + rp d�-dt ,
gde je
- � da- db . 1500. d (a · b) = - · b + � a·dt dt dt da d rp . 1502. .!!_ ; (t)] = drp dt dt
-
rp= rp (t)
skalama funkcija.
d (a� x �b) = d-; ib. 1501. - xb +-a x dt dt dt
[rp
� - = 0, 1503. a · d� dt
�
gde je l a l = const.
Proveriti jednakosti:
( (
)) (
)
1505. .!!_ -;. d-; X dz� =� • d-; d3� dt dt dtz dt dt3 X
1506.
Dokazati da je
1507.
Ako J·e
1508.
Dokazati da iz jednakosti
1509.
Ako vektor
1510.
15 11.
•
; . d;= a da (a= J� i)
- d; a x -=O dt ' a ima
-;=-;(rp) :;=;( rp + �)·
dokazati da vektor
dz-; dtz
,
za svaku vektorsku funkciju ;
a ima
konstantan pravac.
--+
= r f(r) sledi Jednakost r x -· = e.
�
.
konstantan pravac i ako je
.
d-; dt
� d - (a + b) = O, dt -�
dokazati
Neka je jedinični vektor u ravni xOy čiji je početak u tački O i koji zaklapa ugao rp sa pozitivnim delom x-ose. Dokazati da je
Ako je vektor.
--
� a (t) x a;;(t) = 0, dt
dokazati da je ort vektora
� a (t)
konstantan
147
§ l. VEKTORSKA ANALIZA
1512. Ako su vektori -;(t1) i -;(t2) normalni na vektor b (t1 < t2), pokazati da postoji bar jedna vrednost t' (t1
d-;
Q->0
e
_:_ ______:_ _: ::..__ _ __:_
Ako je -; vektor položaja pokretne tačke M (x, y, z) a ; i b konstantni vektori, pokazati da je: J _,. __,.
__,. __,.
__,.
1516. grad V (a x r)2 = (a x r) x a
�� X-;)2
-+ --+
1517. grad (a · r) r3
·
--+ --+
--+
3 r (a · r) rs r3
= _!!__
� --;) -; x (7z xb) 1518. grad -- = -. - -- · 1519. grad J-; x-; Jz = [(-; x 7) x -;l. (b .-;) (b .-;)Z 1520. Dokazati da je: l o grad (c1 u + Cz v) = c1 grad u + Cz grad v; 2° grad (uv) = u grad v + v grad u;
2
( )
u v grad u-u grad v 3 o grad = v vz
·
grad cp (u) = cp' (u) grad u. __,. 1521. Naći izvod funkcije u c;. ) = 3 xz - 3 yZ + zZ-2 xyz u tački 70 = ( 1 , 1 , 0) __,. po pravcu e = (O, O, - l). 4°
1522. Naći du u tački ;: = (l , l , l) ako je u = xyz a ;= (cos a, cos {J, cos y). d-;
Izračunati J grad u J u toj tački.
xz yz zZ 1523. Naći izvod skalarnog polja u (r) = + - + - u tački az bz cz __,.
lO•
__,. 70
po pravcu
__,.
70 •
148
V. VEKTORSKA ANALIZA I TEORIJA POLJA
du d ro
Kada će biti ----=:- = grad 1524.
Naći izvod funkcije vektora
1525.
Ako je
__,. e.
u (r0)? __,.
__,. __,.
u (r) = a · r (a- konstantan vektor) u pravcu datog
__,.
---+
__,.
u (r) = (a x r) · (b x r), dokazati da je du -- = (a x r) · (b x e) + (b x r ) · (a x e) de --->
---+
----=:.
---+
---+
----+
---+
�
---+
-->
gde su
__,.
__,.
i b konstatni vektori a e dati jedinični vd::.tcr.
a
1526.
Pokazati da funkcije u 1 e;) = 1-;1 i površi ali različite gradijente.
1527.
Tačka se kreće konstantnom brzinom V0 • Odrediti vektorsku jednačinu putanje ove tačke.
1528.
Odrediti vektorske linije vektorskog polja
1529.
Dato je vektorsko polje a = e x r (e konstantni vektor). Pokazati da su vektorske linije ovoga polja krugovi koji leže u ravnima upravnim
u2 e;) = 1 71 2 imaju iste ekviskalarne __,.
�
�
---+
---+
__,.
-
na vektoru e a čiji su centri na pravoj Pokazati da je:
1532. 1533.
__,.
->
dt 2
dt
--->
__,.
__,.
__,.
__,.
(e = const). ___.
__,.
J --+b x d a. -->
Pokazati da je vektor površine koju ograničava zatvorena ravna kriva e dat sa
Dokazati 1534.
--->
__,.
r = tc.
___.
J a x db = a x b +
1531.
dz a dt = a x d-a + e ! ax-
r a (r) = � · 3 r l 1
__,. __,.
da i!;:
§ u C:) d---; = JJ d--; x grad u, gde e
o graničava površ S.
s
1535.
f -; x d-;. = 2 JJ d--;,
1536.
ifj du · d a = O ' __,.
s
gde e ograničava deo površi S.
s
s
d-;
ljašnje normale .
gde je
{)2 u + -{)2 u = O a u {)2 u --x2 {) y2 {) z2 j)
+
jedinični vektor spo-
§
1537.
149
2. ELEMENTI TEORIJE POLJA
..J{:., _!_ · d-; = 4 n, gde je S spoljašnja strana sfere poluprečnika a sa cen 'f.f r 3 s
trom u koordinatnom početku. vfh
1538. :JY s
1539.
(a · r) d a = V a, gde je V zapremina obuhvaćena sa po vrši S. ---7-
------?
--+
--+
ifj) rot� · d;= O . s
§ 2. Elementi teorije polja Ia
O p e r a t o r n a b l a.
Nabla
je simbolički vektor
Ako se ovaj simbolićki vektor primeni na skalarnu funkciju onda je po definiciji V u � grad u Skalami proizvod simboličkog vektora i nekog vektora A naziva se divergencija vektora A i p1še ...... o Al + o A, + -o A, 17 A � div A = ox oy oz __,.
__,.
--
--
Vektorski proizvod simboličkog vektora i vektora i piše ->
vx A=
rot A � ->
Ll
->
A
naziva se rotor vektora
__,.
A
->
k o
o
j o
ox
oy
oz
A1
A,
A,
naziva se Laplaceov operator ili laplasijan 1 definiše se jednakošću. Ll u = div (grad u) ili u simboličkom obliku Ll � 17 v V 2 • Jednačina Ll u = naziva se Laplaceova jednačina a funkcija u, koja je zadovoljava, harmonijska funkcija. Sem ovih operatora uvodi se i sledeći operator
Operator
=
O
o o o A v � A � - -1- A, - + A, oz oy ox
__,.
koji primenjen na neki vektor X daje ->
ox Ox o: (A v) X= A 1 - -- + A, - + A, - · ox oy oz ->
__,.
150
V. VEKTORSKA ANALIZA I TEORUA POUA
A{,) fluks vektorskog polja kroz određenu
2" F l u k s i c i r k u l a c i j a v e k t o r s k o g p o l j a. Ako vektor
i nducira vektorsko polje u nekoj oblasti V, onda se iz oblasti V, koja se karakteriše jediničnim vektorom normale
stranu date površi S
-; (cos a, cos fl, cos
y)
naziva integral.
dS= JJ (Ax cos a + Ay cos fl + Az cos y)dS. Formula Ostrogradskog JJ A -;dS= JJJ A dxdydz S.S Cirkulacija vektora A(-;) p A d-; = p Axdx+Aydy+Azdz. JJ A;
s
s
izražena vektorski ima oblik div
s
,
v
površ koja ograničava oblast V, a --;, jedinični vektor spoljne normale
gde je površi
duž neke zatvorene krive
e
(rad polja) naziva se broj
e
e
Vektorski oblik Stocesove formule je
e
S
f l d-; = JJ -; rotA dS, S
S,
S, n
_,.
gde je e zatvorena kriva, koja ograničava površ pri čemu pravac normale površi mora biti izabran tako, da se za posmatrača, koji stoji na površi a glava mu je u pravcu normale, obilazak konture e vrši suprotno kretanju ka zalj ke na časovniku (u pravouglom sistemu koordinata).
3° V r s t e v e k t o r s k i
naziva se
polja A,
h
p o I j a. Vektorsko polje
potencijalno. U
rot A = O
A
tom slučaju postoji funkcija
takva da je
grad
za koje je ispunjen uslov
u,
koja se naziva
potencijal
u=A. -+
Ako je potencijal i jednoznačna funkcija, onda je
A dr =u(B)- u(A)
J -+ -+
AB
te je u specijalnom slučaju cirkulacija vektora jednaka nuli. Vektorsko polje A naziva se
salenoidalno vektorski potencijal u, ako je
div A = O.
u svim tačkama polja. Njegov __,.
A = rot
gde je -;; neko novo vektorsko polje.
-+
određuje se iz jednakosti
§ 2. ELEMENTI TEORIJE POUA Vektorsko polje
A
za koje su ispunjeni uslovi rot
naziva se Laplaceovo. Vektorsko polje
naziva se
1540. 1541.
A
151
A= O
--..
div
i
A= O
--..
za koje je ispunjen uslov
lame/arno.
Napisati u razvijenoj formi sledeće izraze l 0 V (/· q;); 2° V (/d) ; 3° V X (/�) .
Pokazati da je
l o rot -;= O, gde je -; konstantan vektor;
2° rot (c1-;1 + c2�2)
=
c1
rot-;1 + c2 rot � ;
3° rot (u a) = u rot a + grad u x a. --..
--..
--..
Ako je -; vektor položaja tačke 1542.
a
r njegov intenzitet naći:
40
(r); 20 V (r); 3° v (+) ; v ( � ) · l o V x r; 1° V (r0); 2° V (; ) ; 3° V (rZ). z l o r; 2° (+) gde je Laplaceov operator.
lo V
-+
--..
--..
--..
1543. 1545.
--..
Ll
1544.
Ll
,
Ll
--..
2° Vx
Dokazati sledeće jednakosti:
1 546. 1547. 1548. 1549.
grad �0 = ;x rot-;+-;x rot-; + {t; V)-;+ � V) t;_ V {t; x "0 = div (;x 0 =--;rot-;;_-;; rot-;
V x (-;; x --;) = �V) ;-{t; V)--;---; div-;; +-;; div-; Izračunati
�
x
V) x b.
Dokazati sledeće jednakosti:
1 550. 1551.
-;{v (b gradf) -bV (;;grad/) = (;Vb-bVd) grad/.
7 [grad (7;;} + rot (;" x -;)] = div ;, gde je -; konstantan vektor.
(�). --..
152
1552.
V. VEKTORSKA ANALIZA I TEORIJA POLJA
Grad
(:� ) + rot (a ;3 r ) = O, gde je -; konstantan vektor, --; vektor položaja
tačke a r njegov intenzitet. 1553.
Izračunati 0 17) (bi).
1554.
Pokazati da je (a x 17) r = O ako je r vektor položaja tačke.
1555.
--->
--->
--->
Izračunati (-; x 17) x --; ako je --; vektor položaja tačke.
1556.
Dokazati da je rotf(r) 7= 0, ako je r = r-; 1 .
1557.
Ako je -; konstantan i
A = grad (7 � + rot e; x �
izračunati projekciju vektora 1558.
X na vektor Z
(hp ; ihp �
d 1p ;
Ako Je 1p = 1p (x, z, t), A = - T -- k, B = --- - J, kakav doiJ x e iJ t () z --->
•
l
l iJ A pu nski uslov mora zadovoljiti funkcija 1p da bi bilo rot B = - e iJ t
--->
-+
1
iJ iJ
-+
,
rot A = -- - , div A = O, div B = O. e iJ t --->
1559.
--->
Ako su f i ([! skalarne dvaput diferencijabilne funkcije izvesti obrazac za 172 /([! = iJ /([! . Dokazati sledeće identitete (smisao oznaka je očigledan) :
1560. 1561.
172 (lji) = AI72 B+ BI72 A�+ 2 v-:;17--; (AB).
172 (A X B) = (Xx 172 B) -(B X 172 A) + 2 v; 17:B (A X ii).
1562.
172 (ABC) = (A X ii) 172 e+ (B X C) 172 A+ (C X A) 172 B + 2 177 17:8 (ABC) + + 2 17:B I7-c clic) + 2 17-c I77 (ABc).
1563.
lo
JJ I ([! div-;dV= 1fi ([!;is-J Jr ;grad d ([! dV; v
2°
s
v
J Jr ;rot;dV= JJJ brot;dV- 1fi is(;; v
v
s
x
b),
gde su ([!, -;; i b proizvoljne neprekidne funkcije a S je zatvorena površ koja ograničava oblast V.
1564.
1/) [
§ 2.
17 rp
J dS+ JJJ+ v
s
M
153
ELEMENTI TEORIJE POLJA
172
gele je r rastojanje tačke
od koordinatnog početka O koja leži izvan prostora zatvorenom površinom S a rp je skalama funkcija tačke
1565.
1/)
1p �kalarne funkc;je tačke
pravcu normale površi. 1566.
Koju osobinu mora imati vektor važila relacija gde je
1567.
-->
a
L1 1p) dV,
M E V,
v
s
gde su
1p +
a
V ograničenog
M.
0 1p izvod funkcije 1p u dn
da bi za proizvoljnu zatvorenu površ
S
--> konstantan wktor? e
Ako je a konstantan vektor a S zatvorena površ koja obuhvata zapre� ' F (r x a) x dS = 2 V a. minu V, pokazati da je :f. -->
---+
---+
---+
--+
s
1568.
Ako je --; vektor položaja tačke u prostoru, -; konstantni jedinični vektor a e zatvorena prostorna kriva, pokazati da je: n-: p --; x d-; jednak dvoe
struk oj vrednosti površine ograničene projekcijom krive
n r = p, gde je
-->-->
1569.
p E
R.
Transformisati krivolinijski integral
e na ravan
p d7 x ; u površinski, ako je kriva
e
e
ograničena linija površi . Ispitati slučajeve lo 1570.
a = r i 2o -; =--; x 7:, gde je e konstantan vektor a --; vektor položaja tačke polja.
Izraziti preko o rtova vektorsko polje u = arc tg
z v x2 + y2
,�·
A =7: x grad u, ako je e = i + j + k.
---+
---+
-�
---+
Izračunati fluks sledećih vektorskih polja: 1571.
A = (x-2 z)f+ (3 z-4 x)J+ (5 x + y) k, kroz spoljnu stranu piramide čija su temena ( 1 , O, O); (0, l , O); (0, O, I ); (0, O, 0).
1572.
A = xy i + yz j + xz k, kroz spoljni deo sfere x2 + y2 + z2 = l koji pripada -->
prvom oktantu.
__,.
154
V. VEKTORSKA ANALIZA
I TEORIJA POLJA
1573. A = x7+ yJ-z k, kroz spoljnu stranu sfere x2 + y2 + z2 = 4.
2
1574. A = yzf-x}-yk, kroz spoljnu stranu dela konusa x2 + y2 = z2 ograniče nog rc..vnima z = O i z = l .
1575. A = xzf + xJ+ xzk , kroz deo spoljne strane rotacionog paraboloida y = 1). xz + z2, koji pripada prvom oktantu i ograničen je ravni y= l (O
xz y2 z2 + - = - , O .;; z .;; b u pravcu spoljne 1576. A = x2 ž + y2j+ z2 k, kroz površ az az b2 normale. _,.
_,.
_,.
_,.
e1577. Izračunati fluks sile a = -f- ro kojom jedinično elektrostatičko opte_,.
Rz rećenje u polju O dejstvuje na opterećenje e u tački M sfere čiji je centar u O a poluprečnik R {_;0 = ort oM) kroz tu sfernu površ.
1578. Izračunati fluks vektora
-+A = L:n 17 ( -
et
),
4 rt gde je et konstanta a r, rastojanje tačke Mt (izvora) od promenU:ve tačke M, kroz zatvorenu površ S, koja sadrži tačke Mt (i = l , . . . , n). i= I
-
n
2,
1579. Dokazati da fluks vektora A kroz površ S, zadatu jednačinom r = =-; (u, v) [(u, v) D] iznosi _,.
....
E ( A o-; o-;) du dv. A n dS = JJ JJ o u o u _,._,.
_,.
D
S
1580. Količina toplote, koja proteče u polju temperature u za jedinicu vre mena kroz element površi dS, iznosi dQ = -k-;; grad u dS,
gde je k koeficijent unutrašnje provodljivosti toplote a -;; jedinični vek tor normale površi S. Odrediti količinu toplote, koju akumulira telo V u jedinici vremena. Koristeći brzinu porasta temperature, izve:ti jednačinu koju zadovoljava temperatura tela (jednačina termoprovodljivosti). Izračunati linijske integrale: e
dok je
e
deo prave između tačaka
(1 ,
l , l)
(2, 3 , 4).
155
§ 2. ELEMENTI TEORUE POLJA
J
x i + yj + z k duž prave između 1582. V x (x- l ) + y (y- l) + z (z-1) tačaka (1, l , l), (4, 4, 4). AA d � gde �. �
�
�
�
�
-
'
e
Naći rad koji izvrši sila: 1583. A = (2 a-y)t + (y-a)J, duž prvog luka cikloide x = a(t -sin t), y = a (l -cos t). 1584. A = xzt+yJ+ cos zk, duž zavojnice x = a cos t, y = a sin t, z = 2 t od tačke t = O do tačke t = _i_ :n;, 2 1585. A = f(r)-; gde je f neprekidna funkcija duž luka AB. 1586. Prvo direktno a zatim pomoću Stocesove formule izračunati cirkulaciju vektorskog polja A = yzt-xz} + zzk duž konture e koja se dobija pre� sekom paraboloida xz + zz = 1 -y sa koordinatnim ravnima. Izračunati cirkulaciju sledećih vektorskih polja: 1587. A = xzt-yzz}+ xyk, duž zatvorene linije zz = xz-yz + 2 az, xz + yz = az. 1588. A = yl-xJ+ zk, duž zatvorene linije xz + yz + zZ = 4, xz + yz = z2 (z> O). --+
1589. A = -y i + xj + c k (c E R: 1° duž kruga xz + yz = l , z = O ; 2° duž kruga (x-2)Z + y2 = l , Z = 0. --+
(
--+
1590. A = V arc tg
--+
� ) duž
konture e: l o ako kontura e ne obilazi Oz osu;
2° ako je obilazi. 1591. Ravni stacionarni tok tečnosti karakteriše se vektorom brzine w = u (x, y) i + v (x, y)j. Odrediti: l o količinu tečnosti koja protekne kroz zatvorenu konturu e, koja ograničava oblast D (gubitak tečnosti); 2° cirkulaciju vektora brzine duž konture e ? Kakve u:;luve moraju zadovoljiti funkcije u i v, ako je tečnost nestišljiva a tok bezvrtložan? 1592. Pokazati da je vektorsko polje a = f(r) potencijalno i naći njegov potencijal. 1593. Dato je vektorsko polje A = (y + z) i + (x + z)j + (x + y) k. Pokazati da je to polje potencijalno i naći njegov potencijal. -
-+
�
-+ r
�
1 56
1594.
1595.
V. VEKTORSKA ANALIZA I TEORIJA POLJA
Ako polje brzina v ima potencijal cp pokazati da zanja -; ima potencijal i naći taj potencijal. --+
Odrediti konstante
a, b i
polje vektora ubr-
e tako da polje vektora
A= (x + 2 y + az)t+ (bx- 3 y- z)J + (4 x + ey + 2 z) k
bude potencijalno i naći njegov potencijal. 1596.
Ako je --;; konstantan vektor, 7 vektor položaja tačke u prostoru, gov intenzitet, ispitati koja su od sledećih vektorskih polja � ---+
-* � �
3° r c + -1 (c r) r; r
4o
- potencijalna i naći njihov potencijal. 1597.
gde je
a
E R, neprekidno
kidan potencijal
k
za
-a;JI
.!:___ gde je r3
r < a,
i potencijalno u celom prostoru. Naći nepre"'
_,.
_,.
o
A=f(r)-; salenoidalno ako je f(r) =
neka konstanta.
f(x) tako d a polje vektora xy 3z A =f(x) i + 2 --f(x)j--l + x2 l + x2
Odrediti funkciju
-+
_,.
bude solenoidalno uz dopunski uslov potencijal.
1601.
--?
F(r) toga polja i izračunati J V d r .
--+
1600.
-).�
e ) za '>a,
Pokazati da je vektorsko polje ,
1599.
r e--l (e r) r r
---)- �
Pokazati da je polje vektora
-;�
1598.
{-;
r nje
Ispitati kakvo je polje
k
_,.
f (l) = � , zatim naći vektorski 2
A = r (e x r) naći njegov potencijal. -+
--+
--+
-;= e;-7z) X (:-b) c7z i b su konstantni vek tori) ima vektorski potencijal ; = -;X (7z-b) X--;_ (7z Xb) Pokazati da polje vektora
[+
�
J
•
§ 2.
157
ELEMENTI TEORIJE POLJA
1602.
Pokazati da je polje A {I + yz, x (z-x) -(1 + xy)} lamelarno i salenoidalno i naći njegov vektorski potencijal.
1603.
Pokazati da je vektorsko polje
-->
A = _!_ Laplaceova i da je njegov poten r3
cijal harmonijska funkcija, tj . da zadovoljava jednačinu 02 u oz u o z u + - + - = 0.
oxz oyz
1 604.
oz
u (x, y) oblika u (x, y) = ax3 + bxz y + cxyz + dy3 . . ov ou .. . a zat1m naĆI. funkciJU obl'1ka V (x, y) za k OJU Je - -ox oy Najzad pokazati d a se tako dobijenim funkcijama u i v, funkcija u (x, y) + iv (x, y) može predstaviti kao funkcija Odrediti najopštiju harmonijsku funkciju
=
promenljive 1 605.
kompleksna kompleksne
z.
Naći bar jedno salenoidalno polje a = a (x, y, z) iz uslova J--;; d-; = 2 0, gde je L kontura četvorougla ABCD: A (2, - l , 8), B ( 1 2, - l , 8, C ( l 2, l ,
1606.
. o v ou oy ox
1 -=-·
8) , D (2, l , 8).
Pokazati, ako je polje vektora A Laplaceova da onda njegove koordinate P, Q , i R moraju biti harmonijske funkcije . -->
Glava VI DIFERENCIJALNA GEOMETRIJA
lo
Dužina luk a
§
l. Kriva u prostoru
....r =.. ....r .. (t)= x (t) y (t)...... z (t) k......
p r o s t o r n e k r i v e.
i+
Neka j e
j+
x (t), y (t), (x,z (t)y, z)
jednačina krive e u vektorskom obliku, gde su funkcije. Tada je diferencijal dužine luka krive u nekoj tački
ds = V(dx)2 (dy)2 (dz)2 (x0, y0,t =t,z0), +
+
(x, y, z) s = J v(.X)' + cw + dt. l) T, B N,...... dr , dr x d2r . (dr x d2r2 ) dr r dt dt dt2 dt Mdt dt ....T-vektor .. tangente, B-vektor binormale N-vektor M 8). glavne...... ....normale •, .. ...... ...... d ...... ...... d• dr -; • = ds ' = ds jj ds• l · P = • a dužina luka izmedu tačke kojoj odgovara parametar
2° P r i r o d n i t r i e d a r.
�
-
-+
-
kojoj odgovara parametar
je
t= t0,
i tačke
z
to
i
diferencijabilne
Označimo
sa
redom, sledeće vektore:
-+
-
�
1
-
x -, -+
-
vektor položaja tačke
gde je
krive e. Nazivaju se:
i
krive
(sl.
Njihovi ortovi formulama:
p
i
v,
e
y
u tački
mogu se dobiti po
X
Sl.
x v.
-+
8
159 2) Tri ravni, koje prolaze kroz tačku krive e: oskulatorna odredena vektorima normal na-kojatzvje. prinormalna na prvei {J,dve, obrazuju rodni trinaedarvektor krive e iurektitačkifikaeiona-koja je normalna ,,,.. IW� 3° K r i v n a, t o r z i j a Pr e n e t o v i o b a s i. Označimo sa K krivinu, sa RTadapoluprečni je: k krivine, sa T torziju i poluprečnik torzije krive u t i § t. KRIVA U PROSTORU
__.. T
M
__..
-+
i
i
M.
T
r
sa e
e
-
ačk
M.
K=_!_R = � . I T l'
l)
__..
Ako je kriva zadata jednačinom r = r (s) gde je s dužina luka tada je __.. __..
d'r R� = l ds2 l · B · d3r T = -= dt3 . -+
1
2)
e
Ako je r = r (s) tada je __..
-+
__..
-
--
I BI 2
__..
d3r B· d{J � = -1- l ds l = � ' l dsd2-;2 1 2 gde se znak minus uzima ako su dds{J Istog pravca a znak plus u suprotnom slučaju. d d d (Frenetovi obrasci). 3) -;;; = Ji· ds =- R" + ; · ds =- -; (!
__..
T
v
v
-+
-+
-+
fJ
T
-
�
-
-+
__..
__..
__..
-+
fJ
v
. __..
1
.
-+
v
__..
1607. Dokazati da je kriva r = {a cos t, a sin t, b sin t) presek kružnog dra i hiperboličnog paraboloida. Naći dužinu luka krive:
{ 2
t3 1608. r = t, t2, -3__..
__..
1609. r = {et cos t,
}
et
2
od t = O do t = 2. sin t, et}
1610. r = {sin2 t, sin t cos t, ln cos t}
od t = O do t = t. od t= O do t= t.
cilin
160
VI. DIFERENCIJALNA GEOMETRIJA
od tačke (0, O, O) do tačke
1611. xz = 3 y, 2 xy = 9 z
(3, 3, 2).
1612.
Odrediti dužinu luka krive i b konstantni vektori.
1 6 13.
Pokazati da se kriva xz + zZ = az yz + zZ = az nalazi u dve međusobno normalne ravni .
1614.
Data je kriva
r (t) = ta + ( l - t) b
u funkciji od
t
gde su
a
,
7= {
t+
:' , : t-
z
, 2a
� }·
ln
l o Pokazati da je ona određena presekom površi x+y z = 2 az ln .
xz- yz
=
4 az
--
2a
2°
1615.
Pokazati da je dužina luka date krive od tačke na x-osi do proi zvoljne tačke proporcionalna sa y-koordinatom te tačke.
Kružna zavojnica x- a cos
s Vaz + bz '
_,.
r = {a cos t, a sin t, b t } s
.
y - sm -
Vaz + bz '
-
z-
ima jednačine: bs --
--
Vaz + bz
gde je
s
dužina luka od
tačke (0, O, O) do proizvoljne tačke. Dokazati. 1 6 16.
_,.
Neka je T= {Tx, Ty, Tz} gde je T vektor tangente krive. Pokazati da je: l
o
X- x --
Tx
=
Y-y
Z- z
-- = --
Ty
Tz
" " - Jed nacma tangente k nve u tacv k•1 (x, y, z) ; v•
2o Tx (X-x) + Ty ( Y-y) + Tz (Z- z) = O - jednačina
u tački (x, y, z).
1617.
Ako je B= {Bx, By, Bz} vektor binormale, tada je: lo
X
-
x
Y- y
-- = -- =
By
Bx
Z- z . v · b t"normale Jednacma Bz
--
2° Bx (X-x) + By ( Y-y) + Bz (Z- z) = O
Dokazati .
1 618.
normalne ravni krive
. 1
jednačina
oskulatorna ravan .
Ako je N= {Nx, Ny, Nz} vektor glavne normale, tada je: lo
X- x
Y-y
-- = -- =
Nx
Ny
Jednacma gl avne norma1e 1·
Z-z . --
Nz
v ·
2° Nx (X-x) + Ny (Y-y) + Nz (Z-z) = O
jednačina rektifikacione ravni.
161
§ l . KRIVA U PROSTORU
1619.
1620.
Napisati jednačine tangente, glavne normale i binormale za zavojnicu -;= {a cos t, a sin t, bt} u proizvoljnoj tački. Pokazati da tangenta krive ; = !:.._ , 2 t3 zaklapa stalan ugao sa 3 27 vektorom a = { I , O, l }. Koliki je taj ugao?
{r,
_,.
1621.
}
Data je kriva r = {a cos t, a sin t, bt} (a>O, b>O). Dokazati da je rastojanje između tačke r (t) na ovoj krivoj i preseka tangente u toj tački sa ravni xOy jednako k l t l gde je k neka konstanta. Napisati jednačine ravni koje obrazuju prirodni triedar krive xz + yz + zZ = 6 , xz- yz + zZ = 4 u tački ( 1 , 1 , 2). _,.
1622.
1623. 1 624.
Pokazati da vektori osnovnog triedra krive r = {et cos t, et sin t� et} za klapaju konstantne uglove sa z-osoro. Napisati jednačinu oskulatorne ravni krive _,.
] 0 -;= {et, e-t, t V2} u tački t = O. 2° xz + y2 + z2 = 9, xz-yz = 3 u tački (2, 1 625.
l , 2).
Napisati jed načinu rektifikacione ravni krive -; =
u tački t = !!___ 2 . . đu tangente knve r = cos z t, -, sin t i poPokazati da Je. ugao Izme 2 tega dodirne tačke stalan. t3 tl u kojima su tangente paralelne Naći one tačke krive r = t4 , -, 4 3 2 ravni x + 3 y + 2 z- 3 = 0. Odrediti funkciju rp (t) tako da glavna normala krive r= {t, sin t, rp (t)} bude paralelna sa yOz ravni. •
1 62 6
•
1627.
1 628.
1629. 1630.
1 631.
{v� , /r In sin t}
.
...... [
-
}
__,.
{
sin2t
-
}
Data je kriva r = {a cos t, a sin t, af (t)}. Odrediti f(t) tako da oskula torna ravan krive sa z-osoro gradi stalan ugao. Dokazati teoremu: Ako se kriva i njena tangenta projektuju na neku ravan tada je tangenta projekcije jednaka projekciji tangente krive. _,.
Data je kriva r= {x, rp1 (x), rp2 (x)}. Ako postoje rp/ (x0) i rp2' (x0) poka zati da kriva ne može imati za x = x0 tangentu normalnu na x-osu. _,.
ll Zbirka zadataka iz vile matematike
ll
1 62
Vl. DIFEREN CIJALNA GEOMETRIJA
.... 1632. Data je kriva r = {3 t, 3 t z, 2 tJ}. l o Pokazati da se normalna, rekti fikaciona i oskulatorna ravan u tački maksimalne krivine poklapaju sa koordinatnim ravnima. 2° Pokazati da jedna od bisektrisa između tan gente i binormale ima stalan pravac. 1633. Svaka oskulatorna ravan kružne zavojnice seče kružni cilindar na kom se nalazi po elipsi konstantnih poluosa. Dokazati. 1634. Dokazati da sve normalne ravni krive r= {a sinz t, a sin t cos t, a cos t} prolaze kroz jednu stalnu tačku. Koja je to tačka? 1635. Ako oskulatorne ravni krive uvek prolaze kroz jednu stalnu tačku, dokazati da je kriva ravna. 1636. Ako je krivina krive u svakoj tački jednaka nuli, dokazati da je ta kriva prava. 1637. Ako je torzija krive u svakoj tački jednaka nuli, dokazati da je ta kriva ravna kriva. 1638. Dokazati da je ___,.
y'
x'
z'
x " y" z "
=
x'" y'" z'"
O
potreban i dovoljan uslov da kriva r {x (t), (t), z (t)} bude ravna kriva. 1639. Pokazati da Je kriva r = {a 12 + b1 t + c1 , az tz + hz t + Cz , a3 t z + b3 t + c3} ravna kriva. ___,.
y
=
1
1640. Naći jednačinu ravni u kojoj se nalazi kriva r = {l + 3 t + tz, l - t z}. ___,.
2 2-2 t +
5 12,
1641. l o Ako neka ravan seče krivu r = {a1 t, a2 t z, a3 tJ} u tačkama t1, Iz i t3, onda je njena jednačina az a3 (t1 Iz + Iz 13 + 13 11) x- a1 a3 (t1 + I + t3) + a1 OzZ - a1 az a3 /1 Iz t3 = O. z 2a Koristeći l napisati jednačinu oskulatorne ravni date krive. ___,.
y
o
1642. Naći krivinu krive r = {cos t, sin t, ch t} u tački t = O. z 2 . r= t ( az t a . . knve . . 1643. Naći krivinu torziJU + ' t- t, a ln -; u proizvolJnO] tački. ___,.
___,.
{
1644. Pokazati da su krivina i torzija krive r= {3 t, 3 t z ,
}
.
2 tJ} proporcionalne.
§ l.
1645.
163
KRIVA U PROSTORU
Pokazati da su poluprečnik krivine i poluprečnik torzije u svakoj tački krive r = { 3 t-t3, 3 t 2, 3 t + t 3} jednaki. ___,.
1646.
Ako je () ugao između glavnih normala u dve tačke krive čiji je luk () između njih Li s, pokazati da je lim - = VKz + T2 . Ll S
Ll s-->0
1647.
1648.
Neka su M0 i M dve tačke krive e. Ako je luk ove krive M0 M= Ll s infinitezimala, dokazati da su rastojanja tačke M od normalne, rektifi kacione i oskulatorne ravni u tački M0, u odnosu na Ll s, infinitezimale redom: prvog, drugog odnosno trećeg reda. .,..--.,.
Kriva je zadata jednačinom (s) = asm + [m x e (s)] gde je m konstantan r
jedinični vektor, a konstantni skalar i e (s) proizvoljna vektorska funk cija od s. Dokazati: l Tangenta ove krive gradi konstantan ugao sa m. 2° Glavna normala ove krive je upravna na m. 3° Krivina i torzija ove krive, u proizvoljnoj tački, su proporcionalne. ___,.
a
___,.
1649.
{
Data je kriva ;= a (t- sin t), a (l -cos t), 4 a sin lo
1650.
-
� }·
Izračunati polup rečnik krivine krive. 2° Od svake tačke krive naneti u smeru jediničnog vektora na glavnoj normali, duž veličine a 1 + sinz . Naći jednačinu krive koju opisuje krajnja tačka te duži.
�
�
Za krivu {x (t), y (t), (t)} zna se da je dužina njenog luka s = fP (t). Dokazati da je torzija te krive data obrascem ___,.
r=
z
l
T = - -K z rp'6
x
x
x
'
"
'"
' y
" y
z
z
' "
''' '" z y
gde je K krivina a naznačeni izvodi su po parametru t.
1651.
Kriva koja leži na nekom cilindru i koja scče sve njegove generatrise pod jednakim uglovima zove se cilindarska zavojnica. Ako taj ugao označimo sa () i ako je u proizvoljnoj tački te krive x ft (t), y /2 (t), dokazati da je: · - cosec fJ ( JJ' ' J'2" -J'J"!2 ') gde . . ' f' l o ctg O j V• J J z + 2 2 dt. 2 o K nvma K f[!' 3 =
z=
ll•
=
-
J
l
164
VI.
je 4°
q/
(t) = cosec () V!,'2
DIFERENCIIALNA GEOMETRIIA
+
Jz' z, 3° Torzija
Pokazati da je K/T= const.
T=
-
ctg (} u;: Iz" -J,' ' !2')3 KZ cp'6 (J,' z + fz'2)Jf,
1652. Potreban i dovoljan uslov da glavna normala krive bude paralelna jednoj stalnoj ravni jeste da ta kriva bude cilindarska zavojnica. 1653. Ako su (} i cp uglovi koji sa nekom stalnom pravom grade tangente odnosno binormale krive, dokazati da je 1654. Odrediti krivinu i torziju krive
-; =
K sin () =
T
d ()
sincpdcp
{ J f(t) sin t dt, J f(t) cos t dt, J f(t) (t) dt}· 1p
1655. Naći torzije dveju krivih koje se mogu tako uzajamno jednoznačno preslikati da korespondentne tačke imaju istu binormalu. 1656. Kriva je zadata jednačinom r = r (s) gde je s dužina luka krive. Ako su R i e poluprečnici krivine, odnosno torzije, naći krivinu evolvente date krive. 1657. Naći torziju evolvente date krive kod koje je K-krivina a -torzija u proizvoljnoj tački. 1658. Pokazati da su krivina i torzija konstantne kod kružne zavojnice. 1659. Centar krivine neke sferne krive u nekoj tački je normalna projekcija centra sfere na oskulatornu ravan u toj tački. 1660. Sferna kriva konstantne krivine je krug. Dokazati. 1661. Kružna zavojnica je presečena jednom ravni i u svim presecmm tač kama postavljene oskulatorne ravni. l o Pokazati da se sve oskulatorne ravni seku u jednoj tački M. 2° Ako se presečna ravan okreće oko jedne prave kroz koju prolazi, šta je trajektorija tačke M? -+
-+
T
1662. Sferna indikatrisa tangente krive, čiji je tangentni vektor
-; (t)=_!_ . Kod svake I Tl trisa tangenata je krug. Dokazati. jednačinu
-+
T= T(t) ima -+
cilindarske zavojnice sferna indika-
1663. Data je sferna indikatrisa tangenata prostorne krive. l o Naći jednačinu krive. 2° Ispitati specijalan slučaj kada je indikatrisa krug. 3° Koris teći dobijeni rezultat, napisati opštu jednačinu svih zavojnica kojima je zadana krivina ili torzija. Specijalno, naći zavojnicu kod koje je 1/a cos t. 4° Napisati jednačinu krive konstantne krivine.
R=
§ 2.
1 664.
-+
•
1666.
1 65
Sferna indikatrisa binormala krive, čiji je vektor binormale B, ima Jednacmu
1 665.
POVRŠI
v•
-+
r
B
= -- . -+
!Bl
Data je sferna indikatrisa binormala krive. l o Naći jednačinu krive. 2° Koja kriva ima sfernu indikatrisu krug? 3° Napisati jednačinu krivih koje imaju datu konstantnu torziju 1 /e. Data je kriva y = xn, z =J (x) gde je n konstanta. Odrediti funkciju J tako da oskulatorna ravan krive u proizvoljnoj tački M krive prolazi kroz projekciju te tačke na y-osu. Tangenta geometrijskog mesta centara krivina neke krive normalna je na odgovarajućoj tangenti krive e. Ona se poklapa sa glavnom nor malom krive e ili je na njoj normalna samo u tačkama u kojima je T= O ili dk = O. Dokazati. e
ds
§ 2. Površi }0 P a r a m e t a r s k e j e d n a č i n e p o v r š i
k o o r d i n atne krive po-
v r š i. Jednačina
(II)
=r
_,.
r
_,.
(u,
v) = { /1
(u,
v), /2
(u,
v), /3
l�� �� ���
(u,
v)}
je jednačina glatke površi ako je Jacobieva matrica
o /1
o/2
OV
ov
-
ranga dva. _,.
u
o/,
-
ov
i v su krivolinijske koordinate površi II.
(e,
(e,
Kriva r = { /1 v) , /2 v) , /3 (e, v)} je koordinatna kriva definiše koordinatna kriva v = e . 2° T a n g e n t n a r a v a n i
norm al a
p o v r š i.
u= e=
cons t. Slično se
-+
Ako je r1 vektor položaja
o r1 o r1 . 1 Izvodi u toj tački, tada je: OV o jednačina tangentne ravni, u datoj tački, data sa
tačke M1 na površi
II i
u
•
•
-
-
( ou
) =0,
..... ..... ..... o r1 o r1 (r-r1) - x OV
jednačina normale površi u datoj tački data sa .....
-+
(r-r1 ) = J.
(
)
-+
o r1
o r•
ou
ov
-x-
.
166
Vl. DIFERENCIJALNA
GEOMETRIJA
S: r ....r .(u,S v, a) karakteristike. povratna li n ij ....r =. ....r (u,. av, a)
3• O b v o j n i e a
-+
p o v r š i. Neka je parametar. Površ E koja svaku od površi Dodirne krive zovu se dodiruju jednu krivu koja se zove =
obvojnica površi S.
Eliminacijom parametra
a
iz jednačina
dobija se jednačina obvojnice
S
a
familija površi gde je dodiruje duž neke krive zove se Sve karakteristike obvojnice površi E. i
E.
(ra = rb(u, v, a, b)) ....r=r. (u, v, a, b) (� x or ) or = O ou ov oa (�ou x ov�) obor =0.
Ako u familiji imaju dva parametra nice E dobija eliminacijom parametara
-+
-
i
tada se jednačina obvojiz jednačina
-
1667. Data je površ -;= {u cos v, u sin v, Vaz-uz} gde su u i v nezavisni para metri površi a a konstanta. l o Napisati jednačinu date površi u obliku F z) = O i na osnovu toga zaključiti koja je to površ. 2° Šta su koordinatne krive u = e i v = e? 3° Kakvo je geometrijsko značenje para metara u v?
(x, y,
1668. Data je površ r = {cos u cos v, cos u sin v, sin u}. 1 ° Napisati jednačinu te površi u obliku F z) = O i zaključiti koja je to kriva. 2° Šta su koordinatne krive te površi? 3° Kakvo je geometrijsko značenje para metara u i v? _,.
(x, y,
.....
1669. Površ S je data jednačinom r = {u cos v, u sin v, f(w)} gde su u i v neza visni parametri a f data funkcija. l o Pomoću koordinatnih krivih zaključiti koja je to površ. 2° Napisati jednačinu te površi u obliku z= F 3° Koristeći rezultat 2°, napisati jednačinu kružnog konusa čije pravolinijske generatrise grade ugao a sa njegovom osoro.
(x, y).
1670.
...... { 2 u + vz- l } 2v Pokazati da Je povrs r = ---- , ---, uz ---sfera. uz vz + l uz + vz + uz + vz + l •
v
+
l
1671. Napisati jednačinu torusa koji nastaje rotacijom kruga poluprečnika r oko prave koja leži u ravni toga kruga na rastojanju R (R> r) od njegovog centra.
167
§ 2. POVRSI
1672. Data je površ r= {ea"j(u) cos (u + v), ea" j(u) sin (u + v), ea" rp (u)}. Po� 2 kazati da koordinatne krive u = c leže na konusu x2 + yz = j (c) z2. ......
rp2 (e)
1673. Geometrijsko mesto pravih koje seku z-osu pod pravim uglom i prolaze kroz · krivu r = {cos v, sin v, j(v)} je površ (pravi konoid), koja ima jednačinu r = {u cos v, u sin v, j(v)}. Dokazati. ......
......
......
1674. Napisati jednačinu tangentne ravni i normale površi r = {u cos v, u sin v,au} u proizvoljnoj tački (u0, v0). 1675. Površ xyz = a2 u proizvoljnoj tački (x0, y0, z0) ima tangentnu ravan: x y z -y0 = z-z0 • Dokazati. - + - + - = 3 i normalu: x- x0 = y-Xo
Yo
Zo
--
Yo Zo
Xo Zo
--
Xo Yo
1676. Ako je površ data u obliku j(x, y, z) = O, dokazati da njena tangentna ravan u tački (x, y, z) ima jednačinu (X-x)
()j ()j () j + (Y-y) + (Z-z) = 0. {) z dx () y
1677. Dokazati da kod obrtne površi normala prolazi kroz osu
te
površi.
......
1678. Tangentne ravni pravog konoida r = {u cos v, u sin v, a sin v} u nekoj tački generatrise v = O seče konoid po generatrisi i po elipsi. Dokazati . ......
1679. Tangentne ravni u tačkama generatrise pravog konoida r = {u cos v, u sin v, a Vtg v} seku ravan z = O po paralelnim pravama. Dokazati. 1680. Ako se na normala:ma sa jedne strane površi nanosi ista duž a, krajnje tačke te duži obrazuju površ za koju se kaže da je paralelna ili ekvi distantna sa datom površi. Pokazati da su tangentne ravni na dvema paralelnim površima u korespondentnim tačkama paralelne. 1681. Ako je familija površi zadata jednačinom j(x, y, z, a) = O, pokazati da se jednačina obvojnica te familije dobija eliminacijom parametara a iz () jednačina j (x, y, z, a) = O, j= O. aa
1682. Naći jednačinu obvojnica sfera (x-a)2 + (y-Vr2-a2)2 + z2 = R2 gde je a parametar a r i R su konstante. 1683. Napisati jednačinu obvojnica ravni (m + a) x + (n + a) y + (l + a) z = az gde je a parametar. 1684. Dat je skup ravni 3 uz x-2uy + z-u = O gde je u parametar. l o Odrediti povratnu krivu obvojnice. J
VI. DlFERENCUALNA GEOMETRUA
168
1685. 1686.
1687.
1 688.
1 689.
Naći obvojnicu ravni ax + hy + z + ah = O, koje zavise od dva para metra a i b. Dat je paralelepiped u prvom oktantu čije ivice leže na koordinatnim osama sistema Oxyz. Ravan odseca od paralelepipeda tetraedar, čije je jedno teme suprotno temenu u koordinatnom početku paralelepipeda, konstantne zapremine. Naći obvojnicu tih ravni.
{
�, z}
gde su t Data je dvoparametarska familija pravih ;= tz + p, pz + i p nezavisni parametri. l o Kakav uslov treba da zadovoljavaju para metri t i p da bi prave bile generatrise jedne razvojne površi? 2° Naći jednačinu povratne krive te razvojne površi. 3° Odrediti geometrijsko mesto tih povratnih linija. 4° Odrediti krive u kojima xOy ravan seče razvojne površi.
{
-�2 }
Na površi 7= u cos v, u sin v, data je kriva v = ku (k> O). l 0 lspitati oblik te krive. 2° Naći dužinu luka te krive od koordinatnog početka do proizvoljne tačke. Data je površ r {2 pu cos v, 2 qu sin v, 2 uz (p co sz v + q sinz v)}. l o Poka zati da je to paraboloid 2 z = xz yz . 2° Odrediti na toj površi skup q p tačaka u kojima tangentne ravni sa z-osoro grade stalan ugao. =
+
§ 3. Krive linije na površi lo P r v a o s n o v n a k v a d r a t n a f o r m a p o v r š i. Kvadrat !učnog elementa proizvoljne krive e na površi II je
o r ) dudv+ (-o ) dv ds2= (,oo-ru) 2 du2 +2 (oor-·ov u ov E= (� :r. F= �: ·::, G= (�:r ds2= Edu2 +2 Fdudv +G dv2• (2) (2) prva osnovna forma površi n0 = (ouor ovor ) f(EG- P). L=-·no, N=-·n, M---· n0 __,.
__,.
-+
r 2
(l)
---+
---+
2,
---+
---+
ili, ako se uvedu oznake
Desna strana u
II.
zove se
Jedinični vektor normale površi je
-+
__,.
·
- x-
-+
2° D r u g a
k v a d r a t n a f o r m a p o v r š i. Ako je __,.
o2 r
ou ov
-+
tada je
02
r ....
o u2
0z,z .... ....
o v2
§ 3,
-d:. i;.
(3)
169
KRIVE LINUE NA POVRSI
=Ldu2 + Mdudv +N dv2• druga osnovna kvadratna forma površi c1 Ldu' + Mdudv +Ndv2 Edu2 + Fdudv + Gdv2 2
Desna strana jednačine (3) zove se
II.
3° K r i v a l i n i j a n a p o v r š i. Neka je: R1-poluprečnik krivine krive e" na datoj površi, lJ-ugao između glavne normale krive i normale na površi. Tada je cos O R1
2 2
normalni
4° M e u s n i e r o v e t e o r e m e. Ravan koja prolazi kroz jednu pravu tangentne ravni i normalu, u jednoj tački površi, obrazuje sa ovom površi - krivu e, a ravan koja prolazi kroz istu pravu ali ne kroz normalu površi, obrazuje sa površi presek-krivu e' . Ako je R poluprečnik krivine krive e u dotičnoj tački tada je
presek
kosi R1
=
± R cos iJ
R1 c1 i LN-M2 M(u, v). 2 =O, l) LN LN -M >0, MM parabol eliptičkaička -M2 LN-M2 <0, M hiperbolička M= O, L= N, M sferna pupčasta dv asimptot LN-M2 =O du ski pravci. i Glavni pravci i R glavni R l l 2 =0. (EG-P)--(EN-2FM+GL) -+LN-M R2 R l ) -l - (-+ srednja krivina Gaussova kriR R1 R2 1 R2 vina. (2.R1 R2.2 2.R ) . mini malne razvojne l) linija najvećeg nagiba. z= gde su
i lJ definisani za krivu
5° O b l i k
površ u tački
u
tačka tačka tačka
2)
3)
Za slučaj:
okolini
u 3°.
jedne
je je je
t a č k e.
Po smatramo znak izraza
tačka prve vrste. tačka. tačka.
tačka
je
ili
Pravci koji odgovaraju korenima jednačine
tačka.
po - zovu se
prave gl avn i po luprečn ie k r i v i n a n a p o V r š i, na površi su tangente krivih na kojima dostiže ekstremnu vred nost. Poluprečnici krivina koji odgovaraju glavnim pravcima zovu se polu prečnici krivina. Dobijaju se rešavanjem po jednačine
6° G l a v n i
(4)
Izrazi
1
1
2
i
i
nazivaju se redom
su rešenja jednačine (4) po
Površi kod kojih je srednja krivina u svakoj tački jednaka nuli zovu se površi. Površi kod kojih je Gaussova krivina jednaka nuli u svakoj tački zovu se površi. 7° K a r a k t e r i s t i č n e k r i v e l i n i j e n a p o v r š i. Kriva na površi, koja je normalna na nivo skoj liniji površi const, zove se 2) Neka je
površi
u
Z vektor ta ngen te krive na površi i -;. jedinični vektor normale istoj tački. Kriva na površi za koju je
u svakoj tački, zove se
d:Z0 X;;;= 0 linija krivine
površi.
170
VI. DIFERENCUALNA GEOMETRIJA 3) Kriva na površi, za koju je, u svakoj tački
zove se
asimptotska linija
površi.
geodezijske linije
4) Krive na površi kod kojih se glavna normala u svakoj njihovoj tački poklapa sa normalom na površi u toj tački, zovu se površi. Dobijaju se kao integrali jednačine
(o--;ou ovo-;) - x -
)
(dr x d2 r = 0. __..
·
___,.
1690. Odrediti površ čija je prva metrička forma dsz =
(2 x2 + yz) dxz + 2 xydxdy + (xz + 2 yz) dyz xZ + y Z
na kojoj se nalazi krug xz + yz = l ,
{
1691. Data je površ 7= u, v, k arc tg
�}
z= l.
i kriva 7= {a cos u, a sin u, g (u)}
k, a > O . Odrediti g (u) tako da kriva leži na datoj površi, a zatim pokazati da se tangentna ravan površi i oskulatorna ravan krive u zajedničkim tačkama poklapaju.
1692. Data je površ 7= {v cos u, v sin u, v V2}. l0
Naći v kao funkciju od u za one krive na površi kod kojih tangente zaklapaju sa z-osoro ugao od -. 4 n
2° Naći onu od �ih krivih koja prolazi kroz tačku ( 1 , O, V2). 1693. Ispitati oblik površi ;= {u, v, uz + vz} u okolini tačke
(0, 0) .
1694. Naći glavne pravce i glavne poluprečnike krivina površi r = {x, y, xy} u proizvoljnoj tački (x, y, z) . ___,.
{
1695. Odrediti pupčaste tačke na površi 7= u, v, ± l e l
� l - ( : r - ( � r}
1696. Pokazati da su tačke krive 7= {t, ± V2at, O} pupčaste tačke površi azz + (2 x + a) (y2 2 ax) = O. 1697. Odrediti sferne tačke površi xyz = a3 .
-
·
§ 3.
17 1
KRIVE LINIJE NA POVRSI
( ) ( ) ( )
y n z n x n+ h 1698. Pokazati da površ -;; + --; = l dodiruje sfera '
x2 + y2 + z2 r2 u sfernim tačkama ako je =
r z n;
1699. Naći srednju Gaussovu krivinu površi 7 = {u, v, uv} u proizvoljnoj tački. U- V . . povrsiv · r = u, v, -u tački (l , 1). 1700. Naći srednju Gauss ovu knvmu -+
{
Odrediti srednju i Gaussovu krivinu površi: 1701. 7= {a (u + v), b (u - v), uv} .
{
1702. 7= u, v ,
u+v
}
� (ln cos au-ln cos v)} .
1703. Naći one rotacione površi kod kojih je srednja krivina jednaka nuli. 1704. Odrediti koeficijente E, F i G prve osnovne kvadratne forme površi --; (u, v) = u-;+ sin ub + v7:, gde su -;; b i 7: dati vektori. Kada će se koor dinatne krive ove površi seći ortogonalna?
,
1705. Za površ --; (u, v) = (u + vz)-; + (v + uz) b+ uv; (-;, b i ; konstantni vektori.) Odrediti prvu osnovnu kvadratnu formu i površinski elemenat
1706. Za rotacionu površ --; (u, v) = 1p (u)--; (v) + uk gde je 7(v) jedinični vektor a k konstantni vektor, izračunati koeficijent prve druge kvadratne forme, glavne pravce i glavne krivine. 1707. Odrediti sve moguće minimalne po vrši za rotacione po vrši 7(u, v) = 1p (u) --; (v) + uk.
1708. Date su dve paralelne površi S i S* kod kojih je rastojanje korespon dentnih tačaka a. l Odrediti Gaussovu krivinu K; površi S* u funk ciji Gaussove krivine Kg i srednje krivine K8 površi S. 2° Odrediti srednju krivinu K; površi S* u funkciji Kg i K8 površi S. 3° Pokazati da je S* razvojna površ ako i samo ako je S razvojna površ. 1709. Pokazati da je zbir krivina dva ortogonalna preseka površi jednak zbiru krivina glavnih preseka. 1710. Za rotacionu površ, čija je osa rotacije z-osa, dato je rastojanje tačaka sa površi do ose rotacije sa e = e (s) gde je s prirodni parametar na meridijanu u xOz ravni. Odrediti Gaussovu krivinu te površi. a
172
VI.
DIFERENCUALNA GEOMETRUA
1711. Odrediti Gaussovu krivinu površi za koju je zadata metrička diferen cijalna forma sa: l o dsz= duz + Gdvz; 2° dsz = x (u, v) (duz + dvz); 3° dsz = 2 Fdudv. 1712. Na površi -;= {a cos u cos v, a sin u cos v, a sin v} date su krive c1 : u = v, c2 : u + v = - . l o Naći presečne tačke datih krivih. 2° Odrediti ugao 2 pod kojim se seku date krive. n
1713. Na površi -;= {u, v, uv} date su krive c1 : uz + vz = l i Cz : V = au. 1 ° Naći presečne tačke datih krivih. 2° Odrediti ugao pod kojim se seku te krive. 3° Koliko je a da se krive seku ortogonalna? !-- + v = b (a, b = const.) 1714. Pokazati da se krive: sin u + a (v + 1) = 0, ---!3 smJ u seku ortogonalna. na površi -;= sin u cos v, sin u sin v, cos u + ln tg
;}
{
Odrediti ortogonalne trajektorije koordinatnih krivih površi: 1715. -;= {u cos v, u sin v, u + v}. 1716. 7= {v cos u-a sin u, v sin u + a cos u, au} (a>O).
1717. Na površi -;= {cos O cos
�
J
pod kojim loksodroma seče meridijane.
1719. Pokazati da je jednačina loksodrome na povrst 7= {u cos v, u sin v, Vr2- (R-u)2} data sa R + r cos (v- v0) ctg e u = Rz-rz (v0 const.) =
(
lV.R�
])
Odrediti krive koje polove uglove između koordinatnih krivih na datim površima: -+
1720. r= {a cos u sin v, a sin u sin v, a cos v}. 1721. -;= {u cos v, u sin v, u + v}.
§ 3.
KRIVE LINIJE NA POVRSI
173
Odrediti liniju najvećeg nagiba datih površi:
1723. 7= {u cos v, u sin v, av}. 1722. 7= {u, v, auv}. Odrediti linije krivine datih površi: 1725. r = u cos v, u sin v, av}. -
1726. 7= {-u3 + 3 uz v + 3 u, -3 uvz + v3-3 v, 3 uZ-3 vz}. Odrediti asimptotske linije na datim površima:
1728. -;= {u, uv, f(v)}.
1730. r = {(l + u) ch v, ( 1 -u) sh v, u}.
1729. 7= {u cos v, u sin v, V2 u}.
-
1731. r = {(3 u + 3 v), 3uz + 3 vz, u3 + vJ}. -
2 2
1732. z = x arc tg ( � ) +
� ln (xz + yz).
1733. Naći projekcije na ravan xOy asimptotskih linija površi 1734. Data je kriva r = {a ch t cos t, a ch t sin t, at}. Pokazati da ova kriva pripada površi xz + yz = az chz ..!___ i da je asimptotska linija ove p ovrši. a . V, --;; l 1735. Odrediti torziju asimptotskih linija površi 7= {u cos v U SlO -
1736. Data je površ (S): 7= {VU cos v, Vu sin v, lo
�
}
}.
Napisati jednačinu ove površi u obliku z = f(x, y)
i
•
nacrtati je.
2° Naći, na ovoj površi, tačke koje su najbliže koordinatnom početku. 3° Pokazati da je mreža koordinatnih linija na (S) ortogonalna. 4° Odrediti asimptotske linije površi (S).
1737. Data j e površ 7= {u + : u- : . U qJ (v)} (IP (l) = 1 ). .
l o Odrediti funkciju
lP (v) tako da koordinatne linije u = const. budu istovremeno i asimptotske linije površi. 2° Pokazati da je torzija tih asimptotskih linija konstantna. 1738. Data je površ (S): 7= { ; ( v + +) cos u, ( v + +)sin u, ; ( v +)
�
-
}
·
174
VI. DIFERENCIJALNA GEOMETRUA
Napisati jednačinu (S) u obliku F(x, y, z) = O nacrtati površ. 2° Kakva veza treba da postoji između konstanti a i b da bi mreža koordinatnih linija površi (S) bila ortogonalna ? 3° Odrediti asimptotske linije ove površi. Pokazati da su koordinatne krive površi lo
1739.
-;= {(u + v) (3 + 2 uz + 2 v2-8 uv), (v-u) (3 + 2 u2 + 2 vZ + 8 uv), 1 2 uv} 1740.
1741. 1743. 1744.
njene asimptotske linije. Ako su S i s• dve paralelne površi, pokazati da su asimptotske linije površi s korespondentne asimptotskim linijama površi s• tada samo tada ako je S razvojna površ. Odrediti geodezijske krive na površi:
i
-;= {u cos v, u sin v, av}.
1742.
-+
r = {u cos v, u sin v, u}.
Pokazati da su veliki krugovi sfere njene geodezijske linije. Pokazati da tu geodezijske linije na cilindru zavojnice.
Glava VII TENZORSKI RA CUN
lo
§ l. Sistemi i oznake
{a,, a2, a, (i= l, 2, sistem prvog reda a1 (i= l, 2,
S i s t e m i. U ređen skup
zvaćemo ga
• • ·,
an } N N
· · ·,
označavaćemo sa
)
tipa (1, 0). Takođe je · · ·,
)
elementi sistema komponente sistema. a11 a{ alJ (i= l, 2, M; j= l, 2, N) sistem drugog reda. a11k aZ ajk a11k (i= l,2, · · ·,M; j=l,2, · ·· ,N; k = l, 2, , P) sistem trećeg reda. (k, ai t 2 (p, q)) (p+ q =k; sistem prvog reda tipa (0, 1). Elementi skupa su Slično, skup elemenata pravougaone matrice ili
ili
· . ·,
zvaćemo
ili
·
· ·,
Skup elemenata prostorne matrice
ili
ili
. .
ili
zvaćemo piše u obliku
.
ltd . . . Sistem k-og reda, tipa t
0), obično se
· · ' tk
a može raspored njegovih indeksa da bude i gore, kao
ci,Ijz · · · jq
sistem tipa
1 1 r2 • • • lp
pa imamo više tipova sistema k-og reda. Dva sistema su jednaka ako su istog reda koordinate jednake.
tipa
ako su im odgovarajuće
z o K o n v e n e i j a o s a b i r a n j u. Dva puta ponovljeni indeks u sistemu ozna čuje sabiranje po tome indeksu. Primeri :
alal = L (a')'; a- b1 = "" a- b1 • a1 bic1 =b'L a1c1• aw, simetričan jednom paru indeksa j
'
L., " j
'
j
3° S i m e t r i č n i i a n t i s i m e t r i č n i s i s t e m i. Sistem . je po ako se ne menja kada se indeksi toga para permutuju. Sistem .
.
176
VII. TENZORSKI RAĆUN
a11". • • antisimetričan po jednom paru indeksa
kada je vrednost sistema su je protnog znaka, ako se taj par indeksa permutuje. Ako je sistem simetričan (anti simetričan) po svakom paru indeksa, kaže se da je Specijalno su često u upotrebi simetrični, tzv. Kronecerov sistem (o simbol) o1 koj i je definisan sa
simetričan (antisimetričan).
i antisimetrični e-sistem (e-simbol)
e11t (i, j, k= l , 2, l) Zbir (razlika) at bt cii au± bu2) Spoljašnji proizvod aU b cu1 = aikj b Kontrakcija a% k j aj= a�1 a� a�3• Unutrašnji proizvod 3)
kome je e1 2 3 = l.
4° O p e r a e i j e s a s i s t e m i m a. dva sistema istog tipa je sistem toga tipa čije su komponente zbir (razlika) odgovarajućih komponenata datih sistema. Primer : zbir (razlika) sistema i je sistem k=
k
k
dva sistema (bez obzira na tip i red) j e sistem čije s u kom ponente svi mogući proizvodi komponenata datih sistema. Primer : proizvod . k . Sistema k 1 1• 1 je sistem .
.
3)
sistema je unarna operacija kojom se od datog sistema dobija sistem u kome su dva indeksa, jedan gornji i jedan donji, ponovljena. Znači da dobijeni sistem ima red za dva manji od polaznog. Primer : ako se sistem k"ntrahuje po indeksima i dobija se sistem + 2+
4)
dva sistema se dobija kada se u spoljašnjem proizvodu dva sistema izvrši kontrakcija po jednom donjem indeksu jednog sistema jednom gornjem indeksu drugoga sistema.
Napisati sledeće izraze koristeći konvenciju o sabiranju :
1745.
4o .L .L gPa dxP dxa ; so g2 1 gu + g22g 21 + g13 g31 + g24 g 41; N
60
Q=
N
l
q=
l
121 122 221 222 a u + a12 + a 12 + a 22 .
Napisati sledeće sisteme u potpunosti (u razvijenom obliku) :
1746.
3° Aik Bf
C1, N = 2.
Napisati eksplicitno sve komponente Kronecerovog sistema
1 747.
CJ,, (i, j, = l , 2,
•
.
.
.
' N).
Svi indeksi uzimaju vrednosti l, 2,
· · . ,
N.
§ l.
1748.
1749. 1750. 1751. 1752.
177
SISTEMI I OZNAKE
Pokazati da za komponente sistema e,ik važe iskazi : l ) Komponente su nula ako su makoja dva indeksa jednaka ; 2) Komponente su l, ako su i, j i k parna permutacija permutacije l 2 3; 3) Komponente su - l , ako su i, j i k neparna permutacija permutacije l 2 3. Koliko ima tipova s istema k-oga reda (k ;;;. 2)? Koliko različitih elemenata može imati s imetričan sistem k-og reda čiji indeksi uzimaju vrednosti l , 2, 3, · · · , n? Svaki antisimetričan sistem trećeg reda može da se napiše u obliku odnosno aiik = a, 2 3 etik·
atik = a1 2 3 e1ik
Dokazati da se determinanta trećeg reda može napisati u obliku
a31 a32 a33
1753. 1754.
Potreban i dovoljan uslov da je aii antisimetričan sistem jeste da je za svako x' (i, j= l, 2, · · · , N) .
oti xt xi = O
Pokazati da je :
etih eklk = bik bil-bil bik ; etih eklh + eikh ei lh + ekih eJlh = O. 1755. Pokazati da je jednačina ba"m + eanm= O zadovoljena za b = - e amn simetričan sistem, i za b= e ako je a,rm antisimetričan. 1756. Ako je u = aii xi xi pokazati da je lo 2o
ou = (llji + ait) xi t x o se sistem aii može
-
1757. 1758.
ako je
-
Pokazati da napisati u obliku zbira simetričnog i antisimetričnog s istema istog tipa.
Ako je (]) = a1i ui ui pokazati da se uvek može napisati (]) = b11 u' ui gđe je biJ simetričan sistem. Pokazati da je :
1759. !)ii bik = b L 1760. b: a:' = a:' . 1762. b g b,q b� = bf. 1763. b: b;.z b; b; = l . 1764. Dat je simetričan sistem a1i i antisimetričan 1765.
ati b'i = 0. Ako su
ox' i -i = bl. ox
x' (i= l ,
2,
sistem
b1i.
Pokazati da je
. . · , N) nezavisno promenljive, pokazati da je
12 Zbirka zadataka iz više matematike II
178
TENZORSKI RACUN
VIT.
1766. Označimo sa �5Y,;n proizvod sistema elik i ezmn· Naći sve komponente sistema 15f1:n . Koliko ima komponenata koje su jednake nuli ? Dokazati da je :
1770
1771. Neka je Ako je xk =
a� xl = b' (i,
l aj l = a
Ak b' ' -
a
m n
J:ij
n
Um Or Os
J = Or U_js - Ur Os , i
i
j= l , 2 , . . . , N) sistem jednačina po nepoznatim xi. •
determinanta sistema, pokazati da su rešenja data sa k
gde je A1 ko faktor elementa
a� .
a�
1 772. Pokazati da je kofaktor A� elementa l ijk s t i dat sa A, = - 15m Oj ak.
determinante
l a� / (i, r= l , 2, 3)
2!
1773. Ako su svi kofaktori A� determinante
j a k at = akj a,.i Iz at1 x' y1 = 0
l a� l
jednaki nuli,
tada
je
l
1774.
1 775. Ako sistem
OtJ =
sledi
a�
O.
Dokazati.
ili
odgovara elementu
; aj
pokazati da je
l a�- 15� 1 = 0 l a� + 15� l = O .
l a{ l = l l a{ l = - l
Neka je za determinantu l a� l
i Aj
a� a� = 15�,
zadovoljava jednačinu
a vrednost determinante, A{ kofaktor j A{ a; = - . Slično je z a determinantu l a,1 l · a
Dokazati da je : 1 776
•
lo a = aj ;,
1777. l o
o (ln a) o a)
gde se p o j ne vrši sabiranje ; a �l '·
-a� . u.:. ti 2 o _a o ars
_ _
.
l
.
J:• J: J
- Ur U s
•
2°
oa j . = A; . oaj
--
koji
1 79
§ 2. TRANSFORMACIJE PROMENLJIVIH. TENZORSKA ALGEBRA
§
2.
Transformacije promenl_jivih. Tenzorska algebra
l o T r a n s f o r m a e i j a k o o r d i n a t a. Neka je (l)
sistem jednoznačnih diferencijabilnih funkcija od promenljivih xt, x•,
• . •
, xN.
Pretpostavimo još da je jakobijan ox'
ox' ox
O XN
ox•
•
ox'
o x'
o :x•
o x•
OXN
o :X N
o :X N
oJiN
OX1
O X2
OXN
ox1
o:x• =
0 (X1 , X2, o (X''
:x•'
.
. .'
XN) =
• · · , XN)
l
o :X ' O XI
l
različit od nule tj. da je dati sistem reverzibilan, odnosno da definiše sistem diferencijabilnih funkcija
Specijalno, ako je
(l)
sistem linearnih funkcija x' = a!J xJ
tada je on reverzibilan ako je
Ovakvim sistemima se često transformišu koordinate xi jednog koordinatnog sistema u koordinate :X1 drugog koordinatnog sistema. transformiše u (j5 = (j5 (x 1 ,
2° I n v a r i j a n t e. Ako se funkcija rp = rp (x1, x2,
(l)
:X2 ,
• • ·,
rp (x', x•, . · · , xN) = (j5 (x1, x 2 ,
xN) prilikom transformacija
tako da je
• · · , XN)
invarijanta
tenzor nultog reda. Kontravarijantni(l)vektor i kontravarijantni tenzor prvog reda. (i= l, N
tada kažemo da je rp (x1 , x•. ili da je
· . . , xN)
3° D e f i n i c i j a t e n z o r a. l)
:XN)
• • •,
transformacija
u odnosu na transformacije
komponente sistema Ai
2,
· · · ,
(l)
Ako se prilikom
)
date u odnosu na koordinate xi transformišu u komponente sistema A1 po zakonu
_
o x' At = AI --
oxJ '
kontravarijantni vektor kontravarijantni tenzorj;prvog reda.
gde se podrazumeva konvencija o sabiranju po ili 12•
tada kažemo da je taj sistem
1 80
VII. TENZORSKI RAĆUN
A,
i
kovarijantni tenzor prvog reda. Sistem čije su komponente date u odnosu na koordinate x', koji se prilikom transformacija (l) transfor miše u sistem A, po zakonu
2) Kovarijantni vektor
-
A 1 = A1
o
x!
- ox'
zove se kovarijantni vektor ili kovarijantni tenzor prvog reda.
A1�Jo 1lz,2'
· · · im reda m + n dat u odnosu na koordinate · · · Jn JI , Jz , · · ·Jn
x'
koji se prilikom transformacija (l) transformiše u sistem Ai, , �z· · · · �m po zakonu
3) Tenzori višeg reda. S istem
h
zove se tenzor m + n-og reda m-puta kontravarijantan i n-puta kovarijantan. 4) Operacija sa tenzorima. Sve definicije operacija sistema ostaju u važnosti ako su sistemi tenzori. Takođe se definicije simetričnih i antisimetričnih sistema prenose na tenzore. 5) Relativni te11zori. Sistem 1�2' • • '1�m je relativni tenzor m+ n-og reda, težine I• 2• • • • n n-puta kovarijantan i m-puta kontravarijantan ako se transformiše po zakonu
M,
A1�"
x o ox•• menljive x''·
gde je
l
l
jakobijan transformacija starih promenljivih x' u nove pro-
-l
Relativni tenzor gustine nula je apsolutni tenzor. Relativni tenzor gustine + l zove se tenzorska gustina, a gustine tenzorski kapacitet. Relativni tenzor nultog reda čija je težina + l je skalarna gustina, a čija je težina - 1 je skalarni kapacitet.
1780. Ako je za transformaciju x' = ai xi inverzna transformacija xr = a'l x', doka· J zati da je a� a; = l .
1 781. Transformacija xi = a \ x' je ortogonalna ako je aj ar = �ik· Dokazat i da je kod ortogonalne transformacije svaki elemenat determinante jednak svome kofaktoru i obrnuto, ako je svaki elemenat jednak svome kofak· toru, transformacija je ortogonalna. 1 782. Data je linearna transformacija određena jednačinama
x' ai xi (i'
=
j
' = . . ' N)'
1·
l
·
gde su aj realni brojevi . Pod pretpostavkom da je aj a� = bik• pokazati da su u odnosu n a ovu transformaciju invarijantne sledeće funkcije :
2o
cos a =
Xt Yt
____:_:_:____
(xk xk) (yi yi)
_ _ _
§ 2.
181
TRANSFORMACIJE PROMENLJIVIH. TENZORSKA Al.GEBRA
1783. Data je bilinearna forma c11 xi x1 sa svojom matricom (c11 (j, l= l , 2 , . . . N). Ako se ona transformiše transformacijama x' = a) xi dobija se bi, xi x'. Pokazati da je btk = a{ afc c1,. 1784. Transformacije x1 aj xi, pod uslovom a{ a� = q bik• održavaju ugao =
između vektora tj.
održavaju izraz
x, y,
(xk xk) (yiyf)
. Dokazati.
1785. Pokazati da je kvadratna diferencijalna forma
a)
ds z = (dx1)2 + (dxZ)Z + (dx3)2- c2 (dx4)2 (e >
apsolutna invarijanta u odnosu na Laurenzove transformacije
x4- v xl f c2 ( 1 - vz / cz) lf2 1786. Napisati zakon po kome se transformišu tenzori :
Aijk ,.
1 prilikom proizvoljnih t ransformacija x = x' (xl, x z, ljivih xi u promenljive x'. 2o
xN) promen-
1787. Ispitati da li su sledeći sistemi tenzori . Ako jesu, kojeg su reda su varijantnosti. ·
1788. Pokazati
da
l o dx';
oAp oxq
oj(xl, xz, . . . ' xN)
koje
·· · · · -- mje tenzor Jak o Je AP k ovanJantm tenzor prvog reda. ·
1789. Ako su koordinate jednog tenzora jednake nuli u jednom koordinatnom s istemu, tada su one jednake nuli u svim drugim sistemima. Dokazati . 1790. Ako s u odgovarajuće komponente dva tenzora jednake u jednom koor dinatnom sistemu, jednake su i u svakom drugom koordinatnom sistemu. 1791. Pokazati da je brzina fluida u nekoj tački kontravarijantni tenzor prvog reda. �
1792. Ako je vk = -- tenzor brzine fluida u nekoj tački, pokazati da nije tenzor.
dt
�
dt
1 793. Pokazati da je Krom:cerov simbol bj tenzor drugog reda jednom ko varijantan i jednom kontravarijantan. 1 794. Pokazati da sistem bif (bi1 = O za tenzor.
i =F j i b 11 = b22 =
·
· ·
= bNN = 1 ) nije
1 795. Ako je A i1 simetričan tenzor, dokazati da je i A11 simetričan tenzor. 1 796. Ako j e A11 antisimetričan tenzor .
tenzcr, dokazati d a je
i A11
antisimetričan
182
1797. 1798.
VII.
TENZORSKI RACUN
Neka su �k i 'YJ" dva kontravarijantna vektora trodimenzionalnog pros tora. Dokazati da sistem Ak , gde je At = �z 'Y/3_ �3 'YJz, Az = �3 'YJt _ �t 'YJ3, A3 = �1 rj 2 - �2 'YJ I , nije vektor . Neka su �k, 'YJ"' r;k tri vektora trodimenzionalnog prostora. Dokazati da "zapremina" �l
V=
'Yjl
r;l
�2 'Y/2 r;2
�3 'Y/3 r;3
nije skalar.
1799.
Ako je Ak sistem iz zadatka 1 797. a V veličina iz prethodnog zadatka, doka Ak kovarijantni vektor. zati da je v
B:q tenzori, pokazati da je njihov zbir (razlika) tenzor.
1800.
Ako su A�q
1801.
Ako su A�q
1802.
Dat je tenzor A �i1 • l o Ako se stavi p = t, pokazati da je A�� tenzor. Kojeg je reda? 2° Staviti p = t i q = s i pokazati da je A�; tenzor. Kojeg q je reda?
1803. 1804.
Naći kontrakciju od proizvoda tenzora AP i Bq·
B� tenzori, pokazati da je e�'!' = A �q B� takođe tenzor.
Ako su A� i Br tenzor i pokazati da su A � Br i A�Bq tenzori diti im red.
i odre
1805.
Ako je A�i tenzor, pokazati da je A�i + A ':: simetričan tenzor i A�i -A::;. antisimetričan tenzor.
1806.
Ako su APQ i Bn antisimetrični tenzori, pokazati da je e�; = APQ BTB simetričan tenzor.
1807.
Ako su A11 i BiJ simetrični tenzori takvi da je A, 1Bk1- Aa B1k + A1k Bil -Ak l B11 = O
1808. 1809.
tada je BiJ = e A11 gde je
(!
neki skalar. Dokazati.
Koordinate antisimetričnog tenzora, koji ima dva ili više od dva indeksa jednaka, jednake su nuli. Dokazati. Ako je neki tenzor simetričan (antisimetričan), da li je kontrakcija po ponovljenim indeksima simetrična (antisimetrična)?
1810.
Ako je A (p, q, r) veličina koja zaviSI od p, q i r takva da je A (p, q, r) Brqn = O za proizvoljan tenzor Brzn tad je A (p, q, r) = O identitet. Dokazati.
1811.
Ako je veličina A (p, q, r) takva da je u jednom koordinatnom sistemu A (p, q, r) B �'= e; gde je B�' proizvoljni tenzor a e; dati tenzor, do kazati da je A (p, q, r) tenzor.
§ 3 . TENZORSKA ANALIZA
1812.
183
��·,
Ako su ��\ · · , �j kontravarijantni kovarijantni vektori, dokazati da je
.l• l.2• ' ' ·j.P Aj••• '2• . . • lq .
_ _
t:h t:h \i l '> 2
vektori
t: jp 'Yl l 'Yl2 "112
• . . '>p .,;,
q
• • • 'Y/iq
tenzor tipa (q, p).
1813. 1814. 1815. 1816. 1817.
Ako su koordinate dva relativna tenzora jednakih težina, istog tipa, jednake u jednom koordinatnom sistemu, pokazati da su jednake i u svakom drugom koordinatnom sistemu. Dokazati da je zbir (razlika) dva relativna tenzora jednake težine istoga tipa, relativni tenzor iste težine i i stoga tipa .
Ako su A � i B�· relativni tenzori čije su težine redom w 1 i w2 , poka zati da su njihovi spoljašnji proizvodi unutrašnji proizvodi relativni tenzori. Ako je Ars neki apsolutni antisimetričan tenzor u četvorodimenzionom prostoru, pokazati da je A1 4 A23 + 24 A31 + A34 A 12 skalama gustina.
Ako je Ati apsolutni tenzor, pokazati da je determinanta l Ati l relativna invarijanta težine 2.
1818.
Ako je Ati apsolutni tenzor, pokazati da su kofaktori elemenata Ati de terminante l Ati l koordinate kontravarijantnog relativnog tenzora težine 2.
1819.
Ako je Ati apsolutni tenzor u četvorodimenzionom prostoru, pokazati da je VTA;J skalama gustina.
1820.
Dat je tenzor Ati čija je determinanta l Aii [ = A pozitivna . Pokazati da l etik apsolutni tenzori. su VA eiik i
VIC
1821.
Neka je A (p, q) B�· = e;, gde je B�· proizvoljan relativan tenzor težine w1 i e�, dati relativni tenzor težine w2 • Pokazati da je A (p, q) rela tivni tenzor težine w2 - w1 •
§
3.
Tenzorska ana1iza
i
x1
yi
l o O s n o v n i m e t r i č k i t e n z o r i n j e g o v n v e r z n i t e n z o r. Neka su proizvoljne generalisane koordinate u N-dimenzio pravougle koordinate a nom euklidskom prostoru, tako da između njih postoje veze StStem gli =
je
y!: = i)yl: i)yl: i i)yk i) k= l
i>x1
i>xi
oxl
osnomi (fundamentalni) metrički tenzor.
oxi
VII. TENZORSKI RACUN
184
Osnovna metrička forma prostora ds2= dy1dy1 (l) može se izraziti preko generalisanih koordinata
x1
u obliku
(2)
g11 x1 Riemannovog prostora. y' g= g11 gli =g kog tenzora ili osnovni kontravarijantni tenzor. inverzni tenzor osnovnog metrič-
definiše, Svaki simetričan sistem koji zavisi od generalisanih koordinata kao (2), metriku nekog U slučaju da postoje koordinate u kojima metrička forma (2) dobija oblik (l) takav prostor je Euklidov.
Označimo sa Gif kofaktor elementa
l Cif l · Sistem
determinante
Gif
je dva puta kontravarijantni tenzor koji se zove Tada je
združeni tenzori. gU)
2° Z d r u ž e n i t e n z o r i . Tenzor koji se dobija podizanjem ili spuštanjem indeksa datom tenzoru i dati tenzor zovu se Na mesto prvobitnog polo žaja indeksa stavlja se tačka. Unutrašnj i proizvod metričkog tenzora gi f (ili i datog tenzora uvek daje jedan novi tenzor koji je združen prvobitnom. Tako, ako je A1 kovarijantni vektor, A� = g1f Af je kontravarijantni vektor. Isto tako, ako je A1 kontravarijan tni vektor. Takođe je ·t A qm . .n
k
= gpq g grm sn
A q. r· st·P • ·
Ako su svi indeksi donji podignuti ili svi indeksi gornj i spušteni onda se na njihovim mestima ne stavlja tačka.
1 Skalami proizvod vektora Intenzitet
3° S k a l a r n i p r o i z v o d v e k t o r a i ,· i z i č k e A i B1 je skalar A1 B1 • A vektora A1 ili A' je dat sa
Kosinus ugla
k o o r d i n a t e t e n z o r a.
između vektora A1 i B1 je dat sa
Projekcija vektora A1 na vektor B1 je skalar
1
(A1 B1)/V' B1 B Neka su
A�j)
((j)
jedinični vektori
•
?c {k)
?c{k) = Af ?c{k)" ?c[1> i .�c;k) su
označava redni broj vektora). Tada su fiz:čke
g
date sa 1f A1 koordinate vektora A 1 ili Ai u pravcu vektora Fizičke koordinate tenzora A if odnosno tenzora A1f u pravcima vektora , > "
§ 3.
JENZORSKA ANALIZA
185
{�)
[ij, k] g' ) [lJ, k]=- ( iJ x1 + iJgxl"' -ox" '
4o C h r i s t o f f e l o v i
s i m b o l i.
..
Simboli
1
o
2
-
o
g1k
o
-
'
definisani sa :
Christof/e/ovi simboli prve i druge vrste. [ij, k] = [rs, p] iJ xxr iJ xk + g" oxiJ2'xr iJx• ox' x• ox" iJ2 xm iJxi iJ.XI iJxm iJxi iJxl xm
nazivaju se redom Pri transformaciji koordinata Christoffelovi s imboli se transformišu po obrascima O X1 O XP
__
o
'
o x'
j)
ox'
-
+ ---
iJxk '
j) x" j)
5" R i e m a n n - C h r i s t o f f e l o v i t e n z o r i. Sistem
zove se
Riemann-Christoffe/ov tenzor R111�: = g1m Rijk kovarijantni Riemann-Christoffelov tenzor 1 ili Riemannov s imbol prve vrste.
Sist em zove se mannov simbol prve vrste .
ili Rie
6° K o v a r i j a n t n i i z v o d t e n z o r a. Kovarijantni izvod tenzora A1 po označava se sa A 1 , a definisan je sa
Kovarijantni izvod tenzora A' po
Uopšte, A1i1 1i-2 •. • ".'·� n 2 • 1. a definisan je sa
t,
k
xi
označava se sa Ai, j. a definisan je sa
i 1 !2 • • · �m p o je oznaka z a kovarijantni izvod tenzora Alt 12 • · • Jn
x1 =x1 (t),
7 " A p s o l u t n i i z v o d t e n z o r a. Ako koordinate
metra •
tj ako je
JA,
t
x'
xk
t
zavise od jednog para tada se apsolutni izvod vektora A1 po parametru
oznacava sa - a definiše se sa
J
xl
JA 1
Jt
-
dxl dt
=A,, , - .
186
Vll . TENZORSKI RAĆUN
Apsolutni izvod kontravarijantnog vektora
6A1 = . dxl A' .- .
po parametru
AJ; }� : : :J;
po parametru
· �m 6A�J!l Jz�z ·· ·· •Jn . dx" - A 'I. Iz. · · · •m - h h · · · in• k Tr ' 6t
1822. 1823.
1824.
t
je
" dt
6t
Uopšte, apsolutni izvod tenzora
A'
t
dat je sa
Ako je dsz = g,1 dx' dxi invarijanta, pokazati da je gif simetrični kova rijantni tenzor drugog reda. U ravni je dat afini koordinatni sistem (0, e1, e2) sa koordinatnim početkom u tački O i koordinatnim vektorima ;: i ;2 koji imaju dužine e1 i e2 a međusobno zaklapaju ugao w. l o Napisati koordinate osnovnog metričkog tenzora u opštem slučaju i u slučaju da je sistem Descartesov pravougli. 2° Izvesti, koristeći l 0 , obrazac za rastojanje dveju tačaka u ravni. 3 ° Odrediti dužinu luka s krive y =f(x) u kosouglom sistemu. _,.
_,.
Neka su ;:, ;2 i ; ortovi koordinatnih osa pravouglog koordinatnog sistema K sa koordinatnim početkom u tački O i �. ;; i ;; ortovi koordinatnih osa drugog pravouglog koordinatnog sistema K' sa koor dinatnim početkom takođe u tački O. Neka se ravan x1' O xz' seče sa ravni xl O xz po pravoj Os (sl. 9) . Tada imamo nazive : ugao 1p <}: x1 O s x' X ,. - ugao precesije, ugao qy = <}: sO xl' - ugao rotacije i ugao () = -<}: x3 O x3' - ugao nutacije. Uglovi 'IfJ, qy i () se nazivaju Eulerovim uglovima. Izraziti vektore �. � i � preko �. �=-,�---7'--:/ x' � i -;3 i ""' (/J, () , / // Pokazati da su 'IfJ, qy i () nezavisni // parametri. x ''::::: x• - - Neka je u trodimenzionom realnom prostoru kvadratni metrički tenzor dat Sl. 9 matricom 3
=
1825. 1826.
s
li � H
Dokazati da je prostor Euklidov.
/
§
1827. 1828. 1829.
1830.
Odrediti koordinate metričkog tenzora sfernim koordinatama.
1834. 1835.
1837. 1838. 1839. 1840.
za
trodimenzioni prostor u
Odrediti koordinate metričkog tenzora i inverznog metričkog tenzora u eliptičkim cilindričkim koordinatama (u, v, z)
Ako je
g
k
y
gi1 = 0
= sh u s in v,
z = z ; u :;;;. O,
za i=lj pokazati da je
k =F l.
l = O za
Naći
g = l gti l
i
- oo < z < oo).
0 < v < 2 n,
1 ghl = -- , gde g
kk
se ne vrši sabiranje,
Dokazati da je u euklidskom prostoru od N-dimenzija
g11 gH = N.
gfi
ako je osnovna metrička for ma
gif
simetrični kontravarijantni tenzor drugog reda.
dsz = 3 (dx1 )2 + 2 (dxz)Z + 4 (dx3)2- 6 dx I dxJ.
Dokazati da je Dokazati da je :
20
1836.
g11
Odrediti koordinate metričkog tenzora i inverznog metričkog tenzora u paraboličkim cilindarskim koordinatama (u, v, z).
i
1832. 1833.
187
Odrediti koordinate metričkog tenzora g11 za trodimenzioni prostor u cilindarskim koordinatama . Odrediti, takođe, dsz.
(x = a ch u cos v,
1831.
3. TENZORSKA ANALIZA
o (ln g) o gtj
=
g ti ;
Neka je Gi kofaktor determinante l gtf l koji odgovara elementu f Dokazati da je G11 relativni tenzor težine -2.
gH.
Odrediti jedinični vektor vektora AP. Ako su A.t i
t-t1
jedinični vektori, pokazati da je J g11 A.' t-tf J
< l.
Ako su A_t i t-tt jedinični vektori a ugao 6 između njih, pokazati da je SinZ {) = (gtj grB- gir gjB) A_t A_J f-lr f.l-8.
Pokazati da je u trodimenzionalnom prostoru
1 - cosz () z3 - cosz ()3 1 - cosz 01z + 2 cos 01z cos Oz3 cos 031 = gde je 011 ugao između jediničnih vektora e1 (i= l , 2, 3).
;:
i
�
g
gl! gzz g33
,
koordinatnog triedra
1 88
1 841.
VII . TENZORSKI RACUN
()z3 ugao između koordinatnih vektora u trod.imenzionom Euklidg gl l . . . z () z3 = -- . sko m prostoru, pokazatt da J e sm g zz g 3 3 Ako je
A1 � g1k Ak,
1 842. Ako j e 1843. Ako su
AP
i
BIJ
pokazati d a j e
1 Ak = g k A1.
vektori, pokazati da su sledeći izrazi invarijante : 2o
gpq AP Bq
V (APAp) (Bq Bq)
1 844. Tenzor ett iz · · . ," = ( - l)8Vg, gde je s broj inverzija u permutaciji (i1 iz · · · i11) i E;1 ;2 ;" = O ako su bar dva indeksa jednaka, naziva se kovarijantni diskriminantni tenzor . Slično se definiše kontravarijantni diskriminantni tenzor . Dokazati da je : •
•
•
l o eil ;, . . · in
= g iJ al g i'
az
g in
an Ea ! a, · · an • .
2 0 e,.l ;, . . in = g;l al g;, a, . . · g;n an eaJ az • . · an . · .
.
.
3o
P · rs · : · · sl A · Q · . t l AJqk
Cr i
A/' = B/ cr.
1 845. Naći vezu između sledećih združenih tenzora :
•
1 846. Pokazati da je :
lo
A q" P Bp· rs = APq B rs '• q
1 847. Ako je
A � qr = B� q
Cr tada je
Apqr = B vq
Dokazati .
1848. Da li su tačne jednakosti
1849. Ako je J.i jedinični vektor, pokazati da su kosinusi uglova koje on gradi sa koordinatnim linijama nekog krivolinijskog koo rdinatnog sistema, u .
. tro d1menzwnom prostoru, dati sa : Dokazati da je : 1 850.
1°
1851. l o
[pq, r] = [qp, r] ; o gp
q uxm -"
2°
v gll '
{ psq } = { /P };
= [pm, q] + [qm, p] ;
;.t
;.3
v gzz ' v g33 .
3 ° [pq, r[ = grs
20 ogvq = - gp n oxm
Az
{ mqn }
{ /q } .
- gqn
{ mpn }
;
1 89
§ 3. TENZORSKA ANALIZA
(}2
xm -
{ } dxm-- dxP dXq { m } k
k
n
1852.
a-x1 a-xi:
1853.
1 o (pp, p) =
j
-
-
a-x1 ax
a-xn
l
2
dg
::
a
;
-
pq
·
l d gpp . 20 [pp, r] = - - -ak o Je gpq = O za 2 axz
p =F q;
ako je gpq = O
za p =ft q;
4° [p q, r] = O
ako je gpq = O
za
p =ft q.
U svim slučajevima se ne vrši sabiranje po ponovljenim indeksima. 1854. Ako je gpq = O za p =ft q, dokazati da je :
20
{
}
l d gpp = ___ PP 2gss dxs
s
( p =ft s) ;
p, q i s su međusobno različiti. U svim slučajevima ne važi konvencija o sabiranju.
1855. Odrediti koordinate Christoffelovih simbola prve vrste u : l o pravouglim, 2 ° cilindričnim i 3° sfernim koordinatama. 1856. Odrediti koordinate Christoffelovih simbola druge vrste u : l o pravouglim, 2° cilindričnim i 3 ° sfernim koordinatama . 1 857. Odrediti koordinate Christoffelovih simbola druge vrste u eliptičko cilindričnim koordinatama. 1858. Odrediti Cristoffelove
simbole druge vrste koristeći metričku formu
dsz = (dx1)2 + [(x2)2- (xl)z] (dxZ)z . Pokazati da je : l 1859. R; =
;kJ·
1861. Kuk = O.
1860. R;1k + R1k; + Rku = O . l
1862. Ru1k =
l
l
� [ij, l � k [i , l]]+ dx1
1863. Rmk = -R uki· 1866. R1tik + Rlikt + Rzkti·
dxk
{ �. } [k /, m] - { �k } [j l, m]. lJ
1864. R1tik = Rilik·
z
1865. Rztik = RikU·
190
1867. 1868. 1869.
Vll. TENZORSKI RAĆUN
Pokazati da je broj nezavisnih koordinata u n-dimenzionom Riemannonz (nz - I ) vom prostoru 12 Naći koordinate Riemann-Christoffelovog tenzora u euk1idskom prostoru. Ako je u odnosu na pravougli sistem koordinata u dvodimenzionom Riemannovom prostoru metrička forma data sa dsz = g11 (dxl)2 + gz2 (dxzp, dokazati da je _ _ R121 2 -
1870. 1871.
2
iJxl
1 O gzz -
1 O g11 � -
iJxl + iJxz
iJx2
.
Pokazati da je sistem Rtj = Rtk tenzor. (Ovaj tenzor se naziva Ricciev tenzor). Dokazati da je Rij =
1872.
Vg [_!___ (vg: ) (vg: )]
o;x���f
� { :j }
iJ h
+
{ /h } { :i } -{ :j } 0�
Proveriti jednakost u nekom trodimenzionom Riemannovom prostoru R Rujk = gzk Rtj + gij Rzk-gzj Rik - gik Rzj + - (gu gik -gzk gij), 2 j gde je R = gi Rij ·
1873.
·
Ako su Ap i AP tenzori, pokazati da su tenzori :
{ }
1874.
_ iJ AP _ s A · lo A P' q - OXq p q S> Pokazati da je
1875.
Naći kovarijantne izvode po Dokazati da j e :
�
sledećih tenzora :
§. 4 PRIMENA TENWRA
{
U DIFERENCIJALNOJ GEOMETRIJI I MEHANICI
{
}
}
1879.
j B dxq t5 AI = oAJ dx2 dxa = dAl i AB + A + . dt dt qs t5t o;xll dt qs dt
1880.
t5At ft5t = dAt/ dt-
1881.
l o t5g1kft5t = O;
1 882.
1883.
2o
{: }
A� dxafdt + q t5gi"ft5t = O;
{: } s
191
Ak dxajdt.
15(/Jjđf = d(/Jjdt, gde je (/J invarijanta . d t5A (gPa Ap Aq) = 2 gPa Ap _q . dt
t5t
§ 4. Primena tenzora u diferencijalnoj geometriji i mehanici
l o T e n z o r s k i o b l i k g r a d i j e n t a, d i v e r g e n e i j e, s i j a n a. l) Ako je fP skalar ili invarijanta tad je
gradijent od
'V fP = grad fP = fP, P = ()xP
r
o t o r a i l a p l a fP definisan sa
()cp
gde je fP, P oznaka za kovarijantni izvod fP po xP. 2)
Divergencija
vektora AP je definisana sa
=
,p Vc
div AP =A P
1
-
() -
iJxk
g Ak
(v- )
gde je A ;'P kontrakcija vektora A � q .
3)
Rotor
4)
Lap/asijan
vektora AP je derinisan sa
od fP je definisan sa
172
fP = div fP, p·
ZO K r i v a u p r o s t o r u. Neka su p rostoru. Tada je:
(l) x1 = x1
(t)
jednačine krive u Riemanovom
VII. 1ENZORSKI RACUN
192
1) Dužina luka krive između tačaka !1 i !2 data sa
S= l dxdt1 dxldt dt. A1 dx"dt dA'dt { jkj } A'-=0. l g, .r, v ,
-
-
2) Promenljivi vektori definisani na krivoj (l) su međusobno ·nakih L'ltenziteta ako zadovoljavaju jednačinu -
3)
Geodezijska linija
i jed
+
(kriva čija je dužina luka između dve date tačke najmanja) je rešenje jednačine
dx"ds 0. ddsz xl2 { jk } -dx1ds -= Frenetovi obrasci dr' { i } dxk dsdxk ' ds { jki } -r:I -=K{J dsdv1 {Jki } dxdsk 1 v1 -=T{J ds jk ds r1, {31, 1 s KT x'=x1 (u1, ua ua ( t ) Prva osnovna forma površi dua duP Krivina prostora. x1 s1 s1 =0. Totalna krivina površi (GaussovaR kr1 ivina) K= l2 z . +
4)
paralelni
/
-
krive (l) su: -+ 1 {J'
-
+
fJ' - = - (Kr' + Tvf) ,
.
-+
v redom kontravarijantne koordinate jediničnih vektora tan gde su gente, glavne normale i binormale, luk te krive a i krivina odnosno torzija.
3o U n u t r a š n j a g e o m e t r i j a p o v r š i. Neka su u2) (i = l, 2, 3) jednačine površi, a = (a = l, 2) jednačine krive na toj površi. l)
je izraz
gap
2)
Riemannov prostor čija se metrička forma može, u odnosu napisati u obliku na neki sistem koordinata
gde su jednaki l ili - l, zove se rav::..n prostor ili pseudo-Euklidov prostor. Ako su svi jednaki l prostor je Euklidov. Potreban i dovoljan uslov da je jedan prostor, pozitivno definitne metrike, Euklidov jeste da je l
ili
R uk
Ovi tenzori se zovu i tenzori krivine prostora.
3)
je
l
gap
l
§ 4. PRIMENA TENZOitA U DIFERENCIJALNOJ GEOMETRIJI
l
MEHANICI
193
4) Druga osnovna kvadratna forma povrsi je izraz da fJ dua dufJ
gde je
da{J
=
oo 2xo1
L x1 ---u a ufJ i
5) Norma/na krivina površi za pravac dua je da ta sa
--
dafJ dua dufJ l K = - = ---'-gap dua dufJ
R
6) Asimptotske linije površi su integrali jednačine dafJ dua dufJ
1886. 1887.
=
O.
Pokazati da je A1,1 = AN , ako je At neki gradijent, i obrnuto. Izraziti divergenciju vektora AP preko njegovih fizičkih koordinata duž tangentnih vektora koordinatnih krivih : l o u cilindričnim koordinatama; 2° u sfernim koordinatama.
1888.
Naći laplasijan J72
1889.
Dokazati da je
1890.
Koristeći tenzorske oznake pokazati da je
1891.
172 (/J = 1 _!__
v g oxlc _
l o div (rot AP) = O ;
0 q; ) . (v-g gkr oxr
2 ° rot (grad (/J) = O.
Pokazati da se div Ap može napisati u obliku . A = - _!__ dIV P vg OX1
1
( vA' G'J ) g
1 gde su G1 kofaktori determinante g = / gif l ·
1892.
Ako je a11 rotor kovarijantnog vektora pokazati da je
a11 ,k + a1N
+ a,.,,1
=O
i da je to ekvivalentno sa
oa,, + oajlc + oalci = o . oxk ox' oxJ
1893. 1894. 1895.
Dokazati da je
_!__
(grad (/J) 2 = 2 gti (/),1 (/),1,., gde je (grad (_[))2 oznaka
za kvadrat intenziteta vektora grad (/J.
ox"
Napisati u tenzorskom obliku Stokesovu formulu. N:1pisati diferencijalne jednačine geodezijskih linija u : koordinatama; 2 ° polarnim koordinatama. 1 3 Zbirka zadataka iz više matematike II
lo
cilindričnim
194
Vll . TENZORSKI RACUN
1896. Geodezijska nula linija zove se ona linija za koju · diferencijalna jedna čina geodezijske linije ima prvi integral gij
dx' dxi - = 0. ds ds
-
1897. Pokazati da su, u trodimenzionom prostoru CJJa je metrička forma određena sa ds2 = (dx1)2 + (dx2)2-(dx3)2, geodezijske nula linije određene sa gde su a' i
x' = a' s + b' b' parametri pri čemu je (a1)2 + (a2)2 -(a3)2 = 0. u2 = rp (ul) bude generalisana linija na površi
1 898. Potreban i dovoljan uslov da x' = x' (ul , u2) jeste da bude
gde crte označavaju izvod po
ul.
1 899. Ako su AP i AP kontravarijantne i kovarijantne koordinate nekog vek tora, pokazati da ako kovarijantne koordinate zadovoljavaju uslov za paralelno pomeranje, zadovoljavaju ga i kontravarijantne i obrnuto. 1900. Potreban i dovoljan uslov da jedinični vektori tangente krivih if = const (a = l , 2) budu paralelni u odnosu na krivu e na površi jeste da je ova površ integral jednačine
LIJay } duY = O
({3 =/= a).
1901. Napisati uslov za paralelno pomeranje vektora p o paralelnim krugovima na jediničnoj sferi . Specijalno za vektor intenziteta a koji je tangenci jalan na nulti meridijan . 1902. Neka je oP tangentni vektor krive xP = xP (s) gde je s luk krive 'JIP jedi nični vektor glavne normale. Pokazati da je : l o gPa oP � = l ; boa tJ vP = O; 3° vektor -- normalan na 'JIP. 2° gpq oP . bs , bs -
1903. Dokazati da je
gde je K-krivina,
T-torzija
a pr jedinični vektor binormale.
1 904. Naći ugao između koordinatnih krivih površi xl = xl, x2 = x2, x3 =f(xl, x2}. 1905. Odrediti ugao () između krivih na površi sa kovarijantnim metričkim tenzorom g,1 , koje su definisane jednačinama
P2, du' = O, Pu du' = O l gde su P,1 date funkcije od u i u2.
§ 4. PRIMENA TENZORA U DIFERENCIJALNOJ GEOMETRIJI I MEHANICI
195
1906. Pokazati da su ortogonalne trajektorije krivih u1 = con st i u z = const na ......
-
površi r = r (ul, uz), redom, rešenja jednačina
gzi du' = O, 1907. Naći diferencijalne jednačine izogonalnih trajektorija koordinatnih krivih na površi čija je osnovna metrička forma dsz = gii du' dui . 1908. Napisati jednačine krivih na površi sa datom osnovnom metričkom formom g11 a koje polove uglove između koordinatnih krivih u' = const. 1909. Data je prva osnovna forma površi az [cosz w (dul)Z + sinz w (duz)z] gde je w = w (u1, uz). Naći R12 1 2 • 1910. Koordinate Riccevog tenzora za neku površ su
ga fJ R1 2 12' Ra{J = gyđ Rya{Jđ = - g
Dokazati.
1911. Naći totalnu krivinu površi xl = a sin ul cos ul,
xz = a sin u1 sin uz ,
x3 = a cos u1 •
1912. Pokazati da je za obrtnu površ xl = u1 cos u2,
K = Ru l z = gl l gzz
cp ' cp" ul ( l + cp 'z)z
1913. Ako su koordinate tako izabrane da se neka indefinitna kvadratna forma svodi na 2 a1 2 dul duz krivina te forme biće data sa
K=
__I_ 02 (ln a1 z) . al z iJul ouz
Dokazati.
1914. Na površi sa datom metričkom formom
posmatrati krive definisane diferencijalnom jednačinom
u kojoj su P, Q i R date funkcije. Naći pod kojim uslovom krive (l) obrazuju na površi ortogonalnu mrežu tj. dvoparametarsku familiju krivih takvu da kroz svaku tačku površi prolaze po dve krive te fami lije koje se seku ortogonalno.
196
VII TENZORSKI RAC:UN
1915. Ako su koordinate neke površi takve da je g1 2
__!_
krivina
e1
=
= = d12
O tada je normalna
maksimum ili minimum u pravcu koordinatnih krivih i
R
�!! ; !?z = du
g22 su koreni jednačine d22
(d11 d22 -d12) 2 R2 -(d1 1 g22 + d22 g1 1 - 2 d1 2 g1 2) R
a{ } = { aaa }-2{; } ; 2o { aa } = - { aa } ; aa p p p a a = } { p p { p p } (a=f= p).
+g=
O.
1916. Ako su asimptotske linije koordinatne linije, tada je lo
3o
{k}
1917. Pokazati da je ubrzanje materijalne tačke dato sa
c5vk = dzxk + c5t pq dt 2
dxP dxq . dt dt
1918. Naći fizičke koordinate brzine i ubrzanja čestice u cilindričnim koor dinatama 1919. Izraziti Maxwellove jednačine oB 1 3 ° V x E = -; __,.
__,.
4 n-+ 4° V x H = - 1. -+
e
ot
e
u tenzorskom obliku . 1920. Ako je T kinetička energija materijalne tačke mase m u odnosu na ge neralisane koordinate xi, pokazati da je njena brzina vt data sa
1921. Pokazati da uslov za konzervativnost sile, određena generalisanim koor dinatama Q, glasi Q,,1 -QN = O.
Glava VIII DIFERENCIJALNE JEDNAČINE
§
l
l.
Diferencijalne jednačioe prvog reda
o Obična diferencijalna jednačina prvog reda rešena po
y' ima oblik
y' =f(x, y) pri čemu je y = y (x) nepoznata funkcija a y' njen izvod. Funkcija y = y (x) koja (l)
(l)
integrianltneagrkraliva. rešenje O (l), partikularna rešenja partikularni
zadovoljava jednačinu zove se vara tome rešenju naziva se Funkcija
oinptštegirainltiegra l .
ili
jednačine. Kriva koja odgo
rp (x, y, e) =
koja sadrži proizvoljnu konstantu e, a koja zadovoljava jednač;nu zove se te jed načine. Rešenja koja se dobijaju iz opšteg rešenja dajući konstanti e konkretne vrednosti zovu se ili 2° C a u e h y e v p r o b l e m. voljava početne uslove
(2)
Problem nalaženja rešenja jednačine (l) koje zado
y = y0 za x = x0 ,
Cauehyev problem. (l) singularni Cau h ev problem.
gde su x0 i y0 dati brojevi, naziva se Problem nalaženja rešenja sa početnim datim vrednostima y0 i x0 , ako jednačina nije definisana u tački (x0, y0), ali je definisana u okolini te tačke, i l i ako pak početne vrednosti nisu konačne, naziva se e y U tom slučaju rešenje y = y (x) [x = x (y)J ima osobinu (3)
y (x) ->- y0 kada x _,.. x0 [x (y) _,.. x0 kada
Y _,.. Yo ·
Problem egzistencije i jednostavnosti Cauchyevog rešenja rešavaju sledeće dve t eoreme:
eanovakuteorema). Ako je desna strana jednačine (l) definisana neprekidna u prl.av(oPugaoni gde su a i b dati pozitivni brojevi, a sem toga je neograničena u toj oblasti j Teorema
,
!f(x, y) j < M
t
.
198
VIII. DIFERENCIJALNE JEDNAĆINE
gde je nMa konstimaantbaran pozijednotivarnešebrnjoe.j, a (x, y) proizvoljna tačka iz oblasti R, onda jednači y=y( x ) kojeintervzaaludovoljava početne uslove definisano (i neprekidno diferencijabilno) u gde je (a; �) alotveeor: ema). Ako je desna strana jednačine definisana u obll) f(astxi, Ry) ijezadovnep(Proeilkjcaavidrdnaaovusfunkcij a , i)i)fy postoji i ograničena je gdekojeinterjvezadovolj K fikasvaan počet pozi t i v a n br o j, onda je d nači n a i m a je d i n s t v e no r e š e n je n e us l o v e de f i n i s a no (i ne p r e ki d no di f er e ncij a bi lno) u alu y'=f(x, y). ( y ) dy =O, P ( x ) dx+ Q diferencijalna jednačina koja razdvaja pramen/jive. J P(x)dx+ J Q (y)dy=c. y' =t(:) M(x, y) dx + N (x, y) dy= O, M(x, y)difereNncij(xa,ly)na jednačina. y=ux u homogena du J f(u)-u x+c. x +b1yy++c1 ) y'=f ( a1ax+b ax+by+c=O x; +b1 y +c1=0. az=ax+by y' =F(ax+ by) 1 x +b1 y =k(ax+z=aby)a,x+by+c ) y=zm. m m, y=zm. y' +p (x)y= q(x) {l)
(4)
(2),
(5)
h = min
T e o r e m a 2.
(l)
2)
(4).
(l)
(2),
(5).
3" O s n o v n e
l)
d i fe r e n e ij a l n e
j ednač ine
prvog
reda
obl ika
Jednačina oblika
naziva se sano je jednakošću
Njeno rešenje defini
2) Jednačina oblika
odnosno
gde su i homogene funkcije istog stepena homogeni teta, naziva se Smenom gde je nova funkcija ova jednačina se svodi na jednačinu koja razdvaja promenljive i njen opšti integral ima oblik
Jednačina oblika
e
svodi se na homogenu prenošenjem koordinatnog početka u tačku preseka pravih i Ako se pak te prave ne seku, onda je otuda jednačina dobija oblik koja se smenom (ili svodi na jednačinu koja razdvaja promenljive. Neke jednačine mogu biti svedene na homogenu smenom Broj obično nije unapred poznat. Da bismo ga našli treba u jednačini izvršiti smenu Iz zahteva da jednačina bude homogena određuje se broj ako je to moguće. 3) Jednačina oblika:
l.
§
DIFERENCUALNE JEDNAČINE
PRVOG
REDA
199
linearna difere-ncijp(x)dx alna je(e+-dnačina. p x) dx ) y= e J qe dx . y=u u Be r n oul l i ev a je d nači n a = q ( x ) +p ( x ) 1 a y=uv) . z=y Riccatieva jednačina +p (x)y2 + q(x)y = r(x) y1 y=y1 +P(x, y)dx+ Q(x, y)dy=totaOlnog 1Jerenci]ala. oP-=oQ oy ox C= J P(x,y)dx+ J[Q(x,y)-0°Y J P(x,y)dx] dy J y) dx + J Q (x0, y) dy = C xo P p= p y) pP(Q x, y)dxin+ptegrQaci(xo,niy)(faktdxy=0, y0oOr). o(oyI' P) =--o(IOX' Q) opOY OXop Q -P' P--Q-=p d x p' -QQ' y, -P ddyp = Q---'F(x,(y,y, yy'y''))-0.=JI, f( x , y' ) =O dy=pdx=pcp' (p)df(px.,y') =O x= cp (p) p dx=tp' (p)dp.y: X =tp(p), Y +C=y') =O.J prp' (p)dp.
naziva se
Opšti integral ove jednačine ima oblik
J
J
(
Obično se za njegovo nalaženje koristi smena nate funkcije. Na linearnu jednačinu svode se: y'
v
gde su
nove nepo:�
v
Y"
(takođe se može integraliti i neposredno smenom
smenom
y'
kada je poznat jedan njen partikularni integral
l
smenom
gde je
z
nova funkcija.
:z
4) Jednačina oblika v
· v· naziva se Je dnacma
pn· cemu Je •
d, r.
·
gral može se dobiti i z jednakosti
.
. . ' NJen opš b mte-
ili iz jednakosti
X
Yo
p (X,
y
ako su funkcije i definisane u tački Funkcija (x, naziva se
ako je jednačina
jednačina totalnog diferencijala. Integracioni faktor možemo odrediti iz jednačine .1. v
---
1 1
•
•
sto Je ISto
•
IZ
v· Je dnacme •
( ,
X
. . zaviSI ""tor, k OJI Jntegracioni . . f'-', . . samo od y
X
a samo od
ln IZ Jednacme --•
•
v
·
)
y
. Je određuje . se IZ . dnacme v·
�
p
�
-----;;;-- In P
4° O s n o v n e d i fr e n c ij a l n e j e d n a č i n e p r v o g r e d a o b l i k a Ako diferencijalna jednačina ima jedan od oblika ili l =O onda se često y' uzima kao parametar ili funkcija parametra. Ako se stavi a iz jednačine se nađe onda je Otuda je Tako se mogu preko parametra izraziti x i
Slično se rešava i jednačina /(y,
200
VIli. DIFERENCIJALNE JEDNAĆINE
F(x, y, y') =y=rp(y') x+!p(y), y. rp (y') y' y=y' X+!p(Clyai'r).autova jednačina y =ex+ 'P ' ( p ) ( p ) x + 1p y px +'P rp (y')of=y' y=rp (y') X+!pLagr(y'a)ngeova jednačina y' =p x, [rp (p)-p) dxdp- +X rp' (p)+ !p (p) =0. y =rp x +'P rp F(x, y, y') oFoy oy'oF F(x, y, y') =0 o F(xoy', y, y') 0 y' (x, y) =O diskriminantne F(x, y, y') =O ycP =rp (cPx)(,x, y, e)= O o cP (xo, y, =0 cP (x, y, /zogonalna trajektorija (x, y, a)=
Da bi se re šila jednačina O, korisno je, ako se može, prethodno je rešiti po Ako se pri tome dobije onda se jednačina može integraliti. Od interesa su dva slučaja:
l) Ako je
�
onda se dobija
Njen opšti integral ima oblik
(e).
Sem toga jed načina može imati još singularni integral koji se dobija isključiva i njem p iz jed načina = = O. 2) Ako je
Ako se stavi linearnu
onda se dobija
a za funkciju uzme
,
onda ova jednačina prelazi u
Sem toga, jednačina može imati singularni integral oblika je e koren jednačine e = (e) .
5° Ako s u funkcija jednačine (6)
(e)
(e) gde
i izvodi - i - neprekidni, onda proizvoljno rešenje
takođe zadovoljava i jednačinu (7)
----- =
.
Otuda, da bismo dobili singularno rešenje jednačine (6) treba isključiti čina (6) i (7),
iz jedna
Tako dobijena jednačina 'P naziva se jednačina krive. Za svaku granu diskriminantne krive treba proveriti, da l i je to grana rešenja jed načine (6), pa ako jeste, da je to rešenje singularno, tj . da li je narušena jedinstvenost u svakoj njegovoj tački . Ispitivanje jedinstvenosti lako je proveriti kod onih jednačina čije opšte rešenje možemo naći.
Ji
Ako familija krivih koja predstavlja rešenje jednačine ima obvojnicu onda je ta obvojnica singularno rešenje te iste jed načine . Ako funkcija ima neprekidan prvi izvod, onda radi nalaženja obvojnice treba isključiti e iz jednačina
e) O =
e) ----e
i proveriti da li je dobijena kriva obvojnica.
6° T r a j e k t o r i j e. familije krivih f linija koja seče sve krive familije pod istim uglom a.
O
naziva se
§
l . DIFERENCIJALNE JEDNA<":INE PRVOG REDA
201
Da bismo dobili diferencijalnu jednačinu trajektorija, treba isključiti a iz jednačina
f(x, y,
a) = O
tg a =
of of y' + ox oy of of --oy ox y' n
U specijalnom slučaju kada je ugao a = - onda se trajektorije nazivaju orto-
2
gona/ne.
Formirati diferencijalne jednačine čija su opšta rešenja: 1924. y = sin (x + c). 1923. y = ecx. 1922. Y = ceVx2 - l 1927. y = e (x-c)z. 1926. y2 + cx = xJ. 1925. xz + cyz = 2 y. 1928. cy = sin cx. Rešiti sledeće diferencijalne jednačine: ' 1931. X y 1929. yy' -x = O. 1930. y= l + y'2. y X+l 1933. x + xy + y' (y + xy) = O. 1932. y'z + yz- 1 = O. 1935. V l -xz dy + V; 1 - yz dx = O. 1934. xy y'2 + (xz + yz) y' + xy = O. - = --
--
·
--
1937. 2 st z s' = l + f2. 1936. y V 1 xz dy + x Vf=.Y2 dx = o . Pogodnom smenom dovesti u sledećim jednačinama do razdvajanja pro menljivih a zatim ih integraliti: 1940. y' = (ax + by + c)2 . 1939. y' = sin (x-y) 1938. y' = (x-y)z + l . Naći opšti i partikularni integral za date početne uslove sledećih jednačina: 1941. 2 Vxdy = y dx, y (4) = l . 1943. y' sin x = y ln y,
y
(�) = l .
1942.
eY
(y' + l) = l ,
y (O) = ln 2.
1944. (az + yz) dx + 2 x Vax-xz dy = O, y (a) = O. 1945. y-xy' = a (l + xz y'), y ( l ) = l . 1946. xz y'-cos 2 X = l , y( ) = _2_ n. 4 1947. 3 y2 y' + 1 6 x 2 xy J; y (x) ostaje ograničeno kada x-+ oo
=
oo .
202
1948.
VID.
DIFERENCUALNE ffiDNACINE
Napisati jednačinu krive koja prolazi kroz tačku ( l ,
+)
a kod koje je
koeficijent pravca tangente, u svakoj tački, tri puta veći od koeficijenta pravca radijus vektora te tačke.
1949. 1950.
Naći familiju krivih kod kojih je subtangenta konstantna i jednaka a.
Naći krive kod kojih je površina trougla koji obrazuje tangenta, ordi nata tačke dodira i apscisna osa konstantna veličina jednaka az.
1951.
Naći familiju krivih kod kojih je odsečak tangente jednak rastojanju dodirne tačke od koordinatnog početka.
1952.
Pri malim količinama radioaktivne materije, može se smatrati da je brzina raspadanja direktno proporcionalna količini radioaktivne materije. Naći masu radioaktivne materije u funkciji od vremena.
1953.
Teška materijalna tačka mase m počinje da pada u sredini sa otporom, pri čemu sila otpora zavisi od brzine po zakonu f= kvm . Odrediti zakon promene brzine u vremenu i put p ređen za vreme t (n = l , 2).
1954.
Motorni čamac se kreće po mirnoj vodi brzinom v0 = 20 kmjčas. Pri punoj brzini motor se isključi i kroz 20 sec nakon toga brzina čamca se smanji na v = 8 km/ čas. Otpor vode je proporcionalan brzini kretanja čamca. Odrediti brzinu čamca 20 min posle isključivanja motora.
1955.
U sud, koji sadrži l O l vode, neprestano utiče, brzinom 2 1 u minutu, rastvor koji u svakom litru sadrži 0,3 kg soli. Ulazeći u sud rastvor se meša sa vodom a zatim smesa izlazi iz suda istom tom brzinom . Koliko će soli biti u sudu nakon 5 minuta? Naći opšti integral sledećih homogenih jednačina:
1956.
xy'- y = Vxz + yz
1958.
xz + yz-2 xyy' = O.
1959.
X ' iy y =-+- · X y
1962.
y xy, - y = x tg - ·
1957. ds dt
1960. X
t
lt
s
X
y' = e"Y + - · y X
1961.
xy' = y ln L .
1963. (y + VxY) dx = xdy.
1964.
x+y xy' -y = (x + y ) ln -- · X
1966.
' l + e7 + e7 ( l - � ) y = O.
1968.
s
- = -- - ·
1965.
y xy, = y cos ln - · X
1967.
y' =
(2 x- 4 y + 6) dx + (x + y- 3) dy = O.
x- y + l
x + y- 3
X
§
l.
203
DIFERENCIJALNE JEDNAČINE PRVOG REDA
1969. (2 x + y + l ) dx-(4 x + 2 y-3) dy = O. 1971. (y + 2) dx = (2 x + y-4) dy. 1970. x-y- l + (y-x + 2) y' = O. 1972. y' = 2
(x +y +y-2 1 t
1973. (y' + l ) ln y + x = y + x x+3
x+3
·
Data je jednačina
1974.
Stavljajući y = zm odrediti m tako da se data jednačina svede na homo genu a zatim naći njen opšti integral. Kakva veza mora postojati između a i f3 da se jednačina
1975.
y' = a� + byfJ smenom y = zm, svede na homogenu?
1976.
Naći krive kod kojih je rastojanje tangente od koordinatnog početka jednako apscisi dodirne tačke.
1977.
Naći familiju krivih koje imaju osobinu da je dužina tangente jednaka odsečku koji odseca tangenta na pozitivnom delu x ose .
1978.
Naći jednačinu krive, koja prolazi kroz tačku (1, O) i ima osobinu da je odsečak tangente na Oy osi jednak rastojanju dodirne tačke od koor dinatnog početka.
1979.
Tačka M krive e projektuje se na y osu u tački Q, a normala u tački M seče x osu u tački N. Odrediti krive (e) tako da se prave OM i QN seku pod pravim uglom, a zatim naći onu od krivih (e) koja prolazi kroz tačku (2, 0).
1980.
Pronaći potreban i dovoljan uslov da rešenje homogene jednačine
=f
( �)
bude predstavljeno zatvorenim krivama koje okružuju koordi
natni početak. Naći opšti integral sledećih linearnih jednačina:
1981. y' + y + x = O.
1982. y' -y = ez.
1983." y' + _Y_ + X2 = 0.
1984. y' + y cos X = sin X cos X.
2 1985. y' -y = (x + 1)3.
1986. t ds - 2 s dt = t3 1n t dt.
1987. dx + (ell-x) dy = O.
1988. y' =
·
l
y' =
+x
(x + l )
y 2 y lny + y-x
204
1989.
VIII. DIFERENCIJALNE JEDNAĆINE
Naći onu integralnu krivu diferencijalne jednačine ( l - x2) y' + xy - l = 0 koja prolazi kroz tačku (0, 1).
1990.
Naći onu integralnu krivu diferencijalne jednačine y xy - -- = x x+ l l
koja prolazi kroz tačku ( 1 , - 1 ). Podesnom zamenom ili diferenciranjem svesti sledeće jednačine na line arne a zatim naći njihov opšti integral:
1991.
(x2 + y2 + 2 x - 2 y) dx + 2 (y- 1 ) dy = O.
1993. 1995.
x (eY -y') = 2 .
y' + sin y + x cos y + x = O.
1997.
y (x) =
X
1994.
J y (t) dt + x + l .
1992.
(x + l ) (y y' - l ) = y.
y ' - l = ex+2 Y. (x2 - l ) y' sin y + 2 x cos y = 2 x - 2 x3.
1996. 1998.
J (x -t) y (t) dt = 2 x + J y (t)dt.
o
o
X
X
o
1999.
Odrediti krive kod kojih je odsečak koji odseca tangenta na ordinatnoj osi jednak subnormali dodirne tačke.
2000.
Naći krive kod kojih je površina izmedu apscise, tangente i radijus vektora tačka dodira jednaka a2.
2001.
Naći krive koje imaju osobinu da im tangenta u svakoj tački obrazuje sa koordinatnim osama i ordinatom tačke dodira trapez konstantne površine a2? Izmedu tih krivih naći onu koja prolazi kroz tačku (a, a) .
2002.
Ako je R otpor, L koeficijent samoindukcije a U napon nekog elek tričnog kola, onda njegova jednačina dinamičke ravnoteže ima oblik di
L - + Rl' = U dt
Naći struju u funkciji od vremena t ako je
2003. 2004.
i = i0 za t = O.
Kondenzator kapaciteta e uključuje se u kolo napona E i otpora R. Odrediti opterećenje q kondenzatora u momentu t nakon uključivanja.
U kolu čiji je otpor R a samoindukcija L dejstvuje periodična elektro 2 motorna sila E1 = a sin n t, gde je T period, t vreme i a amplituda T ili maksimalna vrednost veličine E1 • Odrediti struju i kola u svakom momentu ako je za t = O i i = O.
DIFERENCIJALNE JEDNACINE PRVOG REDA
§ l.
2005.
20S
Naći ono rešenje jednačine y' sin 2 x = 2 (y + cos x) koje ostaje ograničeno kada x � - · 2 n
dx
2006.
+ x =f(t), gde je l f(t) I < M za - oo < t < oo , dt ima jedno rešenje za t E ( oo , oo ) i naći ga. Pokazati da je dobijena rešenje periodično, ako je funkcija f(t) periodična .
2007.
Naći periodično rešenje jednačine
Pokazati da jednačina
y'
2008.
=
y coszx + sin x.
Pokazati da samo jedno rešenje jednačine xy' -(2 x2 + l) y = x2 konačnoj vrednosti kada x� oo , i naći to rešenje .
teži
Naći opšti integral sledećih Bernoullievih jednačina:
_Y_ +
2009.
y' + 2 xy = 2 x3 y3.
2010.
y' +
2011.
yn-1 (ay' + y) = x.
2012.
xy' + y
2013.
y' -y tg x + y2 cos x = O.
2015.
xy' -4 y-x2 VY = O.
2017.
y' =
2018.
x dx =
2020. 2021.
(2 x2 y ln y-x) y' = y .
y cp' (x) -yz cp (x)
(:2 )
2014. 2016.
x+ l =
y2 = O.
y2 ln x.
y' + 2 � =
X
2 VY .
coszx
dx y2 ydy-a - dx = h - · xz xz
gde je cp (x) data funkcija.
-y3 dy.
2019.
y' x3 sin y = xy' -2 y.
Naći familiju krivih kod kojih je u svakoj tački zbir dužine normale i subnormale jednak jedinici, a zatim naći onu krivu koja prolazi tačku
(0, 0).
2022. 2023.
Tangenta u proizvoljnoj tački M krivih e seče Oy osu u tački N. Od rediti krive e tako da se odsečci MN vide iz tačke (a, O) pod pravim uglom.
Naći familiju krivih e takvu da tangenta povučena u proizvoljnoj tački krivih odseca na ordinatnoj ili apscisnoj osi odsečak l a proporcionalan ordinati (ili ap3cisi) tačke dodira;
2° proporcionalan trećem stepenu ordinate (ili apscise) tačke dodira.
2024.
Naći familiju krivih e , zadatih jednačinom oblika r =f(cp) kod kojih je površina sektora ograničenog tim krivama i radijusima neke fiksne
206
VIII. DIFERENCIJALNE JEDNAĆINE
i neke promenljive tačke (r, tačke (r0 , proizvodu koordinata promenljive tačke r i nosti je k.
cp)
cp0),
2025.
tih krivih, proporcionalna Koeficijent proporcional
cp.
Naći opšti integral Riccatieve jednačine y' ( l - sin x cos x) + yz cos x - y + sin x = O ako je njen partikularni integral y1 = cos x.
2026.
Data je Riccatieva jednač!na x2
l
2x
y , - -- yZ + -- y + -- = 0 . 1 -xJ
1 -xJ
l -x3
l o Odrediti konstantu a tako da y axz bude partikularni integral date jednačine a zatim naći njeno opšte rešenje; =
2° Odrediti konstante a i b tako da gral i naći opšte rešenje .
2027.
Odrediti konstante
e 1
d tako da y
y = ax + b bude partikularni inte
d e +X
xz
= -
jednačine
bude partikularni integral
Naći opšti integral sledećih jednačina ako one imaju partikularni
2028.
tegral oblika y = .!!_ :
X
xz y' = xz yz + xy +
m
2029. y' + yz = 2 x-z. 2031. xz y' + (xy- 2)z = O .
l.
Koristeći podesno izabrane smene integrali sledeće jednačine:
2033. y' + ay2 = !!___ .
2034.
x2
y' + yz + _!_ y- � = O. x2 x
Naći opšti integral sledećih jednačina totalnog di ferencijala:
2035. 2036.
xy' cos y + s i n y = O.
(4 - x2yl) dx + 2 .xy dy = o .
2x 2038. dx +
y3
2040.
X
xz + yz
y2 - 3 xz
dy -
y4
dy = O .
( xz +y ya 1) dx.
2037.
(x3 + 3 xy2) dx + (y3 + 3 x2 y) dy = O.
2039. (2 x - xy2) dx + (2 y3-xz y) dy = O . 3
2041. e11 dx + (x e11-2y) dy = 0.
207
§ l. DIFERENCIJALNE JEDNAČINE PRVOG REDA
2043 . x dx + y dy V xz + yz
2042. yxv-t dx + xY ln x dy = O .
2044. 2 x (l + Vxz -y ) dx-Vx2- y dy = 0. x + 2 dx + (xz + l) cos y dy = O 2045. . sin y cos 2 y- 1 x dy + s . y dy = 0 2046• y + sin x cosz (xy) dx + . m z co s (xy) co sz (xy)
(
y dx-x d y xz
)
)
(
(
)
: sin _.::_ + _!__ dy = O . 2047. _!__ sin _.::_ _ 1'_2 cos L + 1 dx + _!__ cos 1'_ _ _.:_ y yz X yz X X y y X 2048. Od svih integralnih krivih zadatih jednačinom
(l + x Vxz + yz) dx + ( - l + Vxz + yz) dy = O izdvojiti onu koja prolazi kroz tačku (0, 1). .. . . dnacme lne Je 2049. Naci opste resenJe d IJ"<"erenciJa od rey = 2 xy + l a zatim y-xz diti onu integralnu krivu koja seče pravu y = - 2 pod uglom od ,.
v
v
v•
•
l
45°.
Pokazati da sledeće diferencijalne jednačine imaju integracioni faktor oblika p, = p, (x) ili p, = p, (y) i naći njihov opšti integral:
2050. (xyz-y 3) dx + (1 -xyz) dy = O . 2052. 2 xy + xz y + 3 dx + (xz + yz) dy = O.
(
�)
2051. (.xm + y) dx-x dy = O . 2053. y (l + xy) dx = x dy = O.
2054. (xZ + y z) (x dy-y dx) = (a + x) x4 dx. 2055. (2 xyz-y) dx + {y2 + x + y) dy = O. 2056.
(x cos y-y sin y) dy + (x sin y + y cos y) dy= O.
Pokazati da jednačine imaju integracioni faktor oblika p, = p, (xz + yz) i naći njihov opšti integral:
2057. x dx + y dy + x dy-y dx = O . Pokazati da jednačine imaju ili p, = p, (xy) i rešiti ih:
2058. (2x + y-yxz)dx + x (l + xzrdy = O. integracione faktore oblika p, = p, (x + y)
2059. (xz + xz y + 2 xy-yz-y3) dx + (yZ + xyz + 2 xy-xz-x3) dy = O. 2060. (2 x3 yz-y) dx + (2 xz y3-x) dy = O. 2062. xz y3 + y + (x3 yz -x) y' = O.
2061. xyz dx + (xz y-x) dy = O.
208
2063.
VIII. DIFERENCIJALNE JEDNAČINE
Pokazati da je integracioni faktor linearne jednačine funkCIJa ..
2064. 2065.
f p (x) dx
fl, = e
y' + p (x) y = q(x)
Naći krive koje imaju osobinu da je odsečak tangente između i prave y = ax + b podeljen tačkom dodira na dva jednaka dela .
x
ose
Dokazati da rešenja jed načine y' = x3-yJ uz proizvoljne početne uslove y (x0) = y0 postoje za x0 x < oo .
<
Naći oblast u kojima su rešenja jednačina jedinstvena:
2067. y' = 2 + 'fy- 2x.
2066. y' = 2 xy + yz. 2068. xy' = y + Vyz xz .
Naći opšte i singularno rešenje (ako postoji) sledećih jednačina :
2069. 2071. 2073. 2075. 2077. 2079.
y'z-yz = O . yz (y'z + l) = 1 . xy'z =y. y'3 + yz = yy' (y' + l ) . xy'z = y (2y' - l ) = O. yy' (yy'- 2 x) = xz-2 yz. Sledeće jednačine rešiti po
2081. 2083. 2085. 2086.
2070. 2072. 2074. 2076. 2078. 2080.
y'
(y' + 1)3 = 27 (x + y)z . y'Z-4y3 = 0 . xy'J + x = l . 4 (1 -y) = (3 y-2)1 y'z. y'z-2 yy' = yz (eX- l). y (y-2 xy')2 = 2 y'.
a zatim integraliti :
2082. y'z + yy' -x (x + y) = O. y'z-(x + y)y' + xy = O. 2084. y'z + x = 2 y. y'z-(x + y) y' + xy = O. y'3-(xz + xy + yz) y'z + (x3 y + xz yz + xyJ) y' -x3 yJ = O. y'J + (x + 2) eY = 0 . 2087. y'Z + 4 xy'-yz-2 xz y = x4 - 4 xz. Sledeće jednačine rešiti metodom uvođenja parametra :
2088. xy'3- l -y' = 0. 2090. X = y'J-y' - 1 . 2092. y-yy'z-2 y'x = 0.
y = l. V l + y'z 2096. y'J-4 xy y' + 8 yz = O. 2098. y'J + yz = xy y'. 2094.
xy'
2100. y' = e Y .
2089. y = y's + y'J y' + 5 . 2091. xJ + y'J-3 xy' = 0. 2093. X Vl + y'2 = y'.
xz . 2095. y = y'z-y'x + 2
2097. y'z-y'3 = yz. 2099. 2 xy' -y = y' ln y y'.
t>IFERENCUALNE JEDNACINE PRVOG REDA
209
Rešiti sledeće Lagrangeove jednačine :
2102. y = 2 xy' -y'3 2104. x = y y' + a y'z.
2101. y = 2 xy' -y'2 2103. y = x (l + y') + y'2•
xz 2
2106. y = xy' + ax V l + y'z .
2105. y = 2 y x + - + y 2. l
2107.
l
Naći singularno rešenje Lagrangeove jednačine
4
8 x-y = - y z--y 3. 27 9
2108.
l
l
Tangenta i normala neke krive postavljene u nekoj tački M (x, y) seku x osu respektivno u tačkama T i N. Odrediti sve krive koje imaju o sobinu da je OMz = OT · ON. Rešiti sledeće Clairautove jednačine :
2109. y = y'x + y' -y'z.
2110. y = y'x + Vl + y'2•
2111. y = y' x + _!!_ .
y'
2113.
Naći krivu koja ima osobinu da tangenta u svakoj njenoj tački odseca na koordinatnim osama odsečke čiji je zbir jednak a.
2114.
Naći krivu koja ima osobinu da površina kruga koji tangenta obrazuje sa Ox i O y osom iznosi 2 kz.
2115.
Odrediti krivu liniju koja ima osobinu da je proizvod odsečka koji čini tangenta na ordinatnoj osi i ordinate tačke dodira, proporcionalan raz lici između dužine normale i subnormale, ako je koeficijenat proporci-
a 2
ona 1 nosh -. .
2116.
Data je familija integralnih krivih
yz -(x-c)3 = 0 neke diferencijalne jednačine prvog reda Naći singularno rešenje te . jednačine .
2117.
Data je familija integralnih krivih (y-c)2 = (x-c)3 neke diferencijalne jednačine. Naći singularno rešenje te jednačine. Naći ortogonalne trajektorije familija krivih :
2118. y = axz. 2120. (2 a-x) yz = xJ. 14 Zbirka zadataka iz više matematike II
2119. yz = 2 p (x-a). 2121. (xZ + yZ)2 = a2 (X2 -y2) .
210
''III. DIFERENCIJALNE JEDNAČINE
2122. r = a (l + cos cp). 2123. r2 (n -cp) = a2 cp. 2124. r2 = In tg cp + e. 2125. r2n-2 a11 r11 cos n cp + a2" = c2n ako su a i n dati. 2126. Naći evolven"tu parabole, tj. ortogonalnu trajektoriju 2127.
Naći evolventu rančanice
2128.
Naći evolventu evolvente kruga
x = 2 a (cos t + t sin t)
,
njenih
tangm t i .
y = a ch �'. a�
y = 2 a (sin t - t cos t ).
Naći izogonalve trajekt orije familije Iinija :
2129. y = ax. 2131. r2 cos 2 cp = a2 . 2132. Naći krive koje §
2.
2130. r = a (l + cos cp). presecaju tangente kruga
x2 + y2 = a2
pod uglom od
45".
Razni primeri diferencijalnih jednačina prvog reda
Rešiti sledeće jednačine :
2 2133. y' = -1- 2 x + 3 Y + l 2 y 3 x + 4y2 + 1 2135. (x + 2 y + 7) y' + 2 x-y + 4 = O. 2137. (y-x2) y' -x = O .
2134. (x2 + l) y' = xy + l , y (O) = l .
2136. (x + 2 y + l ) y' -(x + 2y - l ) = O . 2 138. y' +f' (x)y -f(x)f' (x) = O.
2139. y , = y-x2 Vx2 y2 2140. xy' + (sin y-3 x2 cos y) cos y = O. xy Vx2 -y2 + x 2141. (xy-x2) y' + y2 -3 xy-2 x2 = 0 . 2142. 2 x2 yy' + y2-2 x3 -x2 = 0. 2143. y y' sin2 x + y2 sin x cos x- 1 = O . 2144. y2 + 4 sin x) y' -cos x = O. 2146. (x2y2 + x) y' + y = 0. 2145. (2 xyJ + y) y' + 2 y2-4 = 0. 2148. y' = y2f(xy). 2 147. (y')7-(y')5 + y' + 3 = 0 . 2149. xy' + y = f(x) cp (xy). 2150. x (2 x- l) y' + y2- (4 x + l) y + 4 x = O ako je nJen partikularni integral y= l. 2151. y-xy' = 2 . 2152. y (y - xy') = V x4 + y4 . x + yy'
§ 2.
211
RAZNI PRIMER! DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA PRVOG REDA
2153. xy' + y = ln y'. 2154. (xz + yz) (x dx + y dy) = (xz + yz + x) (x dy-y dx). 2155. xz (y' + yz) = a (xy-1). Posebno razmatrati slučaj 2156. xy' -x (y-x) Vyz-xz-y = O.
(
2158. Y = y' -
� vxf
-
kada je
a= l.
2157. (xZ l) y' + yz - 2 xy + 1 = 0.
2159. (cos x-x sin x) y dx + (x cos x-2 y) dy = O. 2160. yz y' + xz sin3 x = y3 ctg x. 2161. yz + xz y's = xy (y'2 + y' 3).
(
2162. x-y cos
2163. 2164. 2165. 2166.
�) dx + x cos � dy = O.
[sin (x + y) + x cos (x + y)] dx + x cos (x + y) dy = O.
(xz + l) y' + x sin y cos y-x (xz + l ) cosz y = O. y (a) = l . (xz yz + l) y + (xy - l )z xy' = O ; y (2 a) = 3 a. (xz-az) dx + 2 xy dy = O;
2167. xyy' = xzy' + yz ; y (1) = l .
2169. 2 (xzy + V I + _x4yz) dx + x3 dy = 0. 2170. [2 x- 1n (y + 1)] dx -x + � dy = 0. y+ 1
x
-�
2168. xyy' -yz = (x + y)2 e
2171. xyy' -xz Vy z + l = (x + 1) (y2 + l ) . 2172. (xy' -y)z = y'z_ 2 y y' + 1. 2174.
X
Partikularni integral diferencijalne jednačine
y' + yz-3 y tg x + tg2 x - 1 = 0 k t g x, gde je k konstanta koju treba
irna oblik opšti integral.
2175.
odrediti. Naći njen
Pokazati da jednačina
(xz + x) y' + yz + (1 -2 x) y-2 x = O
irna partikularno rešenje oblika y1 = k gde je k konstanta koju treba odrediti. Pokazati da sve integralne krive prolaze kroz dve stalne tačke. 1 4*
212
VIII.
DIFERENCIJALNE 1EDNACINE
2176. Data je diferencijalna jednačina
y' = f(x,y)
Ako se pretpostavi da integracioni faktor ove jednačine zavisi samo od x, pokazati da je onda jednačina linearna .
2177. Data je diferencijalna jednačina
(xl- l) y' = 2 xyz -xz y- I
l o Odrediti njen partikularni integral u obliku njen opšti integral. 2° Naći partikularni integral l vrednost y = -- .
2178. Data je funkcija
4
y=
/+ 1
x2 + l
y = ffJ (x)
y = ax + b
pa zatim naći
date jednačine koji za
x = O uzima
. Pokazati da ona zadovoljava jednu dife
rencijalnu jednačinu oblika y' = R (x, y) gde je R (x, y) racionalna funk cija po x i y koju treba odrediti. Zatim integraliti tako formiranu dife rencijalnu jednačinu.
2179. Pokazati da funkcija
y (x) �
{
l,
X=O
zadovoljava jednu diferencijalnu jednačinu prvog reda oblika gde je R racionalna funkcija po x i y .
y' = R (x, y),
2180. Pokazati da se diferencijalna jednačina
y'
=
(xz + yz -a)y+ Ax (xz + yz-k)x-{Jy
gde su a i {J dva parametra, svodi smenom oblik koji razdvaja promenljive.
x = e cos ffJ :i y = e sin ffJ
na
2181. Odrediti integralne krive diferencijalne jednačine 8 xy y' - 1 6 yz + xz = O.
Ispitati te krive i nacrtati ih. Ako integralne krive ograničavaju jedan deo ravni, izračunati veličinu te površine i dužinu luka krivih.
2182. Pokazati da se diferencijalna jednačina predstaviti pomoću relacija parametar.
y'3-y'z-4 yZ-27 y4 = 0 y' = ( l + t z) ( I + 3 tz), y = t + tJ gde
h koristiti ovu činjenicu za iznalaženje rešenja date jednačine.
2183. Data je diferencijalna jednačina
y' + � = l . y
može je t
§ 2.
213
RAZNI PRIMERT DIFE:',ENCIJALNIH JEDNACINA PRVOG REDA
l o Stavljajući
relacijom
pokazati da je rešenje ove jed načine definisano
y = v x,
V3 ln (xz-xy + yz) + arc tg 2 y- x = c1 2 x ]f3 2° Stavljajući x = v y pokazati da je rešenje definisano ---
V3
- ln (x2 -xy + y2) - arc tg
3°
2
relacijom
2 x-y = c2 YV3
-
Pokazati da su ova rešenja ekvivalentna i naći vezu između
. .. 2 184. Po kazat1. d a Je funkCIJa
y (x) y' = f(x) y + qJ (x) gde
=
arc sin Vx
Vx- xz su f(x) i
c2 •
c1
. . . 1ne J.edIterenciJa Jed no resenJe v • d'�
načine qJ (x) racionalne funkcije po x koje treba odrediti . Pokazati da se jedno partikularno rešenje ove jednačine može razviti u potencijalni red u okolini tačke x = O.
2185. Pokazati da integralne krive jednačine
(4 y-3 x-5) y' -3 y + 7 x + 2 = 0
eme jednu familiju zatvorenih krivih. Pokazati da su integralne krive simetrične u odnosu na pravu y = l .
2186. Pokazati da jednačina ima integracioni
y (2 x-y + 2) dx + 2 (x-y) dy = O faktor oblika l" = l" (x) i naći njen
opšti integral.
2187. Pokazati da jednačina
2188.
(x + 2 y) dx + y dy = 0 ima integracioni faktor oblika l" = l" (x + y) naći njen opšti l o Pokazati da postoji takva funkcija l" = l" (xy) da izraz l"
integral.
(x2 yz + x) dx + l" y dx
predstavlja totalni diferencijal .
2°
Odrediti integralne krive odgovarajuće jednačine prolazi kroz tačku ( - l , l ) .
2189. Data je diferencijalna jednačina l (A.xz-yz) dx + (px + 2 Ay) dy = O.
X
izdvojiti onu
koja
214
Vlll. DIFERENCUALNE JEDNACINE
lo
Odrediti parametre A i p tako da jed načina ima integracioni faktor l
xz + yz 2° Za tako dobijene rešenje rp (x, y) = O
vrednosti parametra koje ispunjava uslov
l'
i A naći ono partikularno
rp (a, 0) = 0 (a> O).
2190. Naći uslov pod kojim diferencijalna jednačina
P dx + Q dy = O
dopušta integracioni faktor oblika p = p (yz-x). Pokazati da se taj fak tor može dobiti kvadraturom. Primeniti to na slučaj
P = (2 yz-2 x-l) ex + yz-3 x) eli, Q = 2 y ex + 2 x (y2 + y-x) eY.
(2
2191. Data je diferencijalna jednačina
P (x, y) dx + Q (x, y) dy = O l o Naći vezu između funkcija P i Q takvu da je data jednačina inte gralni faktor oblika p = p (x + y) . 2° Dobijeni rezultat primeniti za nalaženje opšteg integrala jednačine (2 xy -yz -y) dx + (2 xy-xz-x) dy = O 3°
U slučaju kada data jednačina dopušta istovremeno integracione ' faktore A (x + y) i p (x-y), izraziti P i Q u funkciji od A, p, X i p .
2192. Naći familiju krivih takvu da tangenta u proizvoljnoj tački tih krivih, njen radijus vektor i osa Ox obrazuju trougao konstantne površine a.
2193. Odrediti krive u ravni koje imaju osobinu da normala u svakoj njiho voj tački prolazi kroz jednu stalnu tačku te ravni.
2 1 94. Naći linije kod kojih apscisa težišta krivolinijskog trapeza koji obrazuju te linije, koordinatne ose i pra va
x = a,
iznosi
3a 4
za svako
a.
2 195. Naći krive kod kojih je zbir normale: i subnormale proporcionalan apscisi . Koliki treba da bude koeficijenat proporcionalnosti da bi do bijena kriva bila drugog reda . 2 196. Naći linije kod kojih sredina odsečka tangente između koordinatnih osa, leži na paraboli yz = 2 px. 2197. U ravni je data tačka
lo
O
i prava
d.
Odrediti krive e tako da rastojanje svake tačke M ove krive od prave d bude jednako rastojanju O od tangente na krivu u tački M.
2. RAZNI PRIMER! DIFERENCUALNIH JEDNAC!NA PRVOG REDA
21.5
2° Kroz proizvoljnu tačku A ravni prolaze, uopšte, dve integralne krive.
Naći skup tačaka A u kojima se tangente integralne krive poklapaju.
2198. Kroz proizvoljnu tačku M neke krive k u ravni z = O povučena je prava MN tako da je odnos između koeficijenta pravca te prave i tan gente na krivu e u tački M konstantan realan broj a. l o Naći jednačinu krive Razlikovati slučajeve
e
ako prava
a = _!_ 2
MN stalno dodiruje krivu y = _!x2 . 2
a =t-_!_.
i
2
2° Naći jednačinu one koloidne površi čija je dircktorna ravan koordi natna ravan o su i krivu
z=O
a čije su generatrise prave koje prolaze kroz
X = a (u), y = f3 (u) , Z = U
ako je projekcija krive
(L)
vrednosti a = _!_ pri čemu je krive
k.
2
na ravan p,
Oz
(L),
z=O
kriva k koja odgovara
p.uametar koji figuriše u jed načini
21 99. Odrediti ortogonalne trajektorije krivih (x2 + y2) 2 + 2 b2 (y 2 - x2) = a, gde je b konstanta i a promenljivi parametar. -
2200. Naći skup tačaka takvih da se dve integralne krive jednačine
x y'2 -yy' + l = 0, koje prolaze kroz te tačke seku : l o pod pravim uglom; od 45°.
2° _ ·p od uglom
2201. čestica pada u sredini čiji je otpor proporcionalan kvadratu brzine čestice. Pokazati da je jednačina kretanja
dv dt
- = g-kv2 gde je k konstanta a g ubrzanje zemljine teže . Integraliti tu jednačinu i pokazati da
V-+�!
kada
t-+
oo .
2 202. Brzina materijalne tačke u proizvoljnom momentu razlikuje se od srednje brzine (od početka kretanja do tog trenutka) za veličinu, koja je pro porcionalna kinetičkoj energiji tačke a obrnuto proporcionalna vr.::menu, računatom od početka. Naći zavisnost puta od vremena. 2203. Raketa početne mase M0 kreće se pravolinijski pod dejstvom sile koju proizvodi neprekidno isticanje mlaza gasova, koji izbacuje raketa. Br zina u0 isticanja gasova (u odnosu na raketu) je konstantna i orijen-
2 16
VIII. DIFERENCIJALNE JEDNAĆINE
tisana je suprotno početnoj brzini rakete v0 . Naći zakon kretanja rakete, zanemarujući silu teže i otpor vazduha. (Problem Cuolkovskog).
2204. Na rastojanju a u tačkama A i B nalaze se dva suprotno naelektrisana električna naboja + q i -q. Uzimajući tačku A kao koordinatni poče tak a za osu pravu AB, formirati jednačinu ekvipotencijalnih linija električnog polja, koje obrazuju pomenuti naboji.
x
§ 3. Diferencijalne jednačine drugog
višeg reda
]0 Jednačina oblika
(l)
obi č na dif e r e nci j al n a je d nači n a no g r e š e n j e reda. y y(x(x, y)y)=
(2)
diferencijalne jednačine (l) koja sadrži proizvoljnih nezavisnih konstanata e�> · , en koji je ekvivalentan (u datoj oblasti) jednačini ( l), naziva se te jednačine (u odgovarajućoj oblasti) . Ako se konstantama u jednačini (2), daju određene brojne vrednosti, dobija se Obrnuto, imajući familiju krivih (2) i ne isključujući parametre iz sistema jednačina ·
·
o,
dobijamo, u opštem slučaju, diferencijalnu jednačinu oblika (l) čiji je opšti i ntegral u odgovarajućoj oblasti relacija (2). 2° C a u e h y e v p r o b l e m. Ako su za traženo partikularno rešenje rencijalne jednačine
dife
(3)
zadati
o
a poznato je opšte rešenje
onda se proizvoljne konstante određuju, ako je to moguće, iz sistema jednačina e �>
Yo
' Y0
Tx
o'
tt
· · ·
··
··
•
·
e,.) ,
n) t
§ 3.
217
DIFERENCUALNE JEDNACINE DRUGOG I VIŠEG REDA
Slično kao i kod jednačine prvog reda postoje teoreme koje obezbeđuju uslove egzistencije i jednostavnosti rešenja diferencijalne jednačine (3), koje zadovoljava date početne uslove. 3° S n i ž a v a n j e r e d a j e d n a č i n e.
l) Red diferencijalne jednačine oblika
snižava se neposrednom i ntegracijom. Njen opšti integral može se predstaviti formulom X
y�
J n- ! (
a
l)
(x-t)n- 1
/(t ) dt + e0 + e1 x + . . . + en-l X"- 1 .
2) Ako je diferencijalna jednačina oblika F (x, y(k), · · · , y
onda se njen red može snizit i za jedinicu stavljajući y( k) �p => y
dp dy
itd.
4) Red jednačine može se sniziti ako je ona homogena po x i y u generalisanom smislu, tj. ako se ne menja zamenjujući x sa kx i y sa km y (pri čemu se y' zamenjuje sa km - l y', y" sa km -2 y" itd.). Da bismo ustanovili homogenitet potrebno je izjednačiti izložioce svih članova u jednačine i odredili broj kojima figuriše broj k nakon izvršene zamene. Pošto se na taj način odredi broj treba izvršiti zamenu x = e1, y = zem t, gde je z � z (t) nova nepoznata funkcija a t nova nezavisno promenljiva. Tako dobijena jednačina ne sadrži nezavisno promenlj ivu t. Njen r.:d se zatim snižava na već navedeni način.
m,
5)
m,
Red jednačine može se Iako sniziti ako se ona može transformisati tako da obe njene strane budu potpuni izvodi po x kakvih bilo funkcija.
e,
4° Funkcije y, = q;1 (x), y2 � q;2 (x), · · · Yn = 'P (x) nazivaju se linearno zavisn ako n postoje konstante e" e2, · · - e,. koje nisu istovremeno jednake nuli, tako da je
e, Y1 + C2 Y2 + · · · + e,. y,. = 0;
homogene linearne
u protivnom slučaju funkcije se nazivaju Opšte rešenje (4)
linearno
nezavisne.
diferencijalne jednačine
y
sa neprekidnim koeficijentima a1 (x) (i=
l,
2, · · · n) ima oblik
y = e, y1 + c2 y2 + · · · + c,. y,. gde su Yto y2 , • • · y,. linearno nezavisna rešenja jednačine (4) (osnovni sistem reienja).
218
VIII. DIFERENCIJALNE JEDNAĆINE Opšti integral (5)
nehomogene linearne a1 (x) , . . . , an
gde su funkcije
diferencijalne jednačine
(x) i f(x) neprekidne, ima oblik
Y = Yo + Y,
y0
pn cemu je opšti integral odgovarajuće homogene jednačine (4) a larno rešenje linearne nehomogene jednačine (5).
Y
partiku
y1
Ako je poznat partikularni integral linearne homogene jednačine n-og reda, onda se red jednačine može sniziti za jedinicu i da tako dobijena jednačina takođe bude linearna. Opšti metod za nalaženje partikularnog integrala ne postoji. U nekim slučajevima moguće ga je naći putem problemanja.
y2,
·y,.
Ako je poznat osnovni sistem rešenja y 1, • • homogene jednačine (4), onda opšti integral odgovarajuće nemomogene jednačine (5) može biti nađen po formuli
y = e1 (x) y1 e2 (x) y2 + · · · + e,. (x) y,., određuju iz sistema jednačina e; (x) (i = l, 2, · · +
gde
se
n)
' e 1 (x) y, + e; (x) Y2 + · · · · · · · · · · ·
funkcje
· ,
·
·
·
+ e: (x) Yn = O,
e� (x) y� + e� (x) y; + . · . · · · · · · · · · · + : (x) y: = O, C
e� (x) y�n -2) + e�
Ovaj postupak naziva se
5° Osnovni sistem rešenja nim koeficijentima
(x) An-2) + . . . + e: (x) y�n-2) = O
Lagrangeov metod varijacije konstanata.
y1, y2,
• • •,
Yn
hom:>gene linearne jednačine sa konstant-
y( n) + a, y(n -l) + · · · + an-! Y' + a,. y = O
(6)
konstruiše se na osnovu karaktera korena (7)
r
m
karakteristične jednačine m,
na sledeći način: 1) ako je realan koren jednačine (1) reda odgovara linearno nezavisnih rešenja jednačine (6) oblika :
Yt = e'z, Yz = Xerx,
· · · , Ym = xm - t erz;
m
2) ako je a ± fJ1 par kompleksnih korena jednačine (7), reda vara 2 l inearno nezavisnih rešenja jednačine (6) :
Y1
= eax cos {J x,
y2 = ea>- cos {Jx, y 2 m = xm - 1
y,. = xeax sin {Jx,
· · ·,
)'2
m- 1
eax
y, = xeax cos {Jx,
= xm - 1 eax cos {J x,
sin {J x.
Opšti integral nehomogene diferencijalne jednačine : (8)
m,
onda njemu
onda njima odgo
§
3.
219
DIFERENCIJALNE JEDNACINE DRUGOG I VIŠEG REDA
može b i t i zapisan u obliku zbira
Y = Yo + Y,
y0
opšte rešenje odgovarajuće homogene jednačine a Y partikularno gde je rešenje jednačine (8). Ako je a
f (x) =!, (x) + /2 (X) + · · · +fn (x) ,
2,
Ydi = l,
odgovarajuće rešenje jednačina
+
··
·
n
)
metodom neodređenih koeficijenata
onda je i zbir y = Y1 Y2 + · · . + Y,. rešenje jednačine (8). Funkcija Y može biti nađena prost ijim slučajevima :
l)
u sledećim
a Q,.P,. P,. (x) n Q,. Q,. (x) m a a n). a± b i eaz b k). a±b i m a ± bi. Lagrangeov metod vanjacl}e konstanata. a, b, A1, An-1, An Eu/erova jednačina. a b e y ae dydt ' y a e (ddt2y2 dtdy) yn +A1 xn-1 y
f (x) = e'"�:
(x)
Ako je koren karakteristične jednačine onda se uzima Y = xm e"z je red korena (m = l , ·
gde
· . ,
Ako
nisu koreni jednačine (7), onda se stavlja
Y=
x + TN (x) sin bx]
[SN (x) cos
N=
gde su SN (x) i TN (x) polinomi stepena max (n, Ako su koreni jednačine (z), onda uzeti
gde je red korena U opštem slučaju za rešavanje jednačine (8) primenjuje se
6° Linearna jednačina oblika
gde su novu nezavisno promenljivu • • •
x+ = t � '=
-t-
konstante naziva se
" = 2 - 2t - - -
Uvodeći
itd.
Eulerova jednačina se svodi na linearnu jednačinu sa konstantnim koeficijentima. Za homogenu Eulerovu jednačinu
x"
(lO)
· .
+ An - 1
=O
rešenje može da se traži u obliku = xr. Zamenjujući u (10) ·· određene iz uvedene zamene, dobija se karakteristična jednačina iz koje se odre đuje izložilac r. Ako je r realan koren karakteristične jednačine reda onda njemu odgovara m linearno nezavisnih rešenja +
·
y1 = x r,
2 = xr J n x,
J
y, = xr ( n x) • ,
· · ·,
Ym = Xr (In x)m - 1 .
220
VIII. DIFERENCIJALNE JEDNAĆINE
m,
Ako je a ± {J; par kompleksnih korena reda arno nezavisnih rešenja
onda njemu odgovara 2 m line
y1 = xa cos ({J ln x), y2 = xa sin ({J ln x), Yl = xa ln x cos ({3 ln x),
·.
y4 = xa ln x sin (fl ln x,
· ,
y2m = xa (ln x)m - l sin (fJ ln x).
Naći diferencijalne jednači ne
Y2m - t = xa (ln) m - l cos ({J ln x),
čiji je opšti integral
2205. y = c1 (x -c2)2.
2206. (x- a)z + byz = l .
2207. y = c1 sin x + c2 x.
Rešiti sledeće diferencijalne jednačine :
2210. y" = x + sin x.
2208. y" = xez.
2209. y'" = sin x.
2213. y"'
2214. xy !V + y ' " = ex.
2211. yiV = X. 2215. y"
=
=
2 xy" .
2212. y"' s\n4 x = sin 2 x.
4 sin 2x ;
y (O ) = O ,
Naći o pšti integral jcdn<.čina :
y' (0) = 0.
2216. y'z y"
2217. ( 1 - xz) y " - xy' - 2 = 0.
2218. y" + y' tg x-sin 2 x = O .
2219. y" + y ' + x = O .
=
2220. ( l + xz) y" + l + y ' z = O. 2222. y" (ex + l ) + y' = O. 2224. y" -xy"' + y'" 3 = O.
2221. 2 xy ' y" = y' z - l . 2223 . y" J -+- xy" = 2 y' .
2225
•
2226. xy" = y' + x (y' z + xz).
xy
,, y ' + x s m . --J'' =
x
Rešiti sledeće diferencijalne jednačine :
2227. y" + 2 yy' 3 = o.
2228. 3 y y" - 5 y' 2
=
o
.
2229. y" sin y = 2 y' z cos y.
2230.
2231. 2 yy"- 3 y' z- 4 yz.
2232. y y " -y' 2 = yz Jn y .
2233. y" = eY .
2235. y" + y ' z = 2 e-Y .
2237. y" ( l + y y ') = y' ( l + y ' z). 2239.
y
(l -ln y) y" + ( l + sin y) y'z = O .
2234 . y' 2
=
(3 y- 2 y') y".
2236. y y " -2 yy' ln y = y' z . 2238. 2 yy " + y ' Z + y ' 4 = 0.
Naći onu integralnu krivu diferencijalne jednačine y y " + y ' z = O koja prolazi kroz koordinatni početak a koeficijenat pravca tangente u proiz voljnoj tački krive jednak je recipročnoj vrednosti ordinate te tačke.
§ 3.
DIFERENCIJALNE JEDNACINE DRUGOG I VIŠEG REDA
221
Koristeći homogenost sledećih jednačina sniziti im red a zatim naći opšti integral : 2240. 2241. 2243. 2245. 2247. 2248. 2250. 2251.
x4y" -(x3 + 2 xy) y' + 4 yz = O. xy y" + yy' + xz y'J = O. xy y" -xy' 2 = yy'. xz yy" = (y-xy') 2 . 4y 5 y = 2 xy-- y + 4 y2 - �. xz X x4 (y' z-2yy") = 4 xJ y y' + l . "
(
)
2242. 2244. 2246.
xzy" + xy' + y = O. (xz + l)(y' z -yy") = xyy'. xz (y'Z-2 yy") = yz.
l
2249.
xz ( yy" -y' z) + xyy' = y Vxz y'z + yz. 40 y'" 3 --45 y" y"' y1v + 9 y" 2 yv = O
xy' + xyy" -xy'2 = x3 .
(jednačina koničnih preseka).
Sledeće jednačine transformisati tako da obe njihove strane budu pot puni izvodi a zatim ih rešiti : 2252, 2253. 2255. 2257.
2yy yz yy " + y , 2 ---' + = 0. X X2 y' y"' -y" 2 = o .
yy" = y' (y' + l ) . xy" -y' = xzyy'.
2254.
y' y"' = 2 y"l.
2256. 5 y"' 2 - 3 y"ylV = O .
2258. Odrediti krive kod kojih je poluprečnik krivine jednak trećem stepenu dužine normale. 2259. Naći krive kod kojih je poluprečnik krivine proporcionalan radijus vektoru odgovarajuće tačke. 2260. Naći krive, kod kojih je u proizvoljnoj tački poluprečnik krivine dva puta veći od odsečka normale, koji odsecaju ta kriva i x osa. Razmo triti dva slučaja : l o kada je kriva ispupčena prema apscisnoj osi ; 2 ° ako je kriva izdubljena prema apscisnoj osi. 2261. Naći krive kod kojih je poluprečnik obrnuto proporcionalan kosinusu ugla između tangente i apscisne ose.
2262. Po strmoj ravni dužine l= l O m klizi telo. Ugao nagiba ravni j e a = 45° . Koeficijent trenja tela po površi ravni je k = 0,5. Odrediti zakon kre tanja tela i vreme u toku koga telo pređe niz celu ravan, ako se u početnom trenutku nalazilo na vrhu strme ravni. 2263. Konzola (greda pričvršćena na jednom kraju) dužine l= 6 m optere-ćena je silom F= 2 t na slobodnom kraju. Naći jednačinu elastične linije
222
VIII. DIFERENCUALNE JEDNAČINE
1
(krive izvijanja) i odrediti veličinu savijanja slobodnog kraja grede (modul elastičnosti je E= 2 l OO 000 kgfcm2 a moment inercije preseka grede I= 30 000 cm4.
2264. Greda dužine l, koja je poduprta na krajevima, ravnomerno je optere ćena teretom ukupne težine P. Odrediti jedK";nu elastične linije i uvi janje na sredini grede. 2265. Odrediti oblik koji dobija teška sajla pričvršćena na krajevima, pod uticajem sopstvene težine. 2266. Dokazati da jednačina kretanja klatna rešenje y (x) koje teži broju :rc kada x -
y" + sin y = O
Ima partikularno
oo .
Ispitati linearnu zavisnost sledećih sistema funkcija :
2267. 2268. 2269. 227 1.
1 ° x, x + l ; 2° xz, -2 xz ; 3° x, xz, x3 ; 4° ex, e zx, e 3X ; 5° sinz x, cosz x, l . X, X2 , 2270. sin x, cos x, l , sinz x, cos 2 x. arc tg x, arc ctg x, l . 2272. x, x3, 1 x3 / . • • •
sin 2x.
U sledećim primerima formirati homogene diferencijalne jednačine (što je moguće manjeg reda) ako su data njihova partikularna rešenja : 2273. 2274.
1 ° YI = sin x, y2 = cos x; 2° YI = ex, y2 = xex ; 4o YI = 3 x, Y2 = x-2, Y3 = ex + l . 1 ° YI = ex, y2 = sh x, y3 = ch x; 2° YI = X, y2 = x3, y3 = / x3 / ; 3° YI = ex, y2 = ex sin x, y3 = ex cos x.
2275. Znajući osnovni sistem rešenja linearne homogene jednačine naći njeno partikularno rešenje
y, koje zadovoljava y (l) = O, y' (l) = - 1 , y" ( l ) = 2.
2276. 2277. 2278
•
2279.
uslove :
Naći opšti integral sledećih jednačina ako je dat jedan njihov partiku larni integral : sin x
xy" + 2 y' + xy = O ;
YI = -- . X xz (ln x - l ) y" -xy' + y = O ; YI = X. l X y, y " + -- -- y = O ; YI = X. l -x l -x (2 x-x2) y" + (x2 - 2) y' + 2 (1 -x) y = O ;
yi = xz .
§
2280. 228 1 . 2282. 2283. 2284. 2285. 2286. 2287.
2288. 2290. 2292. 2293. 2294.
2295.
3. DIFERENCIJALNE JEDNAČINE DRUGOG l VIŠEG REDA
Yi = x. l Y1 = 1 + - .
xz (ln x- 1 ) y" -xy' + y = O ; xz (x + I ) y" -2 y = O ;
X
y" + (tg x-2 ctg x) y' + 2 ctgz x · y = O ; y" sin3 x= 4 y sin 3 x; y1 = sin4 x.
xy" + 2 y' -xy = O ;
y = sin x. 1
( l + xz) y " + xy' -nzy = O ; y1 = (x + Vx2+1) xz (2 x- 1 ) y"' + (4 x-3) xy" -2 xy' + 2 y = O ; y1 = x ;
11•
Naći partikularno rešenje jednačine (1 -2 xz) y" + 2 y' + 4 y = O u obliku polinoma . Naći opšti integral sledećih jednačina, znajući da imaju partikularni integral oblika eksponencijalne funkcije Yi = eax ili u obliku polinoma Yi = xn + axn-1 + bxn-z + . . . : 2289. xy" -(x + 2) y' + y = O. (2 x + l ) y" + 4 xy' -4 y= O. " 2291. x2 y" ln x-xy' + y = O. xy - (2 x + I) y' + (x + l) y = O.
x (2 x + l) y" + 2 (x + l) y' -2 y = O. x (xz + 6) y" -4 (xz + 3) y' + 6 xy = O. Naći opšti integral jednačine x (x- 1) y" -(2 x- 1) y' + 2 y = 2 x3 - 3 xz ako je Yi = xz partikularno rešenje odgovarajuće homogene jednačine . Naći opšti integral jednačine
(x + l) xy" + (x + 2) y' -y = x + _!._ X
2296.
223
ako odgovarajuća homogena jednačina ima partikularno rešenje u obliku polinoma. Naći opšte rešenje jednačine (xZ- 1) y" + 4 xy' + 2 xy = 6 x ako su poznata dva partikularna rešenja odgovarajuće homogene jednačine xz + x + l Yt = x � . Y2 = x+ I .
I
VIII. DIFERENCIJALNE JEDNAĆINE
224
Metodom varijacije konstanata rešiti jednačine :
2297. xy" + y' = xz.
2298. y"- 2 y' + y =
2 ex 2 2 99. y " -y = -- . eX- }
2300. y" + y =
2301. y" + 4 y = 2 tgx.
2302. y" + y = ----===-
2303. x3 (y"-y) = xz- 2.
2304. y" - 6 y' + 9 y = -----
X
�.
l . sin x
--
cos 2 X VCOS 2 X
9 xz + 6 x + 2
2305. y'" + y = sec x.
Naći opšti integral sledećih jednačina :
2306. y" - 3 y' + 2 y = o.
2307. y"- 2 y' + y = O.
2308. y" -2y' + 2 y = o.
2309. y" + 2 y' + 3 y = 0.
2310. y" + 4 y = o.
231 1. y"' - 8 y = O.
2312. y"' + y= o.
23 13. y"' - 5 y" + 1 7 y ' - 1 3 y = O.
2314. y1V - y = 0.
2315. y 1V - 5 y" + 4 y = 0 .
2316. y1V-y"'-y" -y' + l 2 y = 0.
2317. yV - 1 0 y"' + 9 y' = 0.
2318. yV + 8 y" + 1 6 y' = 0.
2319. yVII + 3 yVI + 3 yV + yiV = 0 .
2320. y" + y = l ;
y (O) = O ,
2321. y" + y = 2 x-n ; 2322. y"'-y' = O ; 2323. y1v + 4 y = O ; 2324. y1v 2325.
-
a4 y = O ;
y (O) = O, y (n) = O.
y (0) = 3, y' (0) = - 1 , y" (O) = l . y (O) = O, y' (0) =
l , Y,( oo ) = O.
y (O) = O, y' (O) = O, y" (/) = O, y " ' {/) = b.
Kretanje materijalne tačke mase m duž x ose pod uticajem elastične sile gde je k proizvoljna konstanta, i trenja rx (r = const), zove se slo bodno oscilatorno kretanje. Jednačina toga kretanja ima oblik :
kx,
m x + rx + kx = o.
2326.
Naći opšte rešenje ove jednačine.
Naći vezu između puta x i vremena t, oscilatornog kretanja materijalne tačke mase m = l koja se kreće pod dejstvom elastične sile wx bez trenja, ako je u početnom trenutku t = O tačka bila u položaju x = l .
§ 3. DIFERENCIJALNE JEDNACINE DRUGOG
2327. 2328.
2329. 2331. 2333. 2335. 2337. 2339. 2341. 2343. 2345. 2347. 2348. 2350. 2352. 2354. 2355.
2356. 2358. 2360. 2362. 2364. 2366.
l
VIŠEG REDA
225
Naći zakon kretanja fizičkog klatna.
Odrediti zakon kretanja materijalne tačke mase m pod uticajem sile, orijentisane prema centru O i direktno proporcionalnoj rastojanju tačke od centra privlačenja O.
Naći opšti integral jednačina : y" -5 y' + 6 y = x.
2330.
y"- y = xz + l .
2332.
y"' + y' = X4. y" -az Y = ebx. y" - 3 y' + 2 y = ex. y" + y = e-x + 2. y" -3 y' + 2 y = (xz + x) e3 x.
2334. 2336. 2338. 2340. 2342.
y'" + y" = xz + l + 3 ex .
2344.
y" + 2 y = xz + 2. z
d ds -s + 2 + 2 s= 2 t3- 2. dt dt 2
y" - 2 y' + Y = e2x. y"- 3 y' + 2 y = e3 x. y" - 4 y' -t 4 y = e2x.
y" + y'- 2 y = (xz- l ) eh .
y'"-y" = x ex. y" + y = sin 2 x. y"' - 4 y' = xe2x + sin x + x .
2346. y" + Y = sin x. y"' - 2 y' + 4 y = e-x cos x + ex sin x. y" - 2 y' + 2 y = 4 ex sin x. 2349. y" + y = x& cos x. 2351 . y" + y = 2 X COS X COS 3 X. 2 y" + 5 y' l OO xe....a cos a. y" + nzy = ax sin nx + b cos nx. 2353. y"' + y"-y' + 1 5 y = sin 2 x. =
y"' + y' = tg x sec x.
yiV + 2 y"' + 5 y" + 8 y' + 4 y = COS X + 40 ex.
Naći opšti integral sledećih Eulerovih jed načina : x2 y" + xy' + y = l . 2357. xzy"- 3 xy' + 4 y = O. xzy" + 3 xy' + y = O. 2329. xJy"' + xzy" + 3 xy'- 8 x = O. xJy"' + xy'-y = O . 2361 . xJy"' + 2 xz y" -xy' + y = O.
2363. xzy"-4 xy' + 6 y = x. y" + L + L = o . X xz xzy"- 2 xy' + 2 y = 2 xJ -x. 2365. xJy'" -xzy" + 2xy' -2y = xJ + 3x. ( l + x)Z y''- 3 (1 + x) y' + 4 y = (l + x)J. 15 Zbirka zadataka iz više matematike
II '
VIIl. DIFERENCIJALNE JEDNACINE
226
2367. 2368. 2369. 2370. 2371.
(x + 1) 3 y" + 3 (x + 1)2 y' + (x + l ) y = 6 ln (x + 1 ). x3y" -xzy' - 3 xy + 1 6 ln x = O. (x + 1 )2 y" + (x + l) y' + y = x2 + 2 sin ln ( l + x). X
ln (x + l ) . (x + 1 )2 x4y'" + 2 x3y" = l ; y (l ) = O ; y' (l) = O ; y" (l ) = O . U sledećim jednačinama, oblika a (x) y" + b (x) y' + e (x) y = O, smenom y = a: (x) anulirati član uz prvi izvod, a zatim rešiti te jednačine : x2y" 4 xy' + (6-x2) y = O. 2373. (x2-x) y" + (x + l) y'-y = O. (x2 -x) y" + (2 x- 3) y'- 2 y = O. x2 (2 x + l ) (x + l) y" - 2x (x2 + 3 x + l ) y' + (6 x + 2) y = O . (l + x2) y" + 6 xy' + 6 y = O.
x2y" + xy'-y =
z
2372. 2374. 2375. 2376.
-
sledećim jednačinama izvršiti zamen u x = cp (t), birajući funkciju tako da se anulira koeficijenat uz dy : dt 2378. xy"- y'- 4 x3y = 0. 2 xy" + y'- 2 y = 0. x2 (1 -xz)z y" + 2 x ( l + x2) y' + y = O. U
2377. 2379.
cp (t)
2380. y"-y' + e4 x y = O. 2381. 2382.
y" sin xcos x-y' + m z y tg x sin2 x = O.
Jednač!na oscilatornog kretanja, tj . kretanja materijalne tačke mase m po x osi pod dejstvom : sile kx, trenja rx i neke spoljašnje sile f(t), koja zavisi od vremena, ima oblik m .:C + rx + kx =f(t). Napisati jednačinu kretanja materijalne tačke mase m pod dejstvom sile k2x bez trenja a pod uticajem spoljašnje periodične sile f(t) = 2 k sin kt, i rešiti je . .
2383.
2384.
Materijalna tačka jedinične mase kreće se po x osi pod dejstvom kon stantne sile čiji je pravac x osa, uz trenje koje je jednako brzini kre tanja . Naći zakon kretanja ako je x (O) = O i v (O) = O .
Na telo jedinične mase dejstvuju dve sile /1 = k2x i f2 = -fk2 sin x', jednaka fkz i orijentisana suprotno brzini . Početna brzina x' = O a početno rastojanje od početka je x0 = nf Naći kretanje tela . -
2385. U
strujnom kolu, koje je uključeno na izvor elektromotorne sile e, vezani su paralelno indukcioni kalem induktivnosti L, otpor R i kon denzator kapaciteta C. Naći struju u kolu u funkciji od vremena t, ako su u početnom momentu struja i opterećenje kondenzatora jednaki nuli.
§ 4. RAZNI PRIMER! DIFERENCIJALNIH JEDNACINA DRUGOG l VIŠEG REDA
2386.
2387.
2388.
Rešiti jednačinu
y"' = (xzy"- 2 xy' + 2 y) P (x) + Q (x) smenom xzy"-2 xy' + 2 y = u, ako su P i Q date funkcije. Naći rastojanje izmedu dve sus.:dne nule proizvoljnog (ali ne identički jednakog nuli) rešenja jednačine y" + my = O, gde je m = const > O. Koliko nula može biti na intervalu a < x < b ? e
Ako je if(t) l < l+a- , dokazati da jednačina u"- [ 1 -f(u)] u = O t takva dva rešenja u1 (t) i u2 (t) da je -
kada t - oo . § 4. Razni primeri diferencijalnih jednačina drugog i višeg reda
2389. 2390. 2391. 2392. 2393. 2395. 2396. 2397. 2398. 2399. 2400. 2402.
227
Naći opšti integral jednačina :
xy y" + xy'z-yy' = 0 .
l yy" + 4 yz - y'z = O ; y (O) = l ; y' (O) = V6. y (xz + yz) y"-y y'z + xy' 3 + xy' -y = O.
yy" + y'z =J(x). xyy" + yy' -xy' 2 = O.
l y" + eYzy' - 2 yy'z = O ; yz y"z y' = xy"-� 2
y" cos y + y' z sin y = y' ;
2394.
yy" = y' 2 + y' Vyz + y'z .
( L) = l ;
y -
n
y (- 1 ) = - ; 6
3 y' (y")Z-(1 + y' 2) y'" = o . 6 y2 xzy"- 3 xy' = --4y ; y (l) = l ; xz
y
'
( L) = e -
.
y' ( - 1 ) = 2. y' (l) = 4.
y" + 2y' + y = 3 e- x Vx + l . 2401. xz y" - 2 y = sin (ln x). (l + x) y" + (l + x) y' + y = 2 cos ln (l + x). 1 5*
ima
VID. DIFERENCIJALNE JEDNACJNE
y"- 6 y' + 9 y = 36 Vx
12x+ l x Vx ·
1403.
(1 -xZ) y"-xy' + nzy = O.
2405.
y'"-S y" + 8 y' -4 y = e2 x + e3x;
2406.
yiV-2 y"' + 2y" - 2 y' + y = � + 4 cos x ; y (O) = y' (O) ; y (n) = y' (n) = 0. 2
2 407. 2408.
2410. 241 1 . 2413.
X
V(xz + 1)3
Y1 = (x + Vx2 + l t. (3 xz + x) y" + 2 y'-6 xy = 4- 1 2 x2, ako su y1 = 2 x i y2 = (x + l)2 dv3 njena partikularna rešenja. l 2412 x4y + 2 x3y - 4 y = -. xz (y + x) y"-(xy' - y)Z = O.
y" -y' + e2 x y
=
e2 x;
•
2y" - 2 xy' + (xz + 2) y = e-
2417.
x4y" + czy = O.
1 422.
ll
l
y (In n) = y' (ln n) = O.
241 6.
2421.
y" (O) = O.
(l + xz) y" + xy'- nzy = O, ako je njeno partikularno rešenje
xy" + 2 y' -xy = ex.
2 420.
y' (O) = l ;
'
2414.
2419.
y (O) = l ;
(l + xz) y" + 2 xy' = (6 xZ + 2) ; y (- l) = y' (- 1) = 0, ako je njen partikularni integral y1 = x2• (xz + l) y" + 5 xy' + 4 y = O, ako je njen partikularni. integral Yr =
2409.
2404.
2415.
x2+2 x
2418.
X
2 y" + - y' - azy = 2. X
l y' (0) = - · 2
x4y" - czy = O .
xy"- 4 y' -xy = O, diferenciranjem četiri puta uzastopice i korišćenjem dobijenog rezultata . xz (1 -x)z y" + Bx = O, nalaženjem partikularnog integrala u obliku y = .xm (l -x)n. Koristeći smenu z = y y ' naći opšte rešenje jednačine xy y" + xy' z = yy' a zatim odrediti onu od integralnih krivih koja prolazi kroz tačke (2, O) i (0 , l), i izračunati njom ograničenu površinu. Naći oblik opšteg rešenja diferencijalne jednačine y" + 2 (A- l) y' + (J2 + A- l) y = (3 A-2) COs A X
za razne vrednosti parametra
A..
§ 4.
2423.
2424.
RAZNI PRIMERI DIFERENCIJALNIH IEDNAC:INA DRUGOG I VIŠEG REDA
Odrediti parametar k tako da funkcija y xk bude partikularno rešenje diferencijalne jednačine 6 xzy" + 5xy'-2 y = 0. U jednačini y" + 2y' + (J.2 + l ) y = O odrediti vrednost parametra A tako da jednačina ima rešenja koja se anuliraju u tačkama x = O i x = 2 i još u dverna tačkama između O i 2 Ako je y0 (x) jedno partikularno rešenje jednačine y" + __!_ y' + y = O po x kazati da je y0' (x) partikularno rešenje jednačine l l y " + - y , + l -- y = o . X xz Pokazati da je svaki partikularni integral diferencijalne jednačine sin xy" -(cos x + sin x) y' + cos x y = cos x =
n
n.
2425.
2426.
229'
(
)
takođe partikularno rešenje jednačine
y'" -y" + y' -y = l .
2427.
2428.
Rešiti ove jednačine i naći partikularno rešenje prve jednačine koja je periodična funkcija i zadovoljava uslov y (O) = 2.
Za koju vrednost parametra
a
jednačina
ima partikularno rešenje u obliku polinoma trećeg stepena ? Naći to rešenje . dn-l
--
2n - 1
Pokazati da je funkcija n (1 - xz) 2 dx -1 diferencijalne jednačine (xZ- 1) y" + xy'- nzy = O
2429. U
jedno partikularno rešenje
(n E N, l x l < l).
diferencijalnoj jednačini
( l + xz) y" - 2 xy' + (axz + bx + e) y = O
2430.
odrediti konstante a, b i e tako da je y = emx jedan njen partikularni integral. Naći opšte rešenje date jednačine. l o Naći opšti integral jednačina L
(Y)==(2 x + l) y" + (4x-2) y' - 8 y = O
znajući da ona ima partikularno rešenje u obliku polinoma.
230
VIII.
DIFERENCUALNE JEDNAĆINE
2° Koristeći dobijeni rezultat rešiti jednačinu L (y) = (2 x + l) VX.
2431.
Data je diferencijalna jednačina
4 x-2 , 8 Y " + 2 x + l Y 2 x + 1 y = 2 (2 x + I )z e-z ---
čiji partikularni integral ima oblik y = emz. l o Naći opšte rešenje jednačine,
2° Odrediti integralnu krivu koja dodiruje x osu u koordinatnom po četku.
2432.
Data je jednačina
ou ou ozu ozu 2 x - + - ctg y + xz - + - = O. ox oy oxz oyz
Odrediti njeno rešenje oblika u =f(x) cos y koje zadovoljava uslove ou = cos y za x = a (a = const) ox
ou = 0. . llill
X--+00
OX
Naći najopštiju funkciju u = u (r) koja zadovoljava jednačine :
2433.
02u ozu - + - = 0, ako je r = xz + yz. oxz oyz
2435.
4u ozu ozu O, ako je r = Vxz + yz. -+ oxz oyz xz + yz
2437.
ozu ozu - + ozu - + - = 0 , ako je r = Vxz + yz + zz. oxz oyz ozz
§ 4.
2438.
2439.
2440.
2441.
2442.
RAZNI PRIMERI DIFERENCIJALNIH JEDNACINA DRUGOG l VIŠEG REDA
231
l o Naći izraz kojim treba pomnožiti diferencijalnu jednačinu yy' yy" + y 'z -o Vl + X2 da bi ona bila izvod diferencijalne jednačine prvog reda. Naći zatim njen opšti integral. 2° Pokazati da se opšti integral može takođe dobiti polazeći od smene y' = yz (x). Data je jed načina y" = ay' + {J y, gde su a i {J ;;. O funkcije od x. Kakva veza mora postojati izmedu a i {J da bi jednačina imala dva linearno nezavisna integrala y1 i y2 vezana relacijom y1 y2 = l _ ? U slučaju kada je a = _!_ odrediti {J i naći opšti integral. X Kakva veza mora postojati izmedu funkcija f(x) fP (x) da bi jednačina y" +f(x) y' + qJ (x) y = O imala dva partikularna integrala od kojih je jedan kvadrat drugoga? Naći jedan partikularni integral homogenog dela linearne deferencijalne jed načine x4y" + (x2- 1) xy' -(xz- I) y = J_ xs i zatim rešiti ovu jednačinu. Data je funkcija y = xn e-x, n E N. l Pokazati da ova funkcija zadovoljava diferencijalnu jednačinu a
x (y' + y) = ny. 2° Polazeći od ove jednačine, zaključiti da je funkcija dn z (x) = - (xn e-x) dxn jedno partikularno rešenje diferencijalne jednačine d2 z dz + (n + l)z = O. x - + (x + 1)dx dx2 3° Pokazati da je funkcija dn (xn e-x) w (x) = ex dxn polinom stepena n i da ona zadovoljava jednačinu dw d2w + (1 -x) x -+ nw = O . dxz dx
232
VIII . DIFERENCI JALNE JEDNAC:INE
Ako je k prirodan broj izračunati integral
2443.
2444.
za k = n i k
+ p (t).Y + q (t)y = O. Pokazati da koeficijenti jednačina ( l ) i (2) zadovoljavaju relaciju {2)
[2 P (x) Q (x + �)
2445.
2446.
)J
(Q (x) [Q (x)]-3iz=
[2 p (t) q
(t)
d:;t)] [q (t) - 3i .
Dokazati ako Emdenova jednačina y" + _3_ y' + ya = O gde je X
]
a
z
E R,
Ima
2
jedno rešenje f(x), da je tada i funkcija Aa-1f(Ax) gde je A pozitivna konstanta takođe njeno rešenje. Proveriti da li data jednači na ima za n := 5 jedno partikularno rešenje oblika y (x) = (axz + bx + cr 'Iz, gde su a, b i e konstante.
Pokazati da je funkcija
-n (x- I )n +P (x + I )nH dn dx
jedno partikularno rešenje linearne diferencijalne jednačine 2447.
( 1 -xz) y" + [(p + q- 2) x + (p-q)] y' + (n + l)(n + p + q) y = O. Pokazati da se diferencijalna jednačina x2y"-yy ' z + y = O svodi smenom
x = e et, y = e et qJ (t)(e = ± I ) na oblik 2448.
Data je jednačina
xy" ' + 4 x2 y" + 4 x (2-xZ) y' - 1 2 xz y-20 x4 = O.
§ 4.
R\7.:N! PRIVIE!R! D ! F E! R E! N C!JA L N ! H f E! L> 'I \ ::":1 '1 \ D R U 3 J 3
233
l
l o Pokazati da je ona izvod neke jednačine nižeg reda.
2449.
2° Naći njen opšti integral.
Data je diferencijalna jednačina
[
]
d dy (l - x2) - + ay = O. dx dx
l o Ako je njen partikularni integral zbir J; (x) +f2 (x) respektivno parne i neparne funkcije, pokazati da i svaka od te dve funkcije ponaosob zadovoljava datu diferencijalnu jednačinu.
2450.
2° Odrediti konstantu a tako đa polinom trećeg stepena bude partiku larni integral date jednačine. Naći taj partikularni integral a zatim i opšti integral jednačine . Pokazati da se opšte rešenje jednačine y" + k2y =f(x) ako je k realan broj, može izraziti u obliku y = A cos kx + B sin kx +
2451.
gde su A vrednost.
i
� jJCt) sin k (x-t) dt X
Xo
B integracione konstante, a x0 neka podesno izabrana brojna
Pokazati da jedno partikularno ješenje jednačine xy" + 2 (A. + l ) y' + xy = O, A > - 1
A. = a
l
ima oblik y (x) = j (l -t2)'- cos xt dt. o
2452.
Ako je A. prirodan broj pokazati da se ovaj integral može izraziti po moću elementarnih funkcija. Pokazati da su funkcije
l
dva partikularna rešenja diferencijalne jednačine (l + x2) y" + xy' --y = O . 4 Na osnovu ove činjenice zaključiti da je funkcija V l + V l + x2 takođe jedno partikularno rešenje jednačine.
234
2453.
VIII .
Dokazati da je funkcija gde je
2454.
y (x) = J
a
o
cos (ax cos
t) dt
konstanta, rešenje jednačine
xy" + y' + a2xy = O.
Odrediti ono rešenje jednačine 1 ° y---> 0
2455.
DIFERENCIJALNE JEDNAČINE
kada x-- oo ,
2° y ---> 0 kada
X---> - oo ,
koje zadovoljava uslove:
4 y" = y
y' = 6 za x = O ; i y' = 6 za x = O.
Data je diferencijalna jednačina
y" + ay' + by =f(x)
gde su a i b konstante . Pokazati da se opšte rešenje ove jednačine može napisati u obliku --1
1 A -a (l-x) A 2 y = Ae 2 ax si n - (x-B) + - f(t) e 2 sin - (x-t) dt 2 A 2 X
J
Xo
2456.
gde je A = 4 b -a2 > O, A i brana brojna vrednost.
B
integracione konstante a x0 podesno za J
Data je diferencijalna jednačina
y" = f(x)
pokazati da se njeno partikularno rešenje predstaviti u obliku x-a y = -b -a
f (t -b)f(t) dt + x-h f (t- a) f(t) dt b
b--a
a
Data je jednačina lo
X
--
X
2457.
y (a) = O, y (b) = O, a * b može
y " + P (x) y ' + Q (x) y = O
Naći vezu između funkcija P (x) i Q (x) pri kojoj se data jednačina svodi smenom x = f (x) na jednačinu y" + ay' + by = O
2° Ako je P (x) = � , odrediti funkciju X
polazne jednačine.
f(t)
a potom opšti integral
§ S.
2458.
REŠAVANJE DIFERENCIJALNIH JEDNACINA POMOĆU REDOVA
235
Data je diferencijalna jednačina
(x2- l) y" + [x-(a + p) Vx2 l] y' + ap y = O (a, PER, x > l) l o Smenom x = ch t naći opšti integral date jednačine . 2° Za a = 5 i p = 3 odrediti partikularni integral koji je kada x-- oo beskonačno velika veličina ekvivalentna sa xJ. 3° Kakvi treba da budu a i P da bi rešenje date jednačine ostalo
2459.
2460.
2461.
2462. 2463.
konačno kada x-- oo . Odrediti krive kod kojih je poluprečnik krivine dva puta veći od dužine normale u proizvoljnoj tački. Mogu li se odrediti krive kod kojih polu prečnik krivine i dužina normale stoje u ma kakvoj linearnoj vezi? l o Naći familiju krivih čiji se centar krivine svake tačke projektuje u presek A tangente odgovarajuće tačke M i ose Ox. Pokazati da je za svaku od ovih krivih odsečak MA konstantan . 2° Odrediti zatim ovu krivu te familije koja dodiruje Oy osu u tački (0, a).
Na površi z = x2 naći sve krive kod kojih tangenta u proizvoljnoj tački M prolazi kroz središte odsečka AB, pri čemu �u A i B tačke preseka oskulatorne ravni date krive u tački M sa koordinatnim osama Ox i Oy. Integraliti jednačinu xy" -4 y' -xy = O diferencirajući je četiri puta uza stopce i koristeći dobijene jednakosti. l o Naći familiju krivih čiji je poluprečnik krivine jednak onom delu normale koji odsecaju prave y = O i y = h . 2° Naći ono partikularno rešenje koje zadovoljava uslove
h :rc y = l , x = O . y = O, x = --, 4 3° Utvrditi čemu teži x u dobijenom partikularnom integralu kada y� oo . l
2464.
2465.
Materijalna tačka lagano se potapa u tečnost. Naći zakon kretanja ako se uzme da je pri laganom potapanju otpor tečnosti proporcionalan brzini potapanja. Naći zakon kretanja tela, koje pada bez početne brzine, smatrajući da je otpor vazduha proporcionalan kvadratu brzine i da brzina ima gra ničnu vrednost od 75 mjsec kada t� oo . § 5. Rešavanje diferencijalnih jednačina pomoću redova lo Ako je funkcija f(x, y) u okolini tačke (x0, y0) analitička, tj. može da se predstavi redom po stepenima (x-x0) i (y- y0), onda je rešenje jednačine y' = f(x, y) sa početnim uslovima y (x0) = y0 takođe analitička funkcija, tj. može da se izrazi potencijalnim redom u okolini tačke x0• Analogno tvrđenje važi za jednačinu
23 6
VIII. DIFERENCIJALNE JEDNAČINE
y(n - l) sa početnim uslovima y (x0) = y0, y' (x0) = y0, , y(n) = f(x, y, y', y
• . .
y (x) =
"' y ( n) (Xo)
L
n!
·
(x-x0)"
gde je y (x0) = y0, y' (x0, y0) a ostali izvodi y ( n) (x0) (n = 2, 3 . . ) se uzastopno nalaze diferenciranjem jed načine y' = f (x, y) i zamenom umesto x broja x0•
n=O
2°
.
Za jednačinu
(l) kod koje je Po (x0) = O tj. koeficijent uz najveći stepen se anulira u tački x0, rešenje u obliku potencijalnog reda može da ne postoji. U tom slučaju mogu postojati rešenja u obliku generalisanog potencijalnog reda (2)
m
ne mora biti ceo. Da bismo ih našli treba zameniti red (2) u jednačini gde broj (1), i izjednačavajući koeficijente uz najmanje stepene od (x - x0) naći moguće odrediti koefici a zatim za svaku od tih vrednoti vrednosti eksponenata jente a1 •
2466. 2467. 2468. 2469. 2470. 247 1 . 2472. 2473. 2474. 2475. 2477. 2479. 2480.
m,
m
Naći u obliku potencijalnog reda rešenje sledećih jednačina: y' = y; y (O) = l . y' = x + y ; y0 = y (0) = 1 .
y' = yz + x3 ; y (O) = __!_ . 2 y' = X2 + y; Y (x0) = Yo· y' = xz -4 x + y + l ; y (2) = 3. 2 x-y ; Y (x0) = Yo· Yo = 1 -X (1 -xy) y' -y = O . xy' -y-x- 1 = 0 po stepenima od (x- 1) . y' -xZ-e11 = 0, y (0) = 0. 2476. xy' = l -x + 2 y po (x- 1) . (1 -x) y' = xz-y. 2478. y' = 2 x + cos y; y (O) = O. y' = 2 x2 + 3 y. (x + l ) y' = xz-2 x + y. Oceniti sa kolikom tačnošću se može dobiti za l x l < 0,2 rešenje jednačine y' = eY-xzy, y (O) = O, ako se u odgovarajućem potencijalnom redu, uzmu samo četiri člana (do an.x4 zaključno) .
§ S.
2481. 2482. 2483. 2484. 2486. 2487. 2489. 2491. 2492. 2493. 2494. 2495. 2496. 2498. 2500. 2501. 2502. 2503.
REŠAVANJE DIFERENCIJALNJH JEDNAĆINA POMOĆU REDOVA
Naći u obliku potencijalnog reda rešenje sledećih jednačina:
(l + xz) y" + xy' -y = O. y" = xy' -y + ez; y (O) = l , y' (O) = O. 2 y" -xy' -2 y = O; y (O) = O, y (2) = e . 2485. y" -xzy' -y = O. y" -xy = O.
y" -2 xz y' + 4 xy = xz + 2 x + 2. 2488. y" + xy = O. y" + (x- l)y' + y = O po (x-2). 2490. y" -xy' + xzy = O. y" + 2 xzy = O. ( 1 -xz) y" -2 xy' + p (p + l ) y = O, gde je p konstanta.
y" + xzy = l + x + xz po x. y"' -xy" + (x-2) y' + y = O. 2 xy" + (x + l ) y' + 3 y = 0. 2 xzy" -xy' + (xz + l) y = O. 3 xy" + 2 y' + x2y = O. xy" + y' + xzy O. (x-xz) y" -3 y' + 2 y = O. xy" + (x- l) y' -y = O. =
2497.
2499.
xy" + y' -y = O. xy" -3 y' + xy = O.
(xz-x) y" + 3 y' -2 y = x + _2_, u blizini x = O. xz 2 x2 (x - l ) y" + x (3 x + l) y' -2 y = 0, da potencijalni red bude konver gentan u blizini x = xJy" + x (l -x) y' + y = O, da potencijalni red bude konvergentan u bli zini x = 2 (xz + y3) y" -(x-3 xz) y' + y = O . 4 xy" + 2 (1 -x) y' -y = O. 2 xzy" -xy' + (1 -xz) y = O. 2509. xzy" -xy' + (xz + l) y = O. xy" + y' + xy = O. xy" -2 y' + y = O. 2511. xy" + 2 y' + xy = O. xz (x + l ) y" + x (x + l ) y' -y = O, po x. 2 xy" + y'-y = x + I . 2 x3y" + xzy' + y = O, u okolini tačke x = oo .
2504.
oo .
2505. 2506. 2507. 2508. 2510. 2512. 2513. 2514.
237
oo .
VIII. DIFERENCIJALNE JEDNACINE
23 8
2515.
xJy" + (xz + x) y'-y
'7
O.
2516. Rešiti Legendreovu jednačinu
y"-2 xy'+ p (p+ l ) y = O. Rešiti Besselovu jednačinu xzy" +xy' + (xz -k2) y = O. ( 1 - xz)
2517.
Rešiti Besselove jednačine:
2518. 2519.
(
;5)y 0 xzy" + xy' + (3 xz - 4) y = O . xzy + (xz-p z + :) y = O y = u Vx p u (x) = x-ay (x) y (x) xu" + (2 a+ l ) + xu = O. y" + y = O y = z Vx + c2 L1tz(x)]x. yax= -1Vx12[cJit2(x) /1 2 (x) (x) x bx-1/2 xzy" + xy' + 4 x2 -
= .
2520. Koristeći smenu je
rešiti jednačinu
gde
"
pozitivna konstanta.
2521. Ako je
rešenje Besselove jednačine pokazati da funkcija zadovoljava jednačinu u'
na Besselovu, i
2522. Smenom transformisati jednačinu napisati rešenje dobijene jednačine u obliku pri čemu 1 i L112 definišu respektivno 2523. Jednačinu
y" +xy= O, s menom y = i_2 t 11, u, x = i_2
sin
t 2h
i
cos
svesti na Besselovu
i izraziti njeno opšte rešenje pomoću Besselovih funkcija. 2524. Odrediti vrednost konstanti
a, f3 i y tako da se jednačina xzy"-2 xy' + 4 (x4 - l) y = O smenom x = a y (u je funkcija nove nezavisno promenljive t) svede na Besselovu i napisati opšte rešenje dobijene i polazne jednačine. tf!,
=
ut l"
2525. Rešiti Gaussovu diferencijalnu jednačinu
(x-xz) y" gde
+ [y-(a+/3+ 1)x]y'-af3y= 0.
a, {3, y ER.
Rešiti jednačine:
2526. 2527.
(x- xz) y" + ( � -2 x ) � = O. (x-xz)y"+4(l -x)y'-2y=0. ' y -
y
§ �. REŠAVANJE DIFERENCIJALNIH JEDNACINA POMOĆU REDOVA 2528.
239
Pokazati da je
1° F(a, {3, {3, x) = (l-x)-a, 2° xF(l , l, 2,-x)=ln(l +x).
2529.
2530.
Rešiti jednačinu
(x2- 3 X+ 2) y" + 4 Xy' + 2 y 0 svodeći je na Gaussovu smenom x =�z+ =
'Y) .
Pokazati da je
1-=F(l, {3, {3, x); l o -1 -x
4a sin x= lim xF (a {3, ]._'2 -�) 4 a{J gde F(a, {3 , x) označava jedan partikularni integral Gaussove jednačine . ,
a-HO
fJ-+ co
y,
2531. 2533.
2534. 2535 • 2536.
Proveriti da li sledeće jednačine imaju rešenje u obliku potencijalnog reda (ili generalisanog potencijalnog reda):
x2y" + xy'-(x + 2) y = O. x2y' + (x- 1) y = -1.
2532.
Naći u obliku trigonometrijskih redova periodično rešenje jednačina: sin [. sin 5 - 4 cosx Naći partikularno rešenje y u obliku Fourierovog reda sa periodom jednačine
y" + y' + y = [ x x y -y, -y = 2 --. ",
--
(x)
:r
y" + y =X cos X, X [- �, � J Napisati brojni red y ( :) Naći elementarnu funkciju y (x) ako je poznat njen red: xs x9 xB y(x)=x+-+-+-+ 5 ! 9 ! 13! x4 xs xl2 y(x)= l +-+-+-+ 4 ! 8 ! 12! E
.
2537. 2538.
x2y" +xy' +( l -x) y= 0.
· · ·
.
.
·
240
2539.
VIIl .
DTFERENCUALNE JEDNACINE
Data je diferencijalna jednačina
xy" + (a + .A.)xy' + (a + b) y = O
gde su a, b i A. konstante. 1 o Naći u obliku potencijalnog reda ono partikularno rešenje y (x) koje ispunjava uslove y (O) = O, y' (O) = l i ispitati konvergenciju tog reda . 2° Koju elementarnu funkciju predstavlja y (x) kada je b = x. 3° U slučaju b = A. naći opšti integral y = rp (x, c1, Cz) date diferencijalne
jednačine. 4° Pod pretpostavkom a = a + b > O, naći lim rp (x, c1, Cz)
2540.
2541.
X-HO
Dokazati da jednačina
xy " - (x + a + {3) y' + a y = O
gde su a i fl prirodni brojevi ima kao partikularni integral jedan polinom. Izvesti odatle da ona ima i partikularni integral oblika ex P (x), gde je P (x) po linom.
l o Pokazati da je funkcija y (x) = �- X + vxz + l partikularno rešenje jedne linearne diferencijalne jednačine (E) drugog reda, čiji su koefici jenti racionalne funkcije po x. 2° Polazeći od jednačine (E), pokazati da je r
(2 n-3)!! x xz x3 y (x) = 1 -- + - + - + L ( - l )k xn 2 (2 n)! ! 8 16 n =4 "'
l
- (n -2) za n parno, x E [- 1 , 1], gde j e k = 2
l
- (n - 3) za n neparno 2
2542.
�
3° Da li je funkcija y (x) = x + Vxz + l takođe rešenje jednačine (E)?
Data je diferencijalna jednačina
xzy " + 4 xy' + 2 y = ln (l + x)
l 0 Odrediti partikularno rešenje y (x) koje se može razviti u potencijalni red u okolini tačke x = O i ispitati konvergenciju tog reda.
2° Izračunati
y
(+) sa greškom manjom od 10-3.
3° Odrediti zbir reda
u
konačnom obliku (x* O).
241
6. SISTEMI DIFBRENCUALNIH JEDNACINA
2543. l o Pomoću potencijalnih redova naći opšti integral diferencijalne jednačine ( l -a x) y" + a2 xy' -a2 y = O gde je a data konstanta. 2° Na površi y = ex odrediti krive koje imaju osobinu da oskulatorna ravan u svakoj tački A (x, y, z) prolazi kroz tačku B (2 x, 2 y, 2 z). 3° Ako je z = lP (x) jednačina one od projekcija tih krivih na ravan y = O koja u tački (0, l ) te ravni dodiruje pravu z = X + l izračunati veličinu dela površi y = eX koji isecaju površine z = O i z = lP (x) za 3 < O .
§ lo
6. Sistemi diferencijalnih jednačina
normalni
t:n
Svaki sistem jednačina višeg reda može se uvek svesti na odgovarajući sistem jednačine prvog reda . Stoga je dovoljno ispitivati sistem od jednačina nepoznatih funkcija koje zavise od promenljive • • • sa
xl> x2, , Xn
n
(l )
dx-=Jn dtnn (t, x,, X2, Xn) • • • ,
Sistem od jednačina prvog reda može se uvek svesti na jednu jednačinu n-og reda koju treba integraliti.
prvim integralom
2° P r v i i n t e g r a I i. Pod relacija izmedu nezavisno promenljive voljne konstante tj . relacije oblika (2)
ct>
t,
x1, x2, Xn
sistema (l) podrazumeva se ma kakva funkcija i jedne proiz • • • ,
koju zadovoljava svaki sistem rešenja jednačine (1). Relacija
ddtrp, = --+t --X1 + + Xnrp, fn=O o rp,
--
o rp,
O
O
/,
···
o
--
O
t
daje potreban i dovoljan uslov da jednačina (2) predstavlja prvi integral sistema (1). Ako je poznato prvih integrala nezavisnih medu sobom
n
(3)
rp2 (t1 Xl> X2, , Xn)=Cz,
1 6 Zbirka zadataka h: vile matematike
• • •
ll
242
VIII.
DIFERENCIJALNE JEDNACINE
onda oni predstavljaju opšte integrale sistema {1), rešenog po proizvoljnim kon stantama. Pošto su ovi integrali linearno nezavisni, tj. pošto je
D (q;" D
fJJ2 •
(x" x2,
• • •
•
•
•
,
q;,.)
, x,.)
*O
to se jednačine {3) mogu rešiti po x,:
Xz = lJ!z (t, e" c2 , x,. = lJ! (t, e" Cz, n
•
•
•
•
•
•
,
,
e,.),
e,.),
pa se tako dobijaju opšti integrali sistema (1). Radi nalaženja prvih integrala često je zgodno napisati sistem (l) u simetričnom obliku i koristeći osobine proporcije naći neku jednostavnu integralnu kombi naciju.
Rešiti sledeće sisteme jednačina:
dz - = - 4 y-3 z + 2 x. dx
2544.
dy - = y + z + x, dx
2545.
dy dx - = x + 2 y + t, - = 2 x + y + t. dt dt
2546.
x = y + 2 et, .Y = x + tz.
2547. x = y- 5 cos t, 2548.
dx - = y + z. dt
.Y = 2 x + y. 2549.
dy l = dx
_
_!__ dz = -1'
z dx y -x
·
dy - = x + z. dt dz - = x + y. dt 2550,
dZz dZy - = Z, - = y. tJxz dxz
2552.
x + x = y, 4 x + 2 x = y + 2 y;
2551 .
x = 2 y, .Y = - 2 x.
x (O) = O, y (O) = l , x (0) = 2,
i proveriti da li rešenje ovog sistema zadovoljava (5 x-2 y)z = 4 (y- 2 x).
jednačinu
§
2553.
243
dzx dy - + - + x = e1, dt2 dt dx d2y + = dt dt2
2554.
6. SISTEMI DIFERENCUALNIH JEDNACINA
}.
2 x + 2 x + x + 3 .Y + .Y + y = o, x + 4 x-x + 3 .Y + 2 y -y = O
2555.
6 x-3 x + 6 x + .Y = t, x + 8 x + y = O 22 x (O) = !!, y (O) = - , x (O) = _!_, i pokazati da je skup tačaka (x, Y) 9 6 36 rešenja datoga sistema jedna prava oblika y = kx.
2556.
x = 3 x-4 y, .Y = 3 y + 4 x; x (0) = 2, y (0) = 2, x (O) = O , y (O) = O
2557.
5 x + 5 x + 3 ji + 3 y + S z + S z = O, x + 4 x + 3 .Y + 1 2 y + 3 z + 1 2 z = O, x - 2 x- 2 ji- l l y-9 z = o.
Nalaženjem prvih integrala rešiti sisteme: 2558.
2559.
2561.
dz dy dx = -- = y+ z x +y+z
---
dx
- = y, dy - = X. dt dt
2560.
dx y -=-
dt
y-x
,
dy __!__ = dt y-x
dx = x (y2-z2), dt dy = -y (x2 + z2), dt
2563.
2564.
dx dy _!!___ = = . xz yz -xy
2566.
dx dz dy du y-u z - x u- y x- z
2565.
dx dy = � y- z z- x y-x =
dx dy _!!___ = = y+z y +z x+y 2567.
dx
dy
y
=
dz z
244
2568. 2569. 2570. 2572. 2573. 2574. 2575.
VIU. DIFERENCUALNE JEDNAUNE
dy dz dx x (y + z) z (z-y) y (y-z) dy dx dz xz xy-2z2 xz dx dy = _!_z y (zZ + xz) z (x2 + yz) ____
__
x-y dy x-y dz - = x-y + l. = dt z-t dt z- t dt dx -dy dz y (x + y) x (x + y) (x-y) (2 x + 2 y + z) dz dy dx ; z= l , y = l za xz-yz yz-yz z(x + y) dx
-
X
= O.
Proveriti da li su nezavisni prvi integrali
z-y =C x+y z
x+y -- = ci , z+x
--
sistema X
y
z
2676.
Materija A razlaže se na dve materije P i Q. Brzina nastajanja svake od njih proporcionalna je količini neraspadnute marerije A. Naći zakon promene količine x i y materije P i Q u zavisnosti od vremena t , ako su jedan sat nakon početka procesa razlaganja x i y jednaka respektivno 3a !!_ i , gde je a početna količina materije. 8 8
2577.
Neke bakterije razmnožavaju se proporcionalno njihovoj početnoj koli čini, no u isto vreme proizvode otrov, koji ih uništava proporcionalno količini otrova i količini bakterija . Brzina proizvođenja otrova propor cionalna je prisutnoj količini bakterija . Pokazati da broj bakterija N u početku raste do neke najveće vrednosti M, a zatim opada do nule; M u momentu t taj broj je određen formulom N= -rr• gde se vreme t ch2 meri od trenutka kada je
2578. 2579.
N = M.
2
Naći trajektoriju pokretne tačke, ako sila, koja izaziva kretanje, ima pravac normale na Oz osu i proporcionalna je rastojanju tačke od iste ose. Na izvor sa konstantnom elektromotornom silom E uključuje se strujno kolo, koje se sastoji iz dve induktivno spregnute konture sl. 1 0 . Naći struje i1 i i2 u obema konturama u zavisnosti od vremena t, ako se uključivanje izvodi pri nultim početnim uslovima.
§ 7.
INTEGRACUA SISTEMA OBIOilli UNEARNIH DIFERENCUALNIH JEDNACINA.
,,
245
2580. Ako je V potencijal električnog polja, onda je jednačina kreta nja naelektri sane čestice u vek torskom obliku
d2-; dt2
d; dt
E
m -- = e grad V+ eH x -+
Naći kretanje čestice, smatra
jući da su grad V i H konstantni.
Sl.
10
§ 7. Integracija sistema običnih linearnih diferencijaloih j ednačioa konstantnim koeficijentima pomoću matrica
l o Normalni sistem jednačina
dx
"
1 = z au, x�: +fdt) dt k= l
možemo
kraće
a1�:
2, . .
.
n)
napisati u obliku matrične diferencijalne jednačine
dX - = AX + F dt
pri čemu je:
A - [ au11 ;
(i � l,
sa
-
r l f xt l " x [ft l ; f1
realne ili kompleksne konstante;
xt (t ) x2 (t) X= ; : : x" (t) F= Iz :
(t) (t) :
dX x2 dt :
(t) - date neprekidne funkcije.
a:S,t:S,(J
/" (t)
2° Jedan postupak rešavanja homogenog i nehomogenog sistema diferencijalnib jednačina. a) - = AX
dX
Noka
jo
X- A" -''; A" -
dx1
f �J
"
•
• . .
, n)
, pri čomu au > i a, (l- l, 2,
•
•
.
n)
aoadređeni paro
metri. Iz zahteva da matrična funkcija x skalarnog argumenta t bude rešenje jedna načine a), dobijamo
246
VIU. DIFERENCIJALNE 1EDNAČINE
(A-l E) Aa eAt == O odnosno(A-.'. E ) Aa � o, E - jedinična matrica reda n. Toj matričnoj jednačini ekvi valentan je sistem homogenih linearnih jednačina (a11-.'.) a, + a12 a2 + · · · + a,n an = O,
(*)
a,.1
,.
a,.
a, + a,.2 a2 + · · · + (
- .'.) a,. = O.
Da bi taj sistem imao netrivijalna rešenja (Aa # O) potrebno je i dovoljno da karak teristična matrica A-l E bude singularna, odnosno da je det (A-l E) = O. Neka su ;." .:Iz, ).,. koreni te jednačine (sopstvene vrednosti matrice A). . . • ,
l . Pretpostavimo da su svi koreni .'.1 (i = l , 2, . . . n) međusobno različiti. Pošto je rang (A -l, E) = n-· 1 to se sistem (*) svodi na sistem od n -1 jednačine sa n nepoznatih. Stavljajući, na primer, da je a ,. = l i uzimajući u obzir pri tome da su sva ostala rešenja a H (j = l , 2, . . . n- 1) jednoznačno određena, dobijamo
X1 = A�JeJ.it,
odnosno
Prema tome opšte rešenje homogenog sistema glasi
n,
X= ,L
k= l
C.t Xk =
n ,
(k)
,L ck Aa
k= l
X1 (t) =
elkt (ck - neodređene konstante) ili, u skalarnom obliku
n
,L'
k=l
ck a;k e1kt =
n
,L' ck x1k;
(i = l , 2, . . . n)
k=l
.'.1 koren karakteristične jednačine reda m (2 <m
2. Neka j e
�
l) ako je rang (A-.'.1 E) = n-m tada je X1 = A ) eJ.it,
2) ukoliko je rang (A-l; E) > n-m odgovarajuće rešenje treba tražiti u obliku
(
X; = (A�1) +A�2l t +A�3lr + . . . + A�m l r m - l ) ellt pri čemu su
A�) =
a ,P' a zp : a ,.P
J
;
(p = l , 2, . . . m)
jednokolone matrice sa neodređenim elementima.
?. INTEGRACIJA SISTEMA OBICNIH LINEARNIH DIFERENCUALNIH JEDNACINA. . . Neka je
n
X11 � 2:'e"X" k-1 dX"
l47
opšte rešenje homogenog dela jednačine. Pri tome je
dt-AX" = O; (k = l, 2 ,
. . . n)
ck,
uvodimo nepoznate funkcije Mesto neodređenih konstanata odrediti iz uslo va da matrična funkcija
e" (t),
koje ćemo
n
X = ,L' c" (t) X�c k=l bude opšte rešenje posmatrane matrične diferencijalne jednačine b). Iz jednačine
odnosno
n
11
sledi
(
dc dX .L' _k X�: + 2: e�: (t) _1c -Ax") = dt k-1 k- 1 dt
F
ili, u skalarnom obliku
� dc1c L- -- x1 k -jj (t) k-1 dt
(i - 1 , 2,
. . . n)
Pošto je determinata tog sistema različita od nule za svako
dc" -dt
(determinanta Vronskog), to će njegova rešenja neprekidne funkcije, oblika
dc�: dt =rp�:(t),
(k - 1, 2,
Integracijom dobijamo.
t
segmenta [a, fl]
b"t" 1 1 jednoznačno
određeiW
. . . n)
J
ck (t) - IPk (t) dt + D" c1c (t) -the (t) + D�: D" - neodređene integracione konstante, 'Pe (t) - IP1c (t) dt;
J
(k � l, 2,
. . . n)
Stoga će opšte rešenje nehomogenog sistema, linearnih diferencijalnih jednačina biti n
n
X - 2:' D"X,. + 2:' 'Pk (t) X" k-1' k-1' odnosno, u skalarnoj formi n
n
x1 (t) = 2:' D,.x1 k (t) + L 'P�: (t) x11, (t) ; k-1 k-1 '
(i = l , 2, . .
. n)
l48
VIII .
DIFERENCUALNE ffiDNAONE
Ako karakteristična jednačina [det (A-A. E) � O] ima kompleksne korene, na primer ,\1 = a + bi (i = p) tada se odgovarajuće rešenje Aa(l) eA1 r matrične diferencijalne dX jednačine =AX može napisati u obliku dt -
pri čemu je
Pod pretpostavkom da su koeficijenti sistema diferencijalnih jednačina realni, lako se može pokazati da su vektorske funkcije X1 (i = 1 , 2) linearno nezavisna rešenja, kores pondentna sopstvenim vrednostima A.1 = a + bi, A.2 = a-bi.
Rešiti sledeće sisteme diferencijalnih jednačina:
2583.
2585.
2587.
2588.
dx1 -- = x1 - 5 x2 , dt dx2 = 2 x1-x . -2 dt
2584.
dx1 = x x -x3 -t- 2 dt dx --2 = xt + x2, dt dx3 = -3 x1 + x3. dt dx1 = x -2 + x3, dt dx = z + y-x, dt dy = x + z -y , dt dz = x + y + z· x ! = I, Y = z = ' /t=O /t�O0 1 t =O dt
s 7. INTEGRACIJA SISTEMA
2589.
OBICNm
dx - = 2 x + y- 2 z- t + 2, dt dy - = l -x ' dt
dz = x + y-z- t + l . dt 259 1. x = x + 2 y,
LINEARNffi DIFERENCIJALNffi JEDNACINA. . .
x = 3 x-4 y + e-ze,
2590.
y = x- 2 y-3 e-zt.
x = X + y + l + e�,
2592.
y = 3 x-y.
.Y = x- 5 sin t. 2593.
x = 4 x- 3 y + sin t,
x = 2 X + y + 2 et,
2594.
y = x + 2 y-3 e4t
y = 2 x-y-2 cos t. 2595.
x = x-y + 8 t,
3 l l x. = 3 x - -y - 3 t2 -- t + 2' 2 2
2596.
y = 2 y- 2 t- l.
y = S x-y. 2597.
:( = 2 y-x, .Y = 4 y-3 x +
2599.
2598.
eJ� ezt + l
2 x = -4x-2y + -- , et- l 3 y. = 6 x + 3 y . e�- l --
-- .
l x = x- y + cost
2600.
.Y = 2 x-y.
x = 3 x- 2 y, y = 2 x-y + lS et �
2601.
x = 3 x + 8 y, .Y = - 3 y-x; x (O) = 6 , y (O) = - 2.
2602.
x = -4 (x + y), .Y = --y-
2603.
.
l x ; X (O) = l , y (O) = o . 4
x = x + y + t, 7 5 y = x- 2 y + 2 t; x (O) = --, y (O) = - - . 9 9 o
2604.
x + 2 y = 17 x + 8 y, 13 x = 53 x + 2 y; x (0) = 2, y (0) = - 1 .
2605.
x = y, ."( -y = x + y; x (n) = - 1 , y (n) = O.
249
VIII. DIFERENCUALNE JEDNAČlNE
250
2606. tx-x- 3 y = t.
ty-x + y = O. Uputstvo. Smenom t = e" transformisati dati sistem u sistem sa konsta ntnim koeficijentima. 2607. tx + 6 x-y = O,
ty + 20 x- 6 y = 0.
2608. x = y,
)' = Z, Ž = X.
2609. x = -x + y,
2610. x = x- 2 y-z,
y = -y + 4 z,
y = y-x + z,
ž = x- 4 z.
Ž = X-Z.
26 1 1. x = 2 x-y + z,
2612. x = 3 x-y + z,
y = 2 y + x-z,
y = x + y + z,
z = x-y + 2 z.
ž = 4 x-y -!- 4 z.
2613. x = 4 y- 2 z - 3 x,
2614. x = 2 x + 2 z-y,
y = z + x,
y = x + 2 z,
ž = 6 x-6 y + S z.
ž = y- 2 x-z.
26 15. x = 4 x-y-z,
2616. x = 2 x-y-z,
y = x + 2 y-z,
.Y = 3 x- 2 y- 3 z,
ž = x-y + 2 z.
ž = 2 z--x + y.
2617. x = y - 2 x- 2 z,
2618. x = 3 x-2 y-z,
y = x- 2 y + 2 z,
.Y = 3 x-4 y- 3 z,
ž = 3 x- 3 y + 5 z.
ž = 2 x-4 y.
2619. x = x-y + z,
2620. x = y- 2 z-x,
.Y = x + y- z,
.Y = 4 x + y,
ž = 2 z -y.
ž = 2 x + y-z.
2621. x = 6 x- 72 y + 44 z,
2622. x = 4 y + z,
y = 4 x- 43 y + 26 z,
.Y = z,
ž = 6 x-63 y + 38 z.
ž = 4 y.
2623. x = y + z.
2624. x = 8 y
.Y = 3 x + z,
.Y = -2 z
ž = 3 x + y.
z = 2 x + 8 y- 2 z
§
8.
PROBLEM STABILNOSTI REŠENJA SISTEMA DIFERENCUALNIH JEDNAONA
2625. x= -2 x- 2 y-4 z,
251
2626. x = x + y + z,
j = - 2 x + y- 2 z,
j = y + z,
z = 5 x + 2 y + 7 z.
Ž = X.
2627. x = 2 x-y + z,
.x = y-- z - t +
2628.
j = x + z,
j = 7 - 2 z,
z = - 3 x + y - 2 z.
z = 2 y- 2 t.
3,
2629. 3 tx = 2 x + y -z,
2 tj = X + 3 y + Z, 6 tž = -x + 7 y + 5 z. 2630. tx = 4 x + y + 2 z-sin t-2 cos t,
tj = - 2 x + y-2 z-si n t + 2 cos t + t cos t, tz = -x-y + z + sin t-cos t_:__ t sin t.
§ 8. Problem stabilnosti rešenja sistema diferencijalnih jednačina lo
Ako je dat sistem jednačina dy, dt =/, (t, Y�o Y2•
y,.)
(i =
l , 2, .
, n)
0
pri čemu izvodi l l , 2, . . uz početne uslove y, (10) = y10 l , 2, .. .11) o yrc postoje i neprekidni su, onda se rešenje sistema (l) naziva ako se za svako e>O može naći tako !5 (s) >O da za svako rešenje y, (t) (i = l ,2, ... n) čije početne vrednosti zadovoljavaju uslov (l)
. • .
(i=
l Yt (10) - rp, (/0) l
za svako t > t0, važi nejednakost
(2)
.
(i=
. .
n)
(i, k= stabilno po Ljapunovu,
l , 2, . . n)
l Y; (t)-tp; (t) l <e (i = l , 2, . . .
n)
tj. rešenja bliska za početne vrednosti ostaju bliska za svako t > t0• Ako za proizvoljno malo !5 > 0, makar za jedno rešenje y1 (t) (i = l , 2, . . . 11) ne jednakost (2) nije ispunjena, onda se rešenje rp, (t) naziva Ako je rešenje rp1 (t) (i = l , 2, . . n) ne samo stabilno, već sem toga zadovoljava i uslov
nestabilno.
.
(3 )
lim l y1 (t)-rp, (t) l = O,
l , 2, . . . onda se rešenje rp, (t) naziva Treba napomenuti da samo iz uslova ne :;ledi stabilnost rešenja rp1 (t) ( = l , 2, . . . Problem stabilnosti rešenja f/J; (t) sistema ( l ) može biti sveden na problem sta bilnosti trivijalnog rešenja x, (t) �O nekog novog sistema jednačina, dobijenog iz sistema (l) linearnom zamenom tražene funkcije
(3)(i=
(4)
(-+OO
n)
asimptotski stabilno. i , n).
x1 (t ) = y, (t) -q;1 (t) (i = l , 2, . . . , n)
252
Vlll. DIFERENCUALNE JEDNAĆINE
x,y1(t)(t)
gde su nove nepoznate funkcije, jednake odstupanju prvobitnih nepoznatih funkcija od funkcija rp1 koje definišu traženo rešenje. Otuda ćemo smatrati, da se zapravo ispituje trivijalno rešenje ili što je isto, tačka mirovanja smeštena u koordinatnom početku sistema jednačina
(t),
x1 (t) =o O
dx1 (t, Xu X , Xn) (1 = 1 , 2, . , n). -��p, 2 dt x1 (t)=O (i= l, 2, . n) x, (t)= (i= l, 2, . . . , n) (5) stabilna je po Ljapunovu, O e> đ (e)>O O <đ(e) (i= l, 2, n) lxdt) l<e ( = l 2, . . . , n) t>T>t0 l x1 (t0) l < singularne tačkes dx -=P(x, y), dy-=Q(x (6) dt , y) dt dy Q (x, y) dx P(x, y) P (x, Py) = O i (x, y) =O. dy by, dy- = X +dy, -=ax+ (8) dt dt dy cx+dy (9) -= dx ax+by (5)
•
• • •
.
Primenjeni na tačku mirovanja
Tačka mirovanja ako za svako
. . .
2° P
r
o
..
možemo izabrati sledi
tij i t i p o vi sistema
tač ak a
.
i
uslovi stabilnosti su:
sistema tako da iz nejednakosti , sa
m i r o v a n j a. Tačke mirovanja ili
ili jednačine
(7)
gde su i Q neprekidno diferencijabilne funkcije, naziva je Q Radi ispitivanja singularnih tačaka sistema
se
takva tačka, u kojoj
C
ili jednačine
---
treba naći korene karakteristične jednačine
(lO)
l a-A d-Ab i =O e
U zavisnosti od priroode korena ove jednačine treba da razlikujemo moguće slučajeve .
k2 <0. Koreni karakteristične jednačine su realni i različiti. stabilni uzao. l) k1 <0, 2) k, > 0, k2 >0. sedlo.(nestabilni uzao) k > O Koreni karakteristične jednačine su kompleksni k1 =a+ {J1, k2 =a-{J,. l) a
I. Mogućnosti: Tačka mirovanja je simptotski stabilna i naziva se Tačka mirovanja je nestabilna 3) , mirovanja je nestabilna i naziva se II. nosti:
Tačka mirovanja je simptotski stabilna Tačka mirovanja je nestabilna Tačka mirovanja je stabilna Nije asimptotski stabilna.
III. asimptotski stabilna i naziva se nestabilna
Mogućnosti:
,
k2 < 0 . Tačka Moguć
Tačka mirovanja je Tačka mirovanja je
(10)
Treba primetiti ako oba korena karakteristične jednačine imaju negativan realni deo, onda je tačka mirovanja asimptotski stabilna. Ako pak bilo koji koren karakteristične jednačine ima pozitivan realni deo onda je tačka mirovanja nesta bilna.
(lO)
§ 8.
PROBLEM STABILNOSTI REŠENJA SISTEMA DEFERENCJJALNlli JEDNACINA
Analogna tvrdenja su tačna i za sisteme linearnih homogenih jednačina stantnim koeficijentima
dx = dt
(ll)
n
-1 L =
l
llit
x1 (i= l , 2, . . .
253 sa
kon
, n).
3° I s p i t i v a n j e s t a b i l n o s t i p o s t u p k o m p r v e a p r o k s i m a c i j e. Pretpostavimo da su na desnoj strani jednakosti (l) diferencijabilne funkcije u okolini koordinatnog početka ih . Da bismo ispitali stabilnost , n) sistema pretpostavimo taj sistem u oko tačke mirovanja I, lini koordinatnog početka u obliku
(l) x1""0 (i= 2, .(t,. O, O, . . , 0)""0. .
dx1 2: a11 (t) x1+ R1(t, xl> x , x,.) (i= l, 2, . . . 2 dt gde je R1 reda višeg od jedan u odnosu na �i x, 2 (tj. faktički razvijamo desnu i= stranu sistema (l) po Taylorovoj formuli po stepenima od x u okolini koordi natnog početka). Umesto tačke mirovanja sistema (l) ispitujemo tu istu tačku (12)
-
n
= i= l
• • •
, n)
,
l
mirovanja linearnog sistema
dx1 dt
(13)
-
� a11 (t)x1 (i = l,
= L. j= l
2, . . . , n)
koji nazivamo sistem jedračina prve aproksimacije sistema ( I ). Radi uprošćavanja, ograničavamo se na slučaj, kada su koeficijenti u konstantni. U tom slučaju se kaže da je sistem
a,1 (t)aproksimaci (13) ji. (12) stacionaran u prvoj T e o r e m a l. Ako je sistem jednačine (2) stacionaran u prvoj aproksimaciji, svi članovi R1 ograničeni po t, razlažu se u red po stepenima x,, . . . , x,. u nekoj oblasti L x12<,H, pri čemu razvoj počinje članom koji nije nižeg reda od dva, a svi koreni karakteristične jednačine n
i= l
a22 -.t" az,.
(14)
••
imaju negativnei realneasimptotski delove, ondastabilna su trivijalna rešenja x1""0moguće (i= je2,is.pitivati . . , n) asistem tj. u tom slučaju stabilnost po prvoj aproksJmaciji. T e o r e m a 2. Ako je sistem jednačina (I2) srac:ionaran u prvoj aproksimaciji, !IVe funkcije R1imazadovol javajurealni uslovedeo,teoreme I i bar jedan koren karakteristične jedna (14) pozitivan onda je tačka mirovanja x1""0 (i= I , 2, n) čine sistema (12) i (13) nestabilna, tj. u tom slučaju je moguće ispitivati stabilnost po prvoj aproksimaciji. Treba primetiti, ako realni delovi svih korena karakteristične jednačine (14) nisu po zitivni. pri čemu je realni deo bar jednog korena jednak nuli, onda je ispitivanje stabilnosti po prvoj aproksimaciji, u opštem slučaju, nemoguće, pošto u tom slučaju počinju da utiču članovi R1• l,
(J 2)
(J 3)
.. •
,
254
VIII . DIFERENCUALNE JEDNACINE
4° Rjednačine a u s - u r i t z o v k r t e r i j u m. Poznato je da je trivijalno rešenje linearne sa konstantnim realnim koeficijentima H
i
w
asimptotski stabilno, ako svi koreni karakteristične jednačine imaju negativan realni deo. Otuda veliki praktičan značaj dobijaju potrebni i dovoljni uslovi da bi sVi koreni algebarske jednačine sa realnim koeficijentima ( 1 6)
a je i dovoljno 3.da Dabudubi svipozikortivneini sjevidnačiglavnnei dijagimonalalinnei gmiatnivorain Hurrealnwiitzdeo,ove potmatrerbicnoe. aa,a3, aa4a2 a3a, aa02 "·· · OO · · · a,._ t., =a., t. 2 = 1 a,aJ aa2 l· a3 = a,aa,3 a4aa2 a,a3 a, a a1 aJ t. n= a, a4 a3 l O ..... . . a,.
imali negativan realni deo. Ne narušavajući opštost, možemo pretpostaviti da je >0, nije se teško ubedi ti da je pozitivnost svih koeficijenata potreban ali ne i dovoljan uslov, da bi svi koreni jednačine ( 1 6) bili levo od ordinatne ose (u slučaju jednačina prvog i drugog stepena ti uslovi su i dovoljni). Potrebne i dovoljne uslove daje Raus-Gurvicova teorema. o
T e o r e ma
(16)
o
(17)
-
o ... 0
o
•
o
o
o
o
Glavni dijagonalni elementi Gurvicove matrice su o
o
, . . . ,
Uz
o
o
o
o ....... o · · · · · · ·
· · · · · · ·
O O
o
Na taj način Gurvicovi uslovi su: (18)
Pošto je t. ,. = t. n- 1 , to zadnji uslov t. ,. >0 može biti zamenjen zahtevom daje a,.>O.
Polazeći od definicije stabilnosti ispitati stabilnost rešenja sledećih dife rencijalnih jednačina: 2631.
dy = -a2y, a :F O, y (t0) = y0 dx
§ 8.
PROBLEM STABILNOSTI REŠENJA SISTEMA DIFERENCUALNIH JEI'NACINA
2633.
dx - = t-x; x (0) = l . dt
2634.
dx - = 4 y, dt
dy t = -x; x (O) = y (O) = O d
Ispitati singularne tačke sledećih jednačina i sistema: 2636.
dy dx
2x + y 3x+4y
2638.
y' =
4 y-2 x x+y
2640.
y' = L .
2642.
x = x,
2635.
dy x + y = dx 2 x
2637.
y, =
2639.
y' =
2641.
x = x + 3 y,
x = 2 x + 2 y,
2644.
y' =
2646.
y, =
2648.
y' =
y-2 x y X
y = 2 x-y.
y = -6 x- 5 y. 2643.
4 x-3 y x-2 y
y = 4 y- 6 x.
2 y-x 3x+6 2x -- . 1 -xz -yz
--
2645.
y" =
2x+y x-2 y - 5
2647.
y' =
yz - xz 2 (x- 1 ) (y- 2)
x (2 y-x + 5) xz + yz-6 x- 8 y
Ispitati karakter tačke mirovanja (0, O) u sledećim sistemima: 2649.
dy dx - = x-y, = 2 x + 3 y. dt dt
2650.
dy dz dx - = 2 y - 3 - = 3 x-2 z - = 5 x- 4 y. ' dt dt ' dt
2651 .
x = -2 x-3 y, y = x + y.
2652.
x = - 3 x + -y, y = -x + y. 2
7
255
256
VIII. DIJ EJ URCIJAIN l
EDNACINE
2653.
x = 2 y-z, .Y = 3 x-2 z, ž = 5 x- 4 y.
2654.
x = 3 x + 2 y, y = x + y.
2655.
x = x-y-z, .Y = x + y-3 z, ž = x- 5 y-3 z.
2656.
x = 2 x + 3 y, y = x-y.
2657.
x = 3 x- 5 y, .Y = 2 x-3 y.
2658.
l 53 x. = x-- y, y = - x -y. 2 2
2659.
x = x + y, .Y = -x + y.
2660.
x = 2 x-y + 2 z, y = 5 x- 3 y + 3 z, ž = -x- 2 z.
2661.
x = x-3 y + 4 z, y = 4 x-1 y + 8 z, ž = 6 x-1 y- 1 z.
.
2662. Za koju vrednost parametra
a sistem
x = y + a x, .Y = -x ima stabilnu tačku mirovanja? 2663. Za koju je vrednost parametra
a tačka mirovanja {0, O, O) sistema
x = a x-y, y = a y-z, ž = a z-x stabilna ? 2664. Dokazati, ako je singularna tačka jednačine
(ax + hy) dx + (mx + ny) dy = O centar, da je onda to jednačina totalnog diferencijala. Obrnuto tvrđenje nije tačno. 2665. Data je jednačina
, ax + hy +f(x, y) y= ' ex + dy + tp(x, y)
gde su funkcije J i tp definisane i neprekidne u nekoj okolini tačke {0, O), a u samoj tački (0, O) je
f= J,;' =fv' = tp = tpa/ = tpy' = 0. Dokazati, ako se data jednačina ne menja zamenj ujući y sa koreni karakteristične jednačine
l e-A. b- dA. l = O a
su čisto imaginarni, da je singularna tačka centar.
-
y, a
§ 8. PROBLEM STABILNOSTI REŠENJA SISTEMA DIFERENCIJALNIH JEDNACINA
257
Ispitati stabilnost po prvoj aproksimaciji tačke mirovanja (0, O) sledećih sistema; 2666. x = -x + y + 2x4-y6, y = x- 3 y + l l y4.
2667. x = - x + 2 y- 3 xz, y = 3x- 2 y + 2xz + y4.
2668. x = - sin x + 3 y + xs,
2669. x = - 3 x + 4 y + sin3 x-yz ,
y
=
y=
l l - x- 2y-- y3 6 4
y = 2 y- I + ? l -6 x
.Y = V4 + 8 x- 2 ell. x=
2 x + 8 sin y,
y
2-ex- 3 y-cos y.
=
2 x + sin y + eli xz.
2671. x = ln (4 y + e-3x)
2670. x = eX+zv-cos 3 x,
2672.
-
7 . . 2673. x = - 4 x + - sm y- 3 xz, 2 y = - 2 X + X2 + y + yJ 2675. x = 10 sin x-29 y + 3 y3,
2674. x = -4 y-xJ,
.Y = 5 x- 1 4 sin y + yz.
y = 3 x-y3,
2676. Proveriti da li je trivijalno resenJe nekog sistema jednačina stabilno po Ljapunovu, ako je poznato da opšte rešenje tog sistema ima oblik
2677. Dokazati da je potrebno
lim
i
x-. + co
dovoljno da
J a (s) ds< + oo
0
pa da trivijalno rešenje jednačine
dx - = a (t) x, dt
gde je a (t) neprekidna funkcija, bude stabilno po Ljapunovu. 2678. Dokazati, ako je jedno koje bilo rešenje sistema diferencijalnih jedna čina stabilno po Ljapunovu, da su onda stabilna sva rešenja toga sistema.
Ispitati stabilnost trivijalnog rešenja sledećih jednačina: 2679. yV + I V + 7 y'" + 4 y" + lO y' + 3 y
=
O
2680. y1V + 7 y"' + 1 2 y" + 23 y' + 1 0 y = O .
.
258
VIII. DIFERENCUALNE JEDNAĆINE
2681. yiV + y'" + 3 y" + 2 y' + y = 0. 2682, yV + 2 yiV + 3 y"' + 2 y" + y' + y = 0.
Za koje će vrednosti parametra a biti stabilna trivijalna rešenja slede ćih jednačina: 2683. y"' + a y" + 2 y' + y = O. 2684. y1v + 2 y"' + y" + a y' + 3 y = O. 2685. y1V + 3 y"' + a y" + 2 y' + y = O. 2686. Za koju će vrednost parametra a trivijalno rešenje x = O; y = O; z = O sistema diferencijalnih jednačina
dx -=z ' dt
dy - = - 3 x, dt
dz - = a x + 2 y- 3 dt
biti asimptotski stabilno? Za koje su vrednosti parametra a ćih jednačina:
1
fJ stabilna trivijalna rešenja slede
2687. y'" + a y" + 2 y' + fJ y = O 2688. y'" + a y" + fJ y' + 3 y = O
2689. y1V + a y"' + 2 y" + fJ y' + y = O
§ 9. Numeričke metode integracije običnih diferencijalnih jednačina l
o
Me t o d u zas t o pn i h a p r o k s i maeij a i l i je data diferencijalna jednačina prvog reda
(l)
Pi eardov
m e t o d. Neka
y' = f(x, y)
sa početnim uslovima y (x0) = Yo · Rešenje y (x) jednačine koje zadovoljava date početne uslove, u opštem slučaju, može biti predstavljeno u obliku
(1),
y (x) =
(2)
gde su
uzastopne aproksimacije
lim Y; (x) i � oo
Y; (x)
definisane formulama
Yo (X) = Yo
j f(x, Y; - 1 (x) ) dx X
Y; (x) = Y0 +
(i = l, 2, . . . )
Ako je desna strana / (x, y) definisana i neprekidna u okolini xo
i
R Lipschitzov uslov
u okolini zadovoljava
{\ x - xo J <;a ,
I Y-Yo l < b }
§ 9. NUMERICKE METODE INTEGRACUE OBICNIH DIFERENCUALNlli JEDNACINA
259
1 /(x, y) -f(x, Y2) l <;L l Y1 -Y2 I gde je L konstanta, onda niz uzastopnih aproksimacija (2) obavezno konvergira u intervalu
l x - x0 l < h
R
M = max 1 /(x, y) j. Pri tome je greška
j x-xo J " + l Rn = i y (x)-Yn (x) l <; ML" --- (n + samo ako je j x-x0 j < h.
l)!
Metod uzastopnih aproksimacija uz neznatnu izmenu primenjuje se takođe na norma�ni sistem diferencija!nih jednačina. Sto se tiče diferencijalnih jednačina višeg reda, one se mogu zapisati u obliku sistema diferencijalnih jednačina. l . Metod uzastopnih aproksimacija može se primeniti na sistem diferencijalnih jed načina
dy - =f(x, y) dx
(2') gde je
Y (xo) = Yo ·
Zapisujući vektorsku jednačinu (2') u integralnom obliku, imamo
X Y = Y0 + t(x, y) dx xo gde
J
se
pod integralom vektor-funkcije
podrazumeva vektor
X
J
X xo /dx = X
Jln
dx
Uzastopne aproksimacije y
y
X
f (x . y
korak
računanja
[x0, X] na n jednakih delova tako da bude h4<e.
po formuli 1 7'"
X-x0 ---
, deleći interval n Tačke podele x, odreduju se
h=
260
VIII. DIFERENCIJALNE JEDNACINE
. . , n).
Odgovarajuće vrednosti y1 - y (x1) tražene funkcije po Runge-Kuttovoj metodi izračunavaju se uzastopno po formulama x1 - x0 + ih
(i= l , 2, .
Yi + t = y, + LI Y� o
Ll y, -
gde je
(3)
� (k�i) + 2 k�) + 2 k �> + k�>), (
k �) = f x1 + 2 , y1 + h
)
k(i)
-i-
h,
k �) = f(x, + h, Yi + k �1) h
Radi kontrole pravilnog izbora koraka h preporučljivo je izvršiti proveru veličine
Razlomak mora činiti nekoliko stotih, u protivnom slučaju korak h treba smanjiti. Runge-Kuttov metod ima red tačnosti h4• Grubu ocenu greške Runge-Kuttove metode na datom intervalu [x0 , Xj možemo dobiti polazeći od Rungeovog principa:
gde je n = 2 m, a y2". i y". rezultati dobijeni po šemi (3) respektivno sa korakom h i 2 h. Metod Runge-Kutta primenjuje se takođe za približno rešavanje sistema običnih diferencijalnih jednačina. Neka je dat sistem diferencijalnih jednačina (2'). U svaj ajući neki korak h i uvodeći standardne oznake x1 x0 + ih i y1 = y1 (x1), LI Y; = Yi + t i-y1 za i= O, 1, 2 . , stavljamo
=
..
(
)
J k 2(O = h f X0 + Z , }'0 + 2k(lO)
h
(
h
k (O) 3 = h f Xo + 2'
•
)
k(2O) 2 '
Yo + --
Saglasno metodi Runge-Kutta Ll Yo se približno određuje po formuli
l
Ll Yo - - (k(O) + 2k (O) + 2 k (O) 3 + k (O)) -
6
1
2
4
§ 9.
NUMERICKE METODE INTEGRACIJE OBICNIH DIFERENCIJALNIH JEDNAONA
261
odakle je Y, = Yo + L1 Y0
Dalje, uzimaJUCI (x1 , y,) kao polazne date vrednosti i ponavljajući taj proces, nalazimo y2• Analo�no se izračunavaju y1 (i = 3, S, )
4,
3o Milneov metod. Da bismo rešili postavljeni problem po Milneovoj metodi polazeći od datih početnih vrednosti � Yo za x = x0 nalazimo na koji bilo način uzas
topne vrednosti
• • .
y
tražene funkcije y (x). U tu svrhu možemo, na primer, razložiti rešenje y (x) u red ili naći te vrednosti metodom uzastopnih aproksimacija, ili primenom Runge-Kuttove metode, itd. Približne vrednosti Y"; i Y"; sledećih vrednosti y1 (i = S, .,n) nalazimo uzastopno po formulama
4,
..
(4)
h (2 Y; ) -Y1 - 2 + 3
gde je
(5)
(1(1) ) ; + 4Ji - l +J i - 2 , l"
l"
f1 =f(x1 , y1) i tP> =f(x,, y�0). Kontrole
radi izračunavamo veličinu
t:1 ne prevazilazi jedinicu poslednjeg zadržanog mesta u rezultatu desetičnog razreda l O - m za y (x), onda za y1 uzimamo y1 i prelazimo na izračunavanje
Ako
skdeće vrednosti Yi + " ponavljajući proces. Ako je pak t:1 > l O - m, onda treba početi ispočetka, smanjujući korak računanja. Veličina početnog koraka približno se određuje iz nejednačine to- m. Milneov metod može biti primenjen takođe i na integraciju sistema diferencijalnih jednačina (2'). Izaberimo korak h i stavimo
h4<
(i � o, l , 2, . . .),
gde je y = y (x) tražena funkcija. Kakvim bilo metodom odredimo dopunske početne vrednosti y,, Y2 , y3 • Iz jednačine (l') nalazimo odgovarajuće vrednosti izvoda
(i = o,
4, 5,
l, 2, 3).
Tada dalje vrednosti y1 (i= 6, . . . ) tražene vektorske funkcije mogu biti korak po korak i z;·ačunate po sledećim formulama: l. IT.
262
VIII.
III
Ako je
gde je 4°
DIFERENCIJALNE JEDNACINE
e
zadata granična greška, onda stavljamo
O,
y1�yJ 2> .
A d a m s o v a m e t o d a. Neka je data jednačina (l) i početni uslovi y (x0) - y Neka j e x1 (i = l , . . ) sistem vrednosti sa istim međusobnim razmakom h i y1 = y (x1). Tada je očigledno
2,
• .
.
xl + t
(6)
..đ y1 =
J
y' dx
Xj
Na osnovu druge Newtonove interp;>lacione formule, dobija se sa tačnošću do razlike četvrtog reda q (q + l)J 2 , q (q + l ) (q + 2) ,đ J , � ' (7) LJ Y r-2 + Y' = Y r + q Ll Y ,_t + Y; -3 21 ! gde je
q = -- . h
Zamenjujući ovaj izraz u Ll y, = h
J( l
o
,
(6)
i vod;!ći računa da je
l q2 + q Y r + q Li y i-1 + -2
Tako se dobija
J
•
x-x1
,
LJZ Y;-2 +
dx - h dq
q3 + J q2 + 2 q 6
-----
Adamsova ekstrapo/aciona formula
biće ,
)
LJl Yt-3
dq.
Radi početka procesa izračunavanja potrebne su četiri početne vrednosti
početni odsečak
takozvani koji se određuje, uz postavljene početne uslove, kakvim bilo g::Jrnjim m::tod;>m. MJže se, na prim�r. bristiti Runge-Kuttov met::Jd i li raz voj u Taylorov red "
Yo , y, = Y:(xo + ih) = Yo + Yo (ih) + (2 h) 2 + • • · , T+
gde je (i= l, 2, nosti izvoda i
3, .
.
. ).
Znajući ove vredn::Jsti, možemo iz jednačine (l) naći vred
sastaviti tablicu razlika
5,
Sledeće vrednosti y1 (i = 4, . . . ,) traženog rešenja možemo korak po korak iz računati koristeći Adamsovu formulu, popunjavajući do granice neophodnosti tab licu razlike (9). Kontrole radi preporučljivo je, nakon izračunavanja prve približne vrednosti za Ll y1 po formuli odrediti Yi + 1 = y1 + Ll y f , izračunati konačne razlike
§
9. NUMERIC:KE METODE INTEGRACIJE OBIC:NIH DIFERENCIJALNIH JEDNAC:INA
(lO)
263
a zatim naći drugu približnu vrednost po tačnijoj formuli Ako se L1 y { i L1 y�1 razlikuju za nekoliko jedinica poslednjeg zadržanog desetič nog razreda, onda možemo staviti a zatim nalazeći
Ll y, + , = Y; + Ll y,
(lO).
ponovo izračunati konačne razlike Nakon toga, strogo govoreći, treba ponovo � naći L1 y f1 po formuli Radi toga korak po korak mora biti takav da ponovn izračunavanje bude suvišno. U praksi korak h se uzima toliko mali, da bi se" ffi(,':
(ll).
gao zanemariti član
2�
{ ; )
L1 3 hy _ 2
u formuli
(ll).
Ako je pak razlika velika
[ i L1 yJI znatna, onda treba smanjiti korak. Obično se korak smanjuje za dva puta. Adamsova metoda lako se proširuje na sistem diferencijalnih jednačina Naime, imajući potetni vektorski odsečak L1 y
dalje vrednosti koordinata tražene vektor-funkcije teći formulu
h
y = y (x)
(2').
određujemo, koris
2690. Metodom uzastopnih aproksimacija naći približno rešenje diferencijalne jednačine y' = x - y
koja zadovoljava početni udov y (O) = l 2691. Naći nekoliko uzastopnih aproksimacija za rešenje sistema dy, - = x + yi y2 , dx dy2 2 -- = X -Y I dx
koje zadovoljava početne uslove
2692. Runge-Kuttovom metodom izračunati na intervalu [O; 0,5] integral dife rencijalne jednačine y ' = x + y, y (O) = l ,
uzimajući korak h = O, l .
264
VIII .
DIFERENCUALNE JEDNACINE
2693. Metodom Runge-Kutta integraliti jednačinu oscilovanja klatna u sredini sa otporom
uz početne uslove
d2 () . d () + 0,2 - + 1 0 sm () = O, dt2 dt
. () (O) = 0,3; () (O) = O ;
(e· = ddet ) .
y (0,5) sa tačnošću do 0,00 l , ako je y' = x + y
2694. Izračunati Milneovom metodom uz
početni uslov y (O) = l.
2695. Milneovom metodom naći na odsečku cijalnih jednačina
dy dx
z
x
[O; l ] integral sistema diferen
dz = - xy, dx
koji zadovoljava početni uslov
y (O) = l ; z (O) = O. 2696. Adamsovom metodom naći na intervalu [O; l] integral jednačine y = x + y, y (O) = l . 2697. Jednačina oscilovanja klatna ima oblik
d{) dZ {) . + 0,2 - + 1 0 sm e = o, dt2 dt
pri čemu je
() (O) = 0,3; O (O) = O.
Koristeći Adamsovu metodu odrediti uglovnu brzinu klatna pri prvom prolazu kroz ravnotežni položaj () = O. Naći tri uzastopne aproksimacije rešenja diferencijalnih jednačina i sistema:
y' = 3 x + yz; y (O) = l . 2699. y ' = xz + yz. 2700 . y' = x-yz; y (O) = l , i naći y za x = O, l . 2701. y' = x + yz; y (O) = O , i naći y kada j e x = 0,2 .
2698.
2702.
y' = x + y + z; z' = y- z; y (O) = l ; z (O) = - 2.
2703.
y" = -y; y (O) = O, y' (O) = l .
2704.
dy dz - = x + z, = x-yz; y (O) = 2, z (O) = l . dx dx Izračunati y
i z
za x = 0 , 1 .
§
9.
NUMERIČKE METODE INTEGRACIJE OBIČNIH DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA
265
Runge-Kuttovom metodom rešiti sledeće jednačine: 2705. 2706. 2707. 2708. 2709. 2710.
27 1 1.
2712.
2713. 2714. 2715. 2716.
y' =x-y; y(l)=0,4; (0<x< l,6), h=0,6. y' = 3 x+ yz; y(O)= l; (O <x< 0,1), h=O,l . y' = LX -yz; y(l) = l, (l <x<2), h=0,2. y' =Vx+y; y(0,4)=0,41, (0< x <0,8), h =0,4. y' =z+ l; z'=y-x; y(O) = l; z(O)= l; (O< x < l), h=0,2. dy =x+Vz; dz =y-Vz; y(0,2)=0, 5 ; z(0,2)=0; (0< x <0,3), h=O,l . dt dx
dx =y+z; :; = xz+y; y(O,l)=0,4; z(O,l)=O,l, (0<x<0,2). dy , (0,1)=0, 2, (0< x <0,2). dz-+3 y x-+y=O; y (O,l)=O,l; y dxz dx Primenjujući kombinovanu Runge-Kuttovu i Milneovu ili Runge-Kuttovu i Adamsovu metodu naći sa tačnošću do 0,01 rešenja sledećih jednačina: y' = x + y; y (O)= l. Izračunati y (0, 5). y' = xz + y; y (O) = l. Izračunati y (l). y' 2 y- 3; y (O)= l. Izračunati y (l). y' x + 2 y +z z' x + 2 y + 3 y = 2; z= -2; za x = O. Izračunati y i z x = 0, 5 . x = -2x+ 5 z, y = (1- in t )x y + 3 z, -x + 2 X (O)= 2; y (O)= l; z (O) = l. y3y"' + l = O; y(l) = l, y' (l) =O. Izračunati y(l, 5). dzx x - + - cos 2 t = O; x= O, x' = l za t =0. Naći x i x' dt2 2 =
=-
z;
=
za
2717.
-
i=
2718. 2719.
s
z;
-
(n)
(n).
266
DIFERENCUALNE JEDNACINE
Vill.
§ 1°
10. Parcijalne diferencijalne jednačine
Jednačina oblika
F(
x1 , x,, . . . x,.,
(l)
�z . z, -dz , d-xf ax,
j dn či p-og reda. z dz d2 z dP z -- �f x1 , X20 . . . , X11 , Z, - , -- , . . . , ax, ax f dx� dP-Iz OZ
gde su x, , . . . , x,. promenljive a nepoznata funkcija naziva se rencija/na e a na Ako se jednačina (l ) reši po jednom od izvoda maksimalnog reda:
parcijalna di/e·
(
onda se može pokazati da postoji jedinstveno analitičko rešenje u okolini tačke x,0 , X20, Xno jednačine (2), koje zadovoljava uslove • • •
---1 = 'P" - 1 (X2, d xf dP- I z
X1 ,
• •
•
,
Xn) za x = x10 ,
ako su funkcije rp0, rp , , . . . , rp" _ , analitičke funkcije u okolini početne tačke x20, x30 , , X a lje analitička funkcija u okolini početnih vrednosti svojih argumenata • • •
no.
( -dz ) dx,
X1o • X2o ' · · • Xno • Zo = 'Po (Xzo , Xlo • •
o
= rp, (Xzo•
•
· · • Xno),
•
• • •
•
• •
Xn )
(-dPz) (dPrp0) dx �
dx�
o
= --
0
,
= x,,
x;
.
Rešenje jednačine (2) definisano je zadavanjem početnih funkcija rp0, rp" . . čijom se proizvoljnom varijacijom u klasi analitičkih funkcija dobijaju sva analitička rešenja te jednačine
'P v - t
2° Jednačina oblika
(3)
gde su
dz · • · andz � a1 -+ dXn dX +
'
parcijalna linearna ne funkcije od x" . . . Xn , z naziva a,, jednačina prvog reda. Da bismo rešili jednačinu (3) treba napisati sistem
homogena
. . . , an , b
se
ob.čnih diferencijalnih jednačina (4)
b
•
dx1
dx,.
- = · · ·
a,
dz
-= - = -
an
b
i naći n nezavisnih prvih integrala
rp,. (x1 ,
• • •
,
x,.) - e• .
§ 10. PARCUALNE DIFERENCIJALNE IEDNACINE
267
Opšte rešenje sistema (1) dato implicitno može se pisati u obliku
(6)
ulazi samo u jedan gde je F proizvoljna diferencijalna funkcija. Specijalno, ako na primer u poslednji onda se opšte rešenje može pisati u od prvih integrala obliku
z
(5),
(7)
f 3° gde je
proizvol;na diferencijalna funkcija.
z= z (x, y) a1 (x, y, z) - +a2 (x, y, z)i)y- =b y, z) x -x(t), y =y (t), z=z(t) dx - ady2 = dz · (1 ) cp1 (x, y, z) = c1, cp2 (x, y, z)= c2 (12) t, c2 (12) (13) PfaP(fxov, ya, z)difdx+Q( x z) dy+R( x z)dz=O , y, ,y, erencijalna jednačina. (13) (14) (P, Q, R). (13) =O A (x, y, z). (15) J P(x,y,z) dx+ J Q (x0,y,z) dy + J R(x0,y0 , z)dz - c. (13)A*O metoda karakteristika,
Da bismo našli površinu
(8)
a prolazi kroz datu liniju
oz
oz
koja zadovoljava diferencijalnu jednačinu
j) X
(x,
(9)
potrebno je naći dva nezavisna prva integrala sistema
0
-;;;
-,;
U tako nađene prve integrale
(ll)
treba zameniti njihove vrednostima iz (3) . Tako se dobijaju dve jednačine oblika
F (c1 , c2) = 0.
Isključujući iz ovih jednačina
dobija se relacija
Stavljajući umesto c1 i leve strane prvih integrala (l l), dobija se traženo rešenje. U slučaju kada obe jednačine ne sadrže t tada je linija (9) integrala kriva sistema ( 1 0), tj. karakteristična jednačina (8), te Cauchyev problem ima besko načno mnogo rešenja.
4o Jednačina oblika
naziva se može da se izrazi u obliku
Uslov integrabilnosti jednačine
-+
....
A rot A - O
gde j e A Ako je sem toga rot A onda j e polje potencijalno pa je leva strana jednačine totalni diferencijal neke funkcije U U tom slučaju integral Pfaffove jednačine može se dobiti po obrascu U=
X
xo
y
Yo
Z
zo
U slučaju kada je rot a uslov integrabilnosti ispunjen onda se za lobijanje integrala jednačine sem koji ćemo ilustrovati na pri meru, koristi i sledeći postupak: -
268
VIII. DIFERENCIJALNE JEDNACINE
Pretpostavi se da je u jednačini ( 1 3) jedna promenljiva, na primer pa se integrali obična jednačina
z,
konstantna
P( x , y, z) dx+ Q (x, y, z) dy=O z U (x, y, z)= (z) z (z) oU-dx+-dy+ ox oUOy [oU-(}z -c' (z)J dz=O. Oxp Q (}--c' z R"""(z'" )' ouox (}--c' (z) z (z) p R A= O, z, (z) U (x, y, z)= (z). O F y, z, p, q) ( x = , (} z z (} p=-,ox q=-.()y a b. (xa, y, z,b, a, b O (x, y,potz,punia, b)=intOegral. singularni integral. ( 1 6)
u kojoj
igra ulogu parametra. Nakon nalaženja integrala jednačine ( 1 6) e
( 1 7)
u kome proizvoljna konstanta može biti funkcija parametra izabiramo tu funkciju e tako da zad,woljava jednačinu (1 3). Diferenciranjem jednačine {17) dobija se
( 1 8)
Koeficijenti uz diferencijale :promenljivih u jednačinama (16) i ( 1 7) moraju biti proporcionalni au
au
-�-=
au
()y
ou
Iz jednačine
pri uslovu
možemo odrediti e'
Arot
ta jednačina sadrži samo
pošto se može dokazati da
e'
i
e
5° Opšti oblik parcijalne diferencijalne jednačine prvog reda sa tri promenljive je (19)
gde je
Polazeći od geometrijske interpretacije jednačine ( 1 9) može se dati postupak nal aženja njencg int�:grala, koji zavisi od proizvoljne funkcije, ako je poznat njen integral rJ> koji zavisi od dva parametra i Integral rJ> ) = jednačine ( 1 9), koji zavisi od dva suštinski proizvoljna parametra i naziva se Ako se potpuni integral shvati kao familija površi koje zavise od dva parametra, onda je i obvojnica tih površi rešenje jednačine ( 1 9), koje se naziva Singularni integral je definisan jednačinama
ab b= b (a), ot!> (x, y, z, a, b)= O ot!>-+-b'( ()aopštobi integraa)-0l. a z=rp(a)x+ay+b. F(p,q)=O p= rp (a), p=rp( dz =pdxq) + qdy =rp (a) dx+ ady,q=a, rp1 (x,p)=rp2 (y,q) rp1 (x,p)=rp2 (y, q)=a a
Ako između parametra definisana jednačinama
i
postoji veza
rJ>
i takvo rešenje jednačine (19) naziva se
onda je obvojnica površi
•
To znači, ako je poznat jedan potpuni integral jednačine ( 1 9), mcže se iz njega izvesti opšte i singularno rešenje samo diferenciranjem i eliminacijom, ako je ta eliminacija moguća. Potpuni integral se u nekim slučajevima nalazi bez teškoća, na primer: l) Ako jednačina (19) ima oblik ili onda stavljanjem gde je proizvoljna konstanta, dobijamo � potpuni integral onda 2) Ako jednačina { 1 9) može biti dovedena na oblik stavljanjem gde je proizvoljna konstanta i rešavanjem,
§ 10.
269
PARCIJALNE DIFERENCIJALNE JEDNAC!NE
1p2
a ( x , a) , q p q, p= ( y , z= J (x, a) dx+ J), dz(ypdx, a) dy+ q+b.dy = (x, a) dx+ (y, a) dy F(z, p, q) z= z (u), u =ax+ y, (z a-dz ' dz-) du du z= (u, a, b) b z= (ax+ y,z=a,pyb) .qy + (p, q) z= ax+ by+ (a, b). U ( x y, z, p , q)=a , p=p(x, y,z,a) q=q(x,y, z,a) dz=p(x, y,(xz,, y,a, z,b)=a) dx +q (x,by, z, a) dy. U (A A)= A=p (x, y, z) i+q (x, y, z)j-k t)q 0. p oqo-z-q opt)-z-opo-+-� y dx t)dxq ' opt)y ' opt)z ' ooqz " {F(U(xx,, y,y, zz,, p,p, q)q) =a,=O x, y z pq ��, y x :: t)opz oqoz , z t)dxq == D(DD ((FFp,,, U)x) dydp =-D(DD((FFy,,,q)U)U) ' D q) D (p, q) 1p2
ako je to moguće, po 1p1
i
dobijamo
'Pt
potpuni integral
�
!p1
1p2
=
= O, onda se stavljanjem
3) Ako jednačina (19) ima oblik dobija F
gde je
= 0.
'
Integraleći ovu običnu diferencijalnu jednačinu, dobijamo proizvoljna konstanta, ili potpuni integral
Ill
gde je
Ill
4) Ako jednačina (19) ima oblik veri ti, potpuni integral q;
+
tada je, što je lako pro
q;
6° L a g r a n g e-C h a r p i t e o v m e t o d n a l a ž e n j a p o t p u n o g i n t e g r a l a. Ovaj metod je opšteg karaktera i koristi se u složenijim slučajevima. Po tom metodu se jednačini ( 1 9) pridružuje jednačina (20)
tako da funkcije i ( 1 9) i (20) daju integrabilnu Pfaffovu jednačinu
odredene iz sistema jednačina
(21)
Tada će integral (]) integraciona konstanta, jednačine (21) O, gde je biti potpuni integral jednačine (19) . Funkcija određuje se iz uslova integ rabilnosti jednačine (21) jednom relacijom rot
�
O gde je
� -
tj. u razvijenom obliku iz jednačine (22)
izračunavaju se diferenciraniem identiteta
Izvodi
(23)
u kome se
i
smatraju f•mkcijama od
Diferenciranjem tog sistema po
na kraju po
i rešavanjem po
i rešavanjem po
(p ,
U)
i
i
'
dobija
se
određenim sistemom (23). po
i rešavanjem po
respektivno
.
270
Vill. DIFERENCIJALNE JEDNAČINE
D( F , D( F , U) iJopz DD(D ((p,Fz,U),p)q) iJiJqz DD(D ((Fpp,U),, qz)) D((pF,, q) D iJU+ (p opiJF+q iJoqF) iJoUz -(iJoxF+p oiJFz ) oiJpU- (iJiJFy + /o iJoqU (24) oiJpF iJoxU + iJiJFq oy U dxiJF iJdy-F= iJ-Fdz iJF oF iJq iJF iJF iJF iJ-p oq p op +qoq - +piJz UiJ-+qy(x, y,z,iJzp,q)-a, 1 D ( F , . . U (x, y, . F.U p q, D ( p , q) z,p, q) p=F(p x(x,y,, y,z,z,p,a)q)=O(24).q = (x, y, z, a) ( x , y, z, p, q)=a. a) dz =p ( x , y, z) dx+ q ( x , y, z, dy (x, y, z, a, b)= O x= F(xx,(ty,), yz,=p,yq)(t()=Ox, , y,z=z,za,(tb)=). O. Cauchyev metod metod karakteristika. iJ-=az iJZtu hiiJiJZxpuzerbo/ičkog tipa. 2) Jednačina provođenja toplote Fourierova jednačina. -iJotu =azotiJ-2 2u parabol i č kog t i p a. Laplaceova jednačina iJ2u iJ2 u iJ-+-=0 xz iJ y2 U)
- =
Zamenjujući tako izračunate izvode u uslov integrabilnosti (22) i rnnozenJem U) · ·· · determmantom kOJa se smatra raz1 ICitom od nul e d ob''IJa se ·
!'\
-; )
�o
Tako se za određivanje funkcije dobija homogena linearna jednačina koja integrali na već navedeni način: formira se jednačina karakteristika -
(25)
-=
se
-
OX
Nalazi se bar jedan prvi integral sistema (25)
CIJe
1
1
. nezavisne
u odnosu na
. 1
i jeste traženo rešenje jed načine Prema tome, određujući i
tJ.
U)
i ako su funk-
-"- 0
..,-
to prvi m . t egral
1
iz sistema jednačina
ul
i zamenJUJUCJ u dobijamo jednom relacijom integrabilnu Pfaffovu jednačinu, čijim rešavanjem nalazimo potpuni integral polazne Za potpuni integral rp jednačine rp jednačine može se, u opštem slučaju, rešiti početni problem ili šta više opštiji problem određivanja integralne površi, koja prolazi kroz datu krivu Ako se sistem (25) može lako integral iti, onda je za rešavanje tako generalisanog Cauchyevog problema zgodno koristiti ili �
7° O s n o v n e j e d n a č i n e m a t e m a t i č k e f i z i k e. U slučaju dve pramenljive osnovni oblici su: l ) Talasna jednačina (26)
Ova jednačina je prostija jednačina ili
(27)
Ova jednačina je prostija jednačina 3)
(28)
§ 10.
PARCUALNE DIFERBNCUALNE JEDNACINE
271
e/iptičkog tipa. oot2 u2 = az (o2oxu2 oyo2 u2) ' ouo t = a2(oo2xu2 oo2ylu,) '
Ova jednačina je prostija jednačina Za slučaj funkcije tri promenljive prethodne jednačine imaju respektivno oblik (26') (27') (28')
+
+
U sledećim primerima naći parcijalne jednačine ako su poznata njihova opšta rešenja
(x3 ; ) = o. 4> (� . x-y) = o. xz
2720. 4> � ;
2721.
z = (xz + a) {y + b).
2722.
2723.
z = (x + y) 4> (xz -yz).·
2725.
z =f(x + z) + g (x + y).
2724.
x = f(z) + g (y).
2726.
z = - (az + 2) xz + axy + bx + 4> (y + ax). 2
2727.
z = xa
2728.
l
!(;) + xb !p ( ; ) , (a =/= b). z = xaj ( ; ) + xb !p ( ; ) + ( ; ) , gde su a, b i xC
tp
Naći opšti integral sledećih jednačina:
2729.
oz - = x + y. ox
2730.
()zz -= 0. ox oy
2731.
r = xy.
2732.
s = xz + yz.
2733.
t = -xz sin xy.
2734.
s + yq + z = O .
2735.
s + xy + yz = O.
2736.
y2 s + 2 yp = I.
2737.
yt -q = 2 xz y.
2738.
2 yt-xs + 2 q = xz y.
2739.
ps-qr = O.
2740.
pq = zs.
2741. Naći opšte rešenje jednačine
oz oz xz - + yz- = -xy, ox oy
e
tri različite konstante.
272
VIIl. DIFERENCIJALNE JEDNACJ:NB
a zatim i integralnu površinu koja prolazi kroz krivu
Naći opšte rešenje sledećih jednačina:
oz oz oz x- + y- + t - = xyt. ox oy ot
2742.
px + qy = 3 z.
2744.
(xz-yz-zz) p + 2 xyq = 2 xz.
2745.
ap + bq + cz = O.
2746.
xzp + yz q = zz.
2747.
yp + xq = x-y.
2748.
eZp + yz q = yeZ.
2749.
2 px + (y-x) q-xz = O.
2750.
(x2 + yz) p + 2 xyq + zZ = O.
275 1.
2 y4p-xyq = x Vzz +
2752.
xz zp + yz zq = x + y.
2753.
yzp-xzq = ez.
oz ox
2743.
oz oy
oz ox
.
2754. cos y - + cos x - = cos x cos y.
oz oy
2755. s mz x - + tg z - = co sz z.
2756.
oz oz x - + y- = z + a .�v xz + yz + zz. oy oy
2757.
'oz oz xy3 - 2 x4) - + (2 y4-x3y) - = 9 z (yl - x3). ox oy
2758.
ou ou ou x - + (z + u) - + (y + u) - = y + z. oz ox oy
2759.
ou ou ou (y + z) - + (z + x) - + (x + y) - = u. oy ox oz
2760.
ou ou ou ou xy - - 1-yz y--z- = axy - · oz oy oz ox
2761.
ou ou ou x - + y - + (z + u) - = xy. oy ox oz
2762.
ou ou ou (s -x) - + (s-y) - + (s-z) - = s-u; s = x + y + z + u. ox oz oz
2763.
ou ou ou (u -x) - + (u- y) --z - = x + y. oy oz ox
2765.
ou ou c}u = xyz. - +b - +cox oy oz
v- (
l.
)
2766.
2764.
c}z
oz oz --a - = emz cos py. oy ox c}z
(y- bz) --(x- az) - = bx- ay. oy ox
§ 10 .
273
PARCIJALNE DIFERENCIJALNE JEDNACINE
U sledećim zadacima naći površ koja zadovoljava datu jednačinu i pro lazi kroz datu liniju: 2767. 2769. 2770. 2771. 2772. 2773. 2774. 2775. 2776. 2777. 2778. 2779. 2780. 2781 . 2782.
2768. xp- 2 pq = xz + yz; y = l ; z = xz. yz p + xyq = x; x = O, z = yz. tg x · p + yq = z; y = x, z = xJ . xp + yq = z-xz-yz; y = -2, z = x-xz. xyp-yz q = x, X = a, 2 ayz = az + 2. yzp + xzq = xy, x = a, yz + zZ = az. xzp + yzq + xy = O; xy = az, z = h. (y-z) p + (z-x) q = x - y; z = y = -x . xp + (xz + y) q = z; x + y = 2 x, x-y = 1 . xp + zq = y; y = 2 z, x + 2 y = z. 2 xzp + 2 yzq = zz-xz-yz; x + y + z = O, xz + yZ + zZ = az. (y + 2 zZ) p- 2 xZ zq = xz; x = z, y = xz.
(x-z) p + (y-z) q = 2 z; x-y = 2, z+ 2 x = l . xy3 p + xz zz q = y3 z; x = -z3, y = zz . x (xz + yz) p + 2 yz (xp + yq-z) = O; z = h, xz + yz = az. xp + yq = 2 yx; y = x, z = xz. U sledećim zadacima naći površ ortogonalnu familijama površi
2783.
z = axy.
2784.
xyz = a.
z2 = axy. y = x, z = h
2786.
2785.
2787. Naći površ koja prolazi kroz pravu površ xz + yz + zZ = ax. 2788. Naći površ koja prolazi kroz krug na površ xy = az.
ortogonalna je na
z = h, xz + yz = az
2789. Naći površ koja je normalna na površ pravu y = x, z = l .
xy = a z2.
i ortogonalna je
xz + yz + zZ = ex
a prolazi kroz
2790. Napisati parcijalnu jednačinu cilindričnih površi čije su izvodnice para lelne vektoru (/, m, n). 2791 . Napisati parcijalnu jednačinu, koju zadovoljavaju cilindrične površi čije su izvodnice paralelne vektoru ( l , l , 2). Naći opšte rešenje te jednačine. 2792. Koristeći rezultat prethodnog zadatka, naći jednačinu cilindrične površi čije zu izvodnice paralelne vektoru ( l , l , 2) a generatrisa x + y + z = O, 5 xz + 6 xy + 5 yz = 4. 18 Zbirka zadataka iz više matematike ll
Vlll. DIFERENCUALNB JEDNAC::INE
274
2793. Napisati parcijalnu jednačinu koju zadovoljavaju sve kanonične površi sa temenom u tački (a, b, e) i rešiti je. 2794. Naći jednačinu površi čija proizvoljna tangentna ravan seče osu tački čija je apscisa dva puta manja od apscise dodirne tačke.
Ox u
Rešiti sledeće sisteme jednačina: 2795.
iJz z =iJx x
2797.
iJz iJz = 2 yz-z2, = xz. iJ x iJ y
2798.
iJ u iJ u iJ u iJ u + = 0, + = 0, u = z2 za x =y = O. iJ x iJz iJy iJz
iJz 2z =iJ y y
2796.
2799. Data je parcijalna jednačina
1 o Naći njen opšti integral.
iJ z iJ z = xz. = y -z, iJx iJ y
xp + yq = O.
2° Između funkcija koje zadovoljavaju datu jednačinu naći one koje zadovoljavaju i jednačinu
p Z + qZ = 2800. Neka je M tačka na površi z = O, N prodor kroz ravan početak.
--
X2 + y2
P njena ortogonalna projekcija na ravan z = O normale u tački M, O koordinatni
l o Naći opšti oblik jednačina površi takvih da je <:JNOP = - u n
4
Dekartovim i cilindričnim koordinatama.
2° Naći onu od tih površi koja sem toga prolazi i kroz Ox osu. 3° Koje površi drugog reda imaju gornju osobinu? 2801. Data je familija površi drugog reda axz + byz-J. z2 = e gde je ;. realan parametar, a, b i e proizvoljni realni brojevi. Naći ortogonalne trajektorije date familije površi , a između njih onu koja prolazi kroz krivu x = l , z2 = ya. Kada i kakve površi drugog reda mogu da predstavljaju ove trajektorije? 2802. Data je jednačina
xyzp + xyz q = z (xz + yz).
1 o Naći njen opšti integral i onaj partikularni integral koji ispunjava uslove
X=
l , z = ay ( l -y2)
gde je a data konstanta.
§
10.
PARCUALNE DIFERENCIJALNE JEDNACINE
275
2° Odrediti opšti oblik jednačine površi koja zadovoljava datu jednačinu
i za koju je poznato da se jedna familija njenih asimptotskih linija sastoji iz karakteristika.
2803. Data je parcijalna jednačina
(z-y) p-(z + x) q = x + y.
l o Naći njen opšti integral. 2° Naći opšti oblik površi drugog reda koja zadovoljava gornju parci jalnu jednačinu.
3° Naći Cauchyev integral koji zadovoljava uslove y = x + 1 , z = O. 4° Ispitati površ dobijenu pod 3° i svesti njenu jednačinu na kanonični oblik.
2804. Neka je f data dvaput neprekidno diferencijalna funkcija.
l o Form irati i integraliti parcijalnu jednačinu koju treba da zadovolji funkcija u = u (x, y) da bi izraz
(l)
(x �: + y) dx + [x �; + x-2 xy + 2 yf' (u-x)] dy
bio totalni diferencijal.
2° Odrediti integral te jednačine koji se za x = O svodi na u = yz. Za tako nađeno u (x, y) naći funkciju čiji je totalni diferencijal izraz (1 ) .
1( � ) rešenje parcijalne diferencijalne jednačine ()z z {)Zz ()z {)z ()z z xz -- + 2 xy -- + yz - + x - + y - = nz z. i>x () y () yz () x () y i>x Dokazati da svaka funkcija oblika z = f ( �) zadovoljava parcijalnu
2805. Pokazati da je
2806.
z = x11
xm
jednačinu
--
()zz ()zz {)z {)z ()zz + yz - = m (m - l ) z. x - + y - = mz; xZ - + 2 xy ()y () yz iJxz ()x () y i>x Na osnovu toga izvesti zaključak da svaka funkcija oblika z = r a (rp) + {J(rp) gde su r i rp moduo i argumenat broja x + iy, zadovoljava jednačinu
()zz ()z z {)Zz x2 -- + 2 xy -- + yz - = 0. () yz ()x () y iJxz
2807. Naći rešenje
z = z (x, y) parcijalne jednačine
ljava uslov z (x, xz) = l .
18*
{)z = x2 + 2 y koje zadovo ()y
276
VIII. DIFERENCIJALNE JEDNAČINE
2808. Odrediti rešenje z = z (x, y) jednačine love z (x, O) = x ; z (0 , y)
=
yz .
_!2 z
lhoy
� x + y koje zadovoljava us
Rešiti sledeće jednačine: 2809. (2 x3 y + l ) dx + x4 dy + xz tg z dz = 0 . 2810. (2 x3 - z) dz + 2 xz yz dy + x (z + x) dx = O. 281 1. 2 (y + z) dx - (x + z) dy + (2 y-x + z) dz = O. 28 12. yz dx- z2 dy -xy dz = 0. 2813. (2 y-z) dx + 2 (x -z) dy- (x + 2 y) dz = O. 2814. (yz + z2 + 2 xy + 2 xz) dx + (xz + z2 + 2 xy + 2 yz) dy + + (xz + yz + 2 xz + 2 yz) dz = O. 2815. zdx + (x-y) dy + zy dz = O. 28 16.
(6 x + yz) dx + (xz - 2 y) dy + (xy + 2 z) dz = O . 2818. yz dx + (xy- yz3) dy- 2 xy dz = O.
28 17. yz dx + 2 xz dy + xy dz = O.
28 19. 2 (y + z) dx- (x + z) dy + (2 y - x + z) dz = O. 2820. (ex y + e") dx + (eY z + ex) dy + (eY - exy-eY z) dz = O .
2821 . (y + 3 z) dx + (x + 2 z) dy + (3 x + 2 y) dz = O.
2822. (cos x + ex y) dy + (ex + eYz) dy + eY dy = O.
2823. 3 xz (y + z)dx + (zz- xz) dy + (yz - x3) dz = O. 2824. x2 dx -zz dy- xy dz = O. 2825. 2 x (y + z) dx + (2 yz-xz + yz- zz) dy + (2 yz - xz-yz + zl)dz = O.
2826. z (x2- yz- z2) dx + xy (x + z) dy + x (zl - xz - xy) dz = O. Rešiti s ledeće sisteme jednačina:
2827. (y + z) dx + (z + x) dy + (x + y) dz = O , (x + z) dx + y dy + x dz = O . 2828. yz dx + xzdy + xy dz = O.
z2 (dx + dy) + (xz + yz -xy) dz = O.
2829. dx + 2 dy- (x + 2 y) dz = 0 , 2830. dx + dy + (x + y) dz = 0,
2 dx + dy + (x-y) dz = O.
z (dx + dy) + (x + y) dz = 0.
2831. 2 yz dx + x (zdy + y dz) = 0,
y dx-xz z dy + y dz = O.
Nać; familije površi normalne na vektorske linije sledećih vektorskih polja:
2832. 2833.
A + (2 xy - 3 yz) 7 + (xz - 3 xz) J- 3 xy k.
A = (2 x-y)t + ( 3 y-z)J + (x - 2 y) k.
277
§ 1 0. PARCIJALNE DIFERENCIJALNE JEDNACINE
2834.
A = x i + zj + (y + 2 z) k.
--+
---+
_,.
2835. Naći vektorske linije, vektorske površi normalne na vektorske linije
polja
A = xt + yt-zk.
Naći potpune integrale sledećih jednačina:
2836. 2839. 2842. 2845. 2848.
2837. p = 3 q 3. pq 2 xy. 2838. zl pqz. 2840. yzp2--q = O. 2841. z =px + qy + plq3. z = px + qy + pz + qz. 2843. p = sin q . pq 9 zz. 2844. pz- qz = l 2847. pq +p + q = O. pq + qx = y. 2846. pz + qz = 9 . pz + qz z2 (x + y). =
=
.
=
=
Naći potpuni i singularni integral sledećih jednačina: 2849. 2852. 2854. 2855.
z =px + qy + pq. 2850. pz + qz = 4 z. 2851. pz xz = z (z-qy). z2 (p2 + qz + l ) = l . 2853. 4 xyz = pq + 2 pxz y + 2 qxyz. 1 6 p2 z2 + 9 q2 z2 + 4 z2 -4 =, 0. pq + 2 x (y + l ) p + y (y + 2) q - 2 (y + l) z = O. Rešiti sledeće jednačine:
2856. 2857. 2858.
z pq + l ; z = 2 x + l za y = 2. 2 z = pq-3 xy; z = l 5 y za x = 5. z = px + qv + 2 pq; z = 4 y + 1 2 za x -4. =
=,
2860. Data je parcijalna jednačina
l Naći njen potpun opšti integral. 2" Odrediti njen Cauchyev integral koji o
se
za
y=O
svodi na
z = x- l .
2861. Data je parcijalna jednačina
gde je
m
ceo broj .
pq = zm xy
l o Naći njen potpuni i opšti integral.
2 o Ispitati za koje vrednosti od površinu drugog reda.
3 o Za slučaj m = O naći Cauchyev z = VI+ yz.
m
dobijeni potpuni integral predstavlja
integral koji prolazi kroz krivu
x= l,
278
VIn.
2862. Data je jednačina
l o Odrediti
DIFERENCIJALNE JEDNACINE
2 xp + 2 yq + 4 zp2 -z = 0.
potpuni, opšti i singularni integral date jednačine .
2° Naći ono rešenje koje zadovoljava uslov z2 = x, y = x. 2863.
sve površi z = cp (x, y) kod kojih je u svakoj tački M (x, y, z) skalami proizvod orta normale na površ koji je usmeren tako da zaklapa
l o Odrediti
oštar ugao sa pozitivnim smerom Oz ose i vektora položaja
z-f(p , q) v l + pZ + q2 '
OM jednak
o cp ocp . gde Je p = - , q = a J(p, q) homogena funkcija stepena oy
ox
n
=l= l.
2° Ako j e f cela homogena funkcija drugog stepena, naći onu o d površi koja prolazi kroz parabolu x = O, 2 z = yz . 2864. Rešiti jednačinu
()zu ()z u - = az ox2 o tz
naći ono rešenje koje zadovoljava granične uslove
(l)
u (0, t) = o , u (/, t) = O,
(3)
u (x, O) =f(x), ou = cp (x). o t t= o
(2)
l
(4)
2865. !svesti jednačinu krutog oscilovanja homogene cilindrične osovine. 2866. Naći rešenje jednačine
()z () ()z () - = az - , o t2 o x2 koje zadovoljava uslove
() (0, t) = O, () (l, t) = O, () (x, O) = cp (x), .
2 ()
X
ot
l
gde Je cp (x) = -0- za O < x < - ,
l
o() (x,
2
2 00 x () l cp (x) = - -+ 2 0 za - < x < l. 2 l
Dati mehaničku interpretaciju zadatka.
O)
O,
§ 10. PARCUALNE DIFERENCIJALNE ffiDNACINE
279
2867. Izvesti jednačinu uzdužnih kolebanja homogene cilindrične osovine. 2868. Homogena osovina dužine 2 / pod uticajem sila koje dejstvuju na njene krajeve skratila se na veličinu 2 A. U momentu t = O na osovinu ne deluju sile. Odrediti pomeranje u (x, t) preseka osovine čija je apscisa x u momentu t (srednja tačka ose osovine ima apscisu x = 0). 2869. Jedan kraj grede ( osovine) dužine l je pričvršćen a na drugi dejstvuje sila P na rastezanje. Naći uzdužno oscilovanje osovine, ako za t = O sila P ne dejstvuje. 2870. Naći rešenje jednačine
oz u oz u = az ot2 oxz
koje zadovoljava početne uslove
u (O, t) = 0, u (l,t) = A sin w t, o u (x, O) = O. u (x , 0) = 0, ot Dati mehaničko tumačenje zadatka. 2871. Naći rešenje jednačine
za
o2u ou = z a ot ox2
xE(- oo ; oo) i t > O, koje zadovoljava početni uslov u (x, O) = tp (x)
2872. Naći rešenje jednačine
oz u ou = a2 -o x2 ot
koje zadovoljava uslove
u (O , t), u (/, t) = O, t > O, u (x, 0) =
2873. Naći rešenje jednačine
l l
l x za O < x < - , 2
1-x
za
1 -<x
2
ou o2 u = a2 -- , o,t ox2
koje zadovoljava uslove
u (O, t) = u (O, /) , u (x , 0) =
;:
x (l x)
280
VIIl. DIFERENCIJALNE JEDNACINE
2874. Naći rešenje jednačine
oz u ou - = az - , ot oxz koje zadovoljava uslove
du dx
l:x=O- '
u (/, t) = u0 , u (x, O) = cp (x),
i dati fizičko tumačenje zadatka. -o
2875. Naći rešenje jednačine
dU {)z u - = az dt o x2 koje zadovoljava uslove
u (O , t) = O,
ou
OX
/
= -Hu
l
,
u (x, O) = cp (x)
1 x =l
x=l
i dati fizički smisao zadatka. Rešiti sledeće Laplaceove jednačine:
()z u oz u 2876. - + - = 0, ako j e granični uslov u l r=R =f(cp), gde je cp polarni ()xz o yz ugao (Dirichletov problem za krug). 2877.
()z u () xz
+
()z u �-
d yz
= O. Za O ,;:;; x < a, O ,;:;; y < oo koje zadovoljava uslove
u (O, y) = O , u (a , y) = O , u (x , O) = A
( 1 - :) , u (x, oo ) = O.
oz u {)z u 2878. - + - = O, za O ,;:;; x ,;:;; a, O < y ,;:;; b koje zadovoljava uslove {) xz {) yz u (x, 0) = 0, u (x, b) = O , u (O , y) = Ay (b - y), u (a, y) = O . oz u ()z u 2879. - + - � = 0, unutar prstena, ograničenog oxz oyz xz + yz = Rz z koje zadovoljava uslove
Dati hid rodinamičko tumačenje zadatka. 2880. Pokazati da je funkcija u (x, y)
=
e-Y sin x rešenje jednačine
-
oz u oz u --= O d xz oyz +
O < x < l . O < y ,;:;; l , koje zadovoljava uslove: u (0, y) = O, u ( l , y) = e-Y sin l , u (x, O) = sin x, u (x , l ) = e 1 sin x.
za
=
§
2881. Ako je
28 1
10. PARCIJALNE DIFERENCIJALNE JEDNAČlNE
u = f (x, y) jedno
rešenje Laplaceove jednačine
{)2u + ozu -= 0 oxz oyz pokazati da su parcijalni izvodi
o f oz f ozf ozf , O yz O y O xz , O X Oy
of OX
takođe rešenja date jednačine. Dokazati da to važi za svaku drugu linearnu parcijalnu diferencijalnu jednačinu sa konstantim koeficijentima. 2882. Pokazati da jednačina
__
gde j e
a
pozitivna konstanta, ima rešenje oblika
Odrediti to rešenje. 2883. Dokazati da je funkcija
u .{ f (x cos 2n
=
o
t
+
y sin t + iz, t ) dt ,
jedno rešenje Laplaceove jednačine
(}1u + ozu + ()zu - = 0. oxz o yz {)zZ
2884. Data je parcijalna jednačina
oxz oy
o
u (x, y) dx + ou (x, y) dy
gde je u (x, y) ma koje OX rešenje date jednačine, totalni diferencijal jedne funkcije v (x, y) i da je funkcija v (x, y) takođe rešenje date jednačine.
l Dokazati da je izraz
2° Rezultat iz l
o
proveriti na primeru.
3° Pokazati da jednačina ima rešenje oblika 2885. Data je parcijalna jednačina
{)zu + {)zu + ()zu -=0 oxz o yz {)z z
2ax2
u = Y (y) e
Y
282
VID. DIFERENCIJALNE JEDNACINE
Pokazati da ova jednačina ima rešenje oblika
u= F(z + V xz + yz + zZ)
i odrediti ga. 2886. Data je parcijalna jednačina
gde je
a=
d v a d2 v dt dt1
-= z-, cons t.
Pokazati da jednačina ima rešenje oblika
v= (fr-) J
i odrediti ga.
dj dX u= u (x, t) d2 u t d2u dxz az dt2 u (x, t) l f(x), dudt(x, t) l = F(x) u(x, t)= -2a1 [f(x-at)+f.(x+at)+21a J F(s)ds. u (x, t) d2u -dx dt u (x, t) l =0, du(x,dt t) \ u (x, t) (x, t)-+sin t t-+ oo . Pokazati da je
takođe rešenje date parcijalne jednačine.
2887. Pokazati da je rešenje
jednačine
-=- -
(a = const)
koje zadovoljava uslove
t =O
=
t=O
dato relacijom
x+ at
:x-at
2888. Odrediti funkciju
koja zadovoljava parcijalnu jednačinu = e-' cos x
uslove
t=O
x =O
Pokazati da tražena funkcija
=O
ima .�osobinu
u
kada
2889. Pokazati da parcijalna jednačina
r- 2s+t=0 x + y. z xf(x + y) +g (x + y) zl = ayz, z l bxz (a b u (x, y, z)
ima resenJe oblika funkcije po x=O
2890. Ako je
g ab =F
gde su J i diferencijabilne = Odrediti ono od rešenja koje zadovoljava uslove y=O
=
i
su konstante,
rešenje Laplaceove jednačine
O).
l l l . VARIJACIONI RACUN
283
pokazati da su tada rešenja i funkcije.
Uz , XUx + yu11 + ZUz, yuz-XU11 , y2 Ua;x - 2 XY Uxy + X2 Uyy + ZUz . o2z ox oy , z = z (x , y) . 2891. Ako je o z oz ox oy oz ox rešenje parcijalne funkcija samo od z , pokazati da je funkcija U = OZ
o2u ou ou diferencijalne jednačine u =- - . oxoy ox oy
oy
--
2892. Data je parcijalna diferencijalna jednačina
o2z oz = ox2 oy --
l o Pokazati da su
gde su
e, a i b
z = ceax+ a2y ' z = ce-a2Ycos (ax + b)
proizvoljne konstante, sva rešenja oblika z =f(x) g (y).
2° Pokazati da su funkcije o o o2 H = {eax+ a2Y}, -;- H (a, x, y), -;- H (a, x, y), --;- H (a, x, y), u a2 ua ua
� H (a, x, y) . . . , oa3
takođe rešenja date jednačine.
2893. Data je biharmonijska parcijalna jednačina
o4u o4u o4u +2 +- = 0 ox4 ox2 oy2 oy4 l o Pokazati da ona ima sledeća rešenja:
x, x2, x3, xy, x2 y, x3 y, x cos A. x ch A. x, y cos A. x ch A. y, y4-x4.
2° Ako su q; (x, y) i tp (x, y) dve harmonijske funkcije, pokazati da su funkcije q; + x tp, q; + y tp, (x2 + y2) q; biharmonijske. § ll. Varijacioni račun
Neka je Y skup funkcija y = y (x) sa datim uslovima. Funkcija J (y), definisana na Y sa vrednostima u skupu realnih brojeva zove se funkcional nad Y. Ispitivanje ekstremuma funkcionala J koj1 je zadat preko integrala, je problem varijacionog računa. Zavisno od toga kakvi su uslovi funkcija y i od kolikog su broja promenljivih imamo razne probleme varijacionog računa. Navodimo neke:
(y),R
284
VIII. DIFERENCIJALNE JEDNAĆINE
l" Neka data funkcija f(x, y, y') ima neprekidne parcijalne izvode po x, y i y' u oblasti a <; x <; b, y1 <;y<;y2 • Kazaćemo da funkcional (l)
b
J f (x, y, y') dx
J (y) �
o
ima slabi minimum (maksimum) na funkciji y (x) ako iz sledi
i y (x) -y(x) l + l y' (x)-}7 (x) ! < E
J (y)-J (y) > O (J (y)-J (y) < O).
Funkcional
(l) ima jaki minimum (maksimum) na funkciji y (x) ako iz [ y (x)-y (x) ' < E
(a <; x <; b, E > O)
sledi
J (y)-J (y) > O
(J (y)-J (y)< O).
Potreban uslov da funkciona! J (y), definisan sa (l) pod uslovima y (a) = y (b) = B, ima ekstremum jeste da y y (x) zadovoljava sledeću Euler-Lagrangeovu jednačinu Svaki jaki ekstremum je i slabi ekstremum.
A,
=
df d d f dy dx dy'
-- - � = 0.
(2)
Kriva koja zadovoljava jednačinu (2) zove se ekstrema/a integrala J (y). Dovo(ian uslov da J (y) ima ekstremum jeste:
. .
df d d f dy dx dy'
a ) za slabi m1mmum: l ) --- � � O; 2 ) Jacobijev uslov
d
(
)
(
)
d2f d d2 f d d2 f u' = O J y2 -dx dydy' u - dx dy'2 d' f
gde je u = _!_ a y = y (x, e) ekstremala koja zadovoljava uslov y (a) = A; 3) -� > 0 dy'2 dc za y i y' na ekstremali.
b) za jaki minimum uslovi l) i 2) iz a) i () '
f >O za tačke (x, Y) koje su bliske dy'l
ekstremali . Pri tome treba da postoji 3) zameniti umesto znaka
< znak
2 c Potreban uslov d a funkcional (3 )
J (y)
d' f dy' '
=
Za slabi i jaki maksimum u uslovu
>.
b
= J f(x, y, y', y", . . . , y(n)) dx o
ima ekstremum za y
.
y
(x), pod uslovima
285
§ l l . YARIJACIONI RACUN
jeste da y = y (x) zadovoljava jednačinu of
(4)
d of
--- -
oy
dx oy'
d2
dx2 o y"
3' Potreban uslov da integral (5 ) J [z JJ (x, y)] =
D
D),
of
+ - -- - ·
d•
,
of
- ( - J ) n - -- = 0.
.
dxn oy(n)
[
�; �; ]
f x, y, z (x. y),
,
dx dy
ima ekstremum za z z (x, y) (funkcija z = z (x, y) ima određene vrednosti na kon turi oblasti jeste da funkcija z zadovoljava jednačinu =
·
of � of � of =o _ _ 0 z o x op oy o q
( 6)
oz q=oy
Oz gde je p = - ox
4' Potreban uslov da funkcional J (y)
=J b
/(x, y, y') dx,
a
gde su (a , cp (a)) i (b, 'P (b)) pokretne tačke na krivama y = cp (x) ekstremum za y y (x), jeste da funkcija y zadovoljava uslove: =
of
d of
oy
dx oy'
f+ (cp'- y' )
J+
(cp'-y')
�l
o
0Y
Jl
X=b
Oy' X = a o
}
(Euler-Lagrangeova jednačina)
0
--- - =
y = 'P (x), ima
=O
(uslovi transverzalnosti).
=o
Ako je donja granica a konstantna onda otpada druga jednačina u u<>lovu trans verzalnosti, a ako je gornja gran!ca b konstantna, otpada prva jednačina . 5' U s l o v n i e k s t r e m u m i . Dat je funkcional
(7)
J (y , , Yz ,
· . .
, Ynl =
b
J f (x, y. , Yz , .
·
, Yn , Y.' , Yz',
· ·
· ,
Yn' ) dx
(i= l, 2, (i=, n)l, 2nepoznate koje ispunjavaju uslov , . , n) i funkcije (k= l, 2, . . . , m; m
gde su Yt = Y; (x) ... uslove Y; (a) = A; , y, (b) = B; (8)
·
a
cpk (x, Y1 , Y2,
• • • ,
Ynl = O
.
.
Potreban uslov da ovaj i ntegral postiže ekstremum jeste
gde je F = f
(i= l, 2, . . , n) i (k= l, 2, . . , m) .
(9)
+
2: Ak (x) cpk a
.
m
k= l
Ak funkcije koje treba odrediti iz uslova (9).
granične
286
VID.
DIFERENCUALNE JEDNACINE
U slučaju da su uslovi (8) dati u obliku b
(8' )
J rp�< (x, Yt o Y2 ,
a
• • •
,
..
Yn , y,', Y/, . , y,.') dx = 1,.
.
(k = l, 2, . . , m)
gde su /�< konstante, dobijamo takozvani izoperirnetrijski problem. Uslovi (8') se zovu izoperirnetrijski uslovi. Potreban uslov da integral (7) pod uslovima (8') irna ekstrernum jeste da funkcije y1 zadovoljavaju odgovarajuće jednačine
of
(10) iJy,
-+
m
L
k= l
A�<
iJrpl< d (of dx iJ y,
--
iJ y,
,+
m
L
k= l
iJ rpl< ) - o
iJ y,
A�< ,
.
(i = l, 2, . . , n).
gde su AJ< konstante koje se određuju zajedno sa 2 n integracionih konstanti iz 2n graničnih uslova i m izoperimetrijskih uslova.
2894. Analizirati specijalne slučajeve Euler-Lagrangeove jednačine
(2):
1° J=J(x, y); 2° J= fP (X, y) + Y' VJ (X, y). Da li u tim slučajevima uvek b
postoji ekstremum integrala
I (y) = J Jdx? a
2895. Napisati Euler-Lagrangeovu jednačinu u slučajevima: l o J=J (x, 2° J= J(y'); 3° J=J(y,y') . U slučaju 2° naći familiju ekstremala.
y');
2896. Od svih krivih koje prolaze kroz tačke (a, A) i ima najmanju dužinu luka između ovih tačaka)*.
(b, B) naći onu koja
2897. Od svih krivih koje prolaze kroz tačke (a, A), (b , rotacijom oko Ox-ose opisuje najmanju površinu.
B) naći onu čiji luk
Naći ekstremale sledećih integrala:
xo
1
J xz y'z dx; y (- 1) = - 1 , y (l) = l .
2899.
-1 l
J (xy + yz-2 yz y') dx; y (O) = l , y ( l ) = 2.
2900.
o 1
J (yz + 2 xy') dx; y (O) = O; y ( l ) = l .
2901.
o
J YY (l + y'2) dx; y (O) = 2_4 ' y (4) = �4 . 4
2902.
o •
U narednim zadacima pod "krivom"
se
podrazumeva Jordanova kriva.
§
2903.
J
2
y' (l + x2 y') dx; y (l) = l , y (2) =
x2
l
2905.
J (y'2 + 2 yy' - 1 6 y2) dx;
2907.
J l
2909.
2911.
�.
2906.
l + y2 dx; y (O) = O, y (l) = l . y'z
X2
o
Xl
J (yz-y'z- 2 y ch x) dx. x2
J (yz + y'z + 2 yex) dx.
XJ
287
l l, VARIJACIONI RACUN
2904.
xz
2912.
J (xy ' + y'2) dx.
X2
XJ
XJ
J (y2-y'z- 2 y sin x) dx. XJ
J (x2-y2)"i- Vl + y'z dx.
xo
Ispitati ekstremum funkcionala: a
J (y'2-y2) dx;
o
y (O) = O; y (a) = O.
l
J (xz y'2 + 1 2 yz) dx;
2915.
-l
y (- 1) = - l , y (l) = l .
2
2916.
J y' (l + xz y') dx;
l
2917.
J
y (l) = l , y ( 2) = 4.
n/4
(4 yz-y'2 + 8 y) dx; y (0) = - 1 , y
o
l
2918.
J (y2 + y' x2) dx; o
(:) = o.
y (O) = O, y (l) = A .
2
2919.
J (xz y'Z + l 2 yZ) dx;
2920,
J l
o
y (l) = l , y (2) = 8 .
l l (y'2 + yZ + 2 yeZZ) dx; y (0) = - , y (l) = - e2.
3
x2
I (yz + y'z-2 y sin x) dx.
xo
2914.
dx.
a
2908.
2910.
J� b
3
288
VIIl. DIFERENCIJALNE JEDNACINE
J (yz-y'z + 6 y sin 2 x) dx; y (O) = O, y (: ) = l . "'4
2921.
o
2922.
J y'z+yz dx; y (O) = O, y (l) = l . o
2923.
l
l
b
J y'J dx; y (O) = O, y(b) =g>O.
o
l
2924.
J (y'z_ yy'J) dx; y (O) = O, y ( l) = O.
o
2925.
l
2926 .
2
J (xy'4-2 yy'J) dx; y (l) = O , y (2) = l . a
J ( 6 y'z-y'4 +yy') dx; y (O) = O, y (a) = b (a> O, b > O).
o
3
2927.
J ( 1 2 xy + y'z) dx; y (l) = O, y ( 3) 26 .
2928.
J (y'z + 2yy'- 1 6 yz) dx; y (O) = O, y (a) = O, (a> O).
=
a
o
2929.
J;: ; y (O) = O, y (a) = b (a> O, b > O). J!!___y'z dx; y (O) = O, y (2) J yd�z ; y (O) = O, y (a) = b. a
o
2930.
a
o
2
2931.
= 4.
o
Naći dovoljan uslov za postojanje ekstremale funkcionala: 2932.
b
J f (x, y) dx.
a
2933.
J (xzy + y; - az y) dx; y (-a) = y (a) = O a
-a
(a> O).
2934. Date su dve tačke A i B. Odrediti putanju materijalne tačke M koja usled svoje sopstvene težine, za najkraće vreme stiže iz tačke A u tačku B (problem brahistohrone) .
§
l l . VARIJAC!ONI
2 89
RAĆUN
x,
Ispitati ekstremum integrala: 2935.
J eX V l + y'2 dx; y (O) = 0, - n
o
2936.
x,
Y (x0) Yo > O, Y (x1) =Y1 > O.
=
J V,-y-=-(l-+--y,':--::2) dx; xo "
2937.
J y' 2 cos2 x dx; y (O) = O, y (n) = O.
o
2938. Naći najkraće rastojanje od tačke A (a,
a1 )
y = cp (x).: A (0, O) i tačke
do krive
2939. Između svih krivih koje prolaze kroz tačku
y3 = 2-x, odrediti onu za koju je integral
l (y) =
(xt . Yt)
� J
krive
(y'2-y2) dx
(0, O)
minimalan. x,
I(y) J F(x, y) Vl + y' 2 dx gde su granične tačke sa apscisama X i xl redom na krivim rl i r2 . Pokazati da eks tr emala datog inte grala or togonalna seče krive r, i r2 • U slučaju da je F(x, y) = l , pokazati da je ekstremala prava linija ortogonala na rl i r2 . V 1 y'2 dx; y (O) = O, pri čemu se tačka Naći ekstremalu funkcionala
2940. Neka je
=
xo
o
J ; a
294 1.
(a ,
y)
nalazi na krugu
(x -9 )2 + y2 = 9 . o
J (y2-y'2) dx; y (O) = O, y (:) = t "' 4
2942. Naći ekstremalu funkcionala
o
izvoljno).
2943. Naći najkraće rastojanje između krivih
y = cp (x) i y = 1p (x).
2944. Kako glase uslovi transverzalnosti za funkcional
gde je druga granična tačka na pravoj 2945. Za kakve integrale oblika togonalnost? 2946. Naći sve integrale J F(x, male pod uglom 45°. 19
(t pro-
Zbirka zadataka iz više matematike II
a
y = const.
J F(x, y, y') dx y, y') dx
J f(x, y, y') dx, y(a) = A , X
transverzalnost prelazi u or
kod kojih transverzale seku ekstre
290
DIFERENCUALNE JEDNACINE
2947. Naći ekstremalu integrala
1
J (y'z + xz) dx
pri uslovima y (O) = O,
o
y (l ) = O,
1
J yz dx = 2 .
o
2948. Između svih krivih, čija je dužina luka između tačke -
,.-...._
A (0, O) i tačke
B (x1 , O) jednaka /, naći onu čiji luk AB sa tetivom AB ograničava najveću površinu.
2949. Između svih krivih koje prolaze kroz tačke ,.-...._
A (x0 , y0) i B (x 1 , y1) i čija
je dužina luka AB konstantna, naći onu koja opisuje najmanju površinu rotacijom oko Ox ose. 2950. Od svih krivih date dužine luka, između tačaka A (x0 , y0) i B (x1 , y1 ) naći onu koja prolazi kroz ove tačke i koja rotacijom oko Ox ose opisuje omotač rotacionog tela najveće ili najmanje zapremine. 2951. Od svih krivih koje prolaze kroz koordinatni početak i tačke prave x = a, naći onu koja ima najmanju dužinu za x E [0, a] i koja sa o som Ox i pravom x = a ograničava datu površinu P. 2952. Naći ekstremum funkcionara
"
J y'z dx o
pri uslovima
J yz dx = I , y (O) = y (n) = O .
o
2953. Prava OM zaklapa sa Oy osom ugao a. Neka je l dužina krive e koja prolazi kroz tačku A (0 , b) i tačku B (x1 , y1 ) na pravoj OM. Odrediti krivu e tako da površina ograničena ovom krivom i kracima ugla a bude maksimalna. 2954. Naći krivu
y = y (x), y (O) = y (I ) = O za koju funkcional
ekstremum. 2955. Naći funkciju
J y"z dx
ima
o
y = y (x) za koju funkcional
y (O) = y ' (O) = y " (O) = O, y ( l )
=
1
J (2 xy + y"'z) dx
o
l_ y' ( l ) l_ y" ( l ) = l_ ima ekstremum.
7!
,
=
6!
,
5!
2956. Date su prave AC i BD i tačke A (x0 , y0), B (x1 , y1 ) na ovim pravama. Naći krivu koja dodiruje date prave u datim tačkama i da površina između tražene krive, njene evolute i poluprečnika krivina u tačkama A i B bude najmanja. 2957. Naći zatvorenu krivu date dužine koja ograničava najveću površinu.
l l. VARIJACIONI RAĆUN
2958. Pokazati da integral
Xt
J (y")n dx
ima
291
ekstremale
date
jednačinom
xo
(n -2) y'"3 + y" yrv = O čiji je opšti integral
Y = (c 1 x + cz) 2959. Po kazati
2 n- l
n- l
+ c3 x + c4 • Zt
J F (z) V l + x'z + y 'z dz
da ekstrema la funkcionala
zadovo-
zo
voljava jednačine
F(z) x' = c 1 Vl + x'z + y'Z , F(z) y' = Cz Vl + x'z + y'z . 2960. Koristeći ekstremum funkci o nala
XJ
J Vl + y'Z + z'z dx
pokazati da je naj-
xo
kraće rastojanje između dve tačke u prostoru prava Iinija. l
2961. Pokazati da integral
J (y'z + z'Z-4 xz-4 z) dx
o
uz uslove y (O) = O,
y(l) =
l
= l , z (O) = O, z ( 1 ) = l , J (y'z-xy' -z' ) dx = 2 ima ekstremum l
o
na krivoj
5 7 y = -xZ + X, Z = X .
2
2962. Naći ekstremale funkci o nala
z (O) = O, z
(�) = - l .
/
n/ 2
2963. Naći krivu koja spaja tačku
2
(y'z + z'z + 2 yz) dx;
O (0, O ,
O)
y (O) = O, y
(;) = l ,
sa tačkom M (a, O, 0), ima
,.-....
stalnu krivinu 1 /e i najveću dužinu luka OM. 2964. Naći površ
z = z (x, y) za koju integral /(z) = J J (pz -qz) dxdy postiže ek D
stremum. 2965. Ako integral
z = z (x, y)
I (z) = J J (pz + qz) dx dy
ima ekstremum tada se funkcija
dobija iz jednačine Vz z = O. D okazati. D
2966. Naći jednačinu iz koje se dobija funkcija z = z (x, y) ako integral = J [p2 + qz + 2 zf(x, y)] dx dy postiže ekstremum za tu funkciju.
J
I (z) =
D
2967. Naći diferencijalnu jednačinu minimalnih površi, tj. od svih površi z = z (x, y) koje prolaze kroz datu konturu e, naći onu koja ima mini! 9•
292
Vlii. DIFERENCUALNE JEDNAČINE
(y).
mainu površinu u toj konturi. Specijalno naći minimalne površi oblika
z = (x) + 1p
2968. Pokazati da je jaki minimum integrala
s
xOyz= z (x, y)
nimalnoj površi S oblast ravni
JJV l + p2 + q2 dx dy postignut na mi
koja prolazi kroz zatvorenu krivu na koju se projektuje int e.
e,
gde je
2969. Naći potreban uslov za minimum integrala
JJJ[(�:r +(�;r +(�:rJaxdyđz. v
2970. Kriva najmanje dužine koja spaja dve tačke na datoj povrsi zove se između = 2/ geodezijska linija. Pokazati da su na obrtnoj površi tačaka A
(eo, z0) (e,
ez (z)
,
J \jJ f2 f'2 c2 12 dzj ' xz + yz z2 = az. xz + yz = az. X= e y d c,V I +f'2 (e) de e e 2- c/ xz + yz = az, z= O
e,
2971. Naći geodezijske linije na sferi
+
-
1
+
2972. Naći geodezijske linije na p ovrši
2973. Pokazati da se geodezijske linije na obrtnoj površi Z = /(e )
.. . . . .., . Jednacme dObljaJU lZ
V
cos
sin
•
2974. Naći najkraće rastojanje između kruga
zZ-yz=bz, x=O. z= z (x. y),
=e
i hiperbole
2975. Između p ovrši koje prolaze kroz zatvo�enu kon turu e i koje sa vert'kalnim cilindrom koji prolazi kroz e i ravni zaklapa datu zapreminu V, napisati diferencijalnu jednačinu one koja u konturi e ima minimalnu površinu.
z= z (x, y)
xOy
2976. Između površi sa datom površinom S koju odseca ravan naći onu kod koje je težište tela T, isečenog ravni i ovom po vrši, najniže. Kako ova površ seče ravan
xOy,
xOy?
xOy
2977. Od svih zatvorenih površi date površine S, naći parcijalnu jednačinu one koja ograničava najveću zapreminu. Pokazati da sferna površ zado voljava dobijenu jednačinu.
Glava IX KOMPLEKSNE FUNKCIJE
§ 1. Uvodni zadaci 2978 . Ako su
a b kompleksni brojevi, dokazati da l a b l = l a l l b l l afb l = l a l f l b l
je:
(b :i= O) ;
Re (a) = -l (a + a), Im (a) = -I (a-ti) ; •
2
2979.
2i
a ± b = a ± b , ab = ab, (ajb) = ajb ; Arg (ajb) = Arg a -Arg b; Arg (ab) = Arg a + Arg b, 4° ! l a f -f b f ! < f a+ b [ < l a i + f b [. Prime rom pokazati da nije uvek arg (ab) = arg a + arg b pri determinaciji -n < arg z < n
(z E (K) )*
2980. Kompleksan broj a je unimodularan ako je l a l = l . Pokazati da je kompleksan broj a unimodularan tada i .;amo tada ako se može napi sati kao količnik dva konjugovano-komplebna broja. 298 1. Ako su .
•v
a i b
kompleksni brojevi, pokazati da su tačke vk
s1metncne u o d nosu na tac ·u
a -- . 2
2982. Ako su dva od kompleksnih brojeva nami, pokazati da je takav i treći.
a-b b-c e-a c-d' a-d' b-d
* K u ovoj glavi označava skup kompleksnih brojeva.
a-b
i
b
čisto imagi
294
IX. KOMPLEKSNE FUNKCIJE
2983. Pokazati da jednačina prave koja prolazi kroz tačke z
z1 i z2
ima oblik
z = 0.
(x + iy) = (u + iv)n, gde je n ceo broj a x, y, u, v ER, xz + yz = (uz + vz)n. Dokazati. Dokazati sledeće jednakosti: l o sins x = __!__ (sin 5 x-5 sin 3 x + l O sin x) : 16 2° cos4 x sin3 x = __!_ (sin 7 x + sin 5x-3 sin 3 x - 3 sin x) . 64
2984. Ako je
2985.
tada je
_
2986.
l0sinzn x =
cos2nx-2ncos (2n-2) x +
. . . + ( - l)n . 2 n (2 n - l ) · · · (n + l) 2 1 .2. . ·n
J
;
2n (2n - l ) cos (2n - 4)x + . . . l .2
l)n 2° sinzn+I x = (sin (2n + l )x-(2 n + l ) sin (2n - l ) x + 22n
[
+ 2987.
(2n + l) 2n . sm (2 n- 3) x + l ·2
·
·
·
+ ( - l) n
[
cosn X = 21-n cos n x + n cos (n-2) x + gde je
A = _!_ 2n (2 n - l ) · · · (n + l ) 2 n!
A = (2n + l ) 2n · · · (n + 2) n!
ako j e
·
n (n - l) cos (n-4) x + · . . + A], l ·2 ako je
n = 2K
n = 2K+ l.
Dokazati sledeće jednakosti : 298 8.
2989.
2990.
+ l )-xsin (2n � cos z k x = 2n- 1 + -----'---'-
L.
k=I
--
4
4 'iin X -1
m (z + a)2m-(z-a)zm = 4maz [l [z2 + az ctgz (knj2m)] . k= l
sin n-e = 2n-I fi [cos O -cos (kn/n)] . sm e I n-l
.
k�
J
(2n + l)2n · · (n + 2) . sm x . n!
§ l . UVODNI ZADACI
2991•
299 2.
sin ( 2 n + l ) O sin e
= (2 n + l )
[
cos 2n 0 = (- 1 )11 TI 1 k=l
TI
k= l
[
l-
295
sinz e
sin2 kn/(2 n + l )
cosz O
cos2 (2 k - l ) nf4n
2993. Naći zbir cos n x + 2 cos (n - l ) x + 2994. Pokazati da je xz" - l == (x2 - l )
]·
· · + (n - l ) cos 2 x + n cos x.
ff ( ·
k=l
x2 - 2 x cos
" 2kn + l xzn+l - l = (x- l ) fi f xz - 2 x cos 2n + l k=! \
veriti jednakosti :
n . 2n . (n - l ) n l o sm - sm - · · s m -'--2n 2n 2n •
·
2° cos
]·
)
vn
2'H
n
2n nn cos --- · · · co s 2n + 1 2n + l 2n + 1
kn n
+
1
)
i da je
pa na osnovu toga pro-
�
= ( - 1)� 211
(n
parno).
2995. Ako se zna da jednačina xs-2x4 + 2xz-4 = 0 ima kompleksan koren čiji je argument n/4, odrediti taj koren. Rešiti jednačine :
2996.
kfll (cos kx + isin k x) = l . =
"
2997.
2998. Učenik je računao ovako : Gde j e napravio grešku ?
zn-t = z
-l=V
l
(n E N).
H = V( - 1) ( - l) = Vf= l .
2999. Pokazati da su sve nule polinoma Re { ( l + ix)11) -Im { (l realne. 3000. Koju krivu predstavlja skup tačaka
{z :
z = ae' t + 1
Šta je skup tačaka 3001. 3003. 3 005. 3007.
j z-2 J < J z j . J z-2 1- 1 z + 2 J > 2. z z Re - t = o.
( ) Z-Zz
z-i < n/4 . O < arg z+ i
--
aett
z
,
a ::F O,
a E R,
određen uslovima : 3002. 3004. 3006.
}
- oo
j z- l j > 2 J z-i j . J z J = Re (z) + l. Im z-z1 = 0. z-z2
( )
+ ix)11)
(x E R)
296
3008.
IX.
KOMPLEKSNE FUNKCIJE
Pokazati da jednačina <5zz + az + az + y = 0 (<5, y ER) predstavlja : l o kružnicu koja ne prolazi kroz koordinatni početak ako je <5 =1- O,
y =l-0, y<5- / a /z < O ;
2° kružnicu koja prolazi kroz koordinatni početak ako je
<5 =1- O , y = O ;
3° pravu koja prolazi kroz koordinatni početak ako je <5 = y = O.
I
obrnuto, svaka jednačina kružnice ili prave može se napisati u obliku
3009. 301 .
30 ll.
3013.
3014.
3015. 3016. 3017. 3018.
<5zz + az + az + y (<5, yER) . l -z2 = z. arg ___1 Ako je z1 = z2 / = l z3 /, dokazati da je arg z-3-z1 z3 -z1 2 Ako je z = l / tada je arg zk = arg z (k = 2 , 3 ,
l ll lt l
�
k
k
k
obrnuto. Dokazati. Dokazati da je :
1
zk
,
1
il l a 1 - 1 b l l < l a + b l < l l a l + l b /
l·
l<
3012. / Re (a) l + / lm (a) l a / !(2. l e / + l dl e + d / e /- l dl gde cu a, b, e i d kompleksni brojevi. a, zZ + al z _ +__ ao:::.. = l DokazatJ. d a Je --=---_:.._ a0 zZ + a1 Z + a2 ako je l z 1 = l . Da li se ovo tvrđenje može generalisati na polinom
l
.
n-og stepena ? Dokazati da iz zk [ < l (k = l ,
l
Dokazati da je:
l
2,
l
·
·
· ,
n) sledi
/ (l + z)n - l i <(l + z IY�- 1 .
l z- 1 l < l l z 1 - 1 / + l z /l arg z / . 1 ��ak bk 1 2 C�� � ak 12 ) e �, <
l bk
1 z)
Data je sfera �z + rf + C2 = l i ravan C = - l prostornom koordinatnom sistemu 0$1J C. Centralnim projektovanjem tačaka sfere iz centra (0, O, l ) na ravan e = -l, obo�trano jednoznačno , e preslikavaju tačke sfere, izuzev tačke (0, O , l), u ravan C = - l koju ćemo označiti sa z-ravan. Tački (0. O, l ) se dodeljuje (po konvenciji) tačka beskonačnosti z-ravni . Ovo preslikavanje se zove stereografsko projektovanje. Naći funkciju ovog preslikavanja. Dokazati da je stereografska projekcija kružnice koja prolazi kroz tačku (0, O, l ) kružnica ili prava i da svakoj pravoj ili kružnici u z-ravni odgovara na sferi kružnica. u
u
3019.
n)
§ l.
3020.
Naći na sferi �z + 172 + cz = l tačke čije su stereografske projekcije 3°
302 1 . 3022.
3023.
3024. 3025. 3026. 3027.
297
UVODNI ZADACI
Z=
4°
-l;
Z=
e4
. -" - l
Š ta je stereografska projekcija meridijana geografske dužine
Naći skup tačaka sfere �z + rp + cz = l čija je stereograf�ka projekcija l o arg z = a ; 2 o l z l = r. + iz m . w d a b't Jed nacma ' l-� Neka j e m E R w E K. Kakav mora bItl =w l -z z imala samo realne korene ? Ako je z1 + z2 + z3 = O i l z1 l = l Zz l = l z3 l = l , pokazati da su tačke z1, Zz i z3 temena ravnostranog trougla upisanog u jediničnu kružnicu. Ako je Z1 + Zz + z3 + z4 = O i l Z1 l = l =z i = l z3 l = l z4 1 , pokazati da su tačke z1, Zz , z3 i z4 temena pravougaonika ili se dve i dve poklapaju. Ako su tačke z1, Zz i z3 temena ravno>tranog trougla, proveriti jednako�t z12 + z22 + z32 = z1 z2 + zz z3 + z3 z1 • Tačke z1, Zz , Zn su sa jedne strane neke prave koja prolazi kroz koordinatni početak. Pokazati da to isto važi za tačke __!_, __!_, · • · , __!_ v•
.
·
·
.
zl
)
Zz
Zn
Ako je z1 + Zz + · · + Z71 = O, dokazati da proizvoljna prava koja prolazi kroz koordinatni početak razdvaja te tačke ukollko nisu sve na toj praVOJ . ·
kružnici poluprečnika R m centrom u tački e = a + b i upi an je pra v ilni n-tougaonik čije je jedno teme u tački z0 = a + (b + R) i. Odrediti ostala temena.
3029. U
3030.
(
· ,
l l l -++ . . . + - '7"= 0. Zn ZI Zz
3028.
a?
e�
Tačke z1 i z2 su dva susedna temena pravilnog n-tougla. Naći teme z3 med no temenu . Zz (z3 'f":z1). s
303 1 .
3032.
Sastaviti jednačinu čiji bi koreni bili brojevi : lo
sinz
20
ctgz
:it
2n+ l :it
2n+ l
.
2 :n: 2n+ l
smz -- ,
ctgz
2 :n: 2n+ l
sinZ
n � 2n+ l :n:
---
ct gz n :n: 2n+ l
l o Na krugu opisanom oko pravilnog n-tougla A1 Az · · · An uzeta je
tačka M. Dokazati da zbir kvadrata rastojanja te tačke do svih temena
298
IX.
KOMPLEKSNE FUNKCIJE
toga n-tougla ne zavisi od položaja te tačke i da iznosi 2 nR, gde je R poluprečnik kruga. 2° Dokazati da zbir kvadrata rastojanja od proizvoljne tačke M uzete u ravni pravilnog n-tougaonika, do svih njegovih temena zavisi samo od rastojanja l tačke M od centra O n-tougaonika i da je jednak n (Rz + /2), gde je R poluprečnik kruga opi�anog oko n-tougaonika.
3° Dokazati da tvrđenje 2° ostaje u važnosti i u slučaju kad tačka M leži izvan ravni n-tougaonika.
3033. Na luku A;i.n kružnice opisane oko pravilnog n-tougaonika A1 A2 nalazi se tačka M. Dokazati :
•
•
· A,.
l o Ako je n parno, onda je zbir kvadrata rastojanja od tačke M do
temena n-tougaonika sa parnim indeksima jednak zbiru kvadrata rasto janja te tačke do temena sa neparnim indeksima.
2° Ako je n neparno, onda je zbir rastojanja od tačke M do temena n-tougaonika sa parnim indeksima jednak zbiru rastojanja te tačke do temena sa neparnim indeksima. 3034. Ako je poluprečnik kružnice, A1 A2 • • · An , dokazati da je :
opisane
oko
pravilnog n-tougaonika
l o Zbir kvadrata svih dijagonala n-tougaonika jednak n zRz.
nR
2° Zbir svih strana i dijagonala iznosi n ctg - . 2n n
n (n- l)
2 -23° Proizvod svih strana i svih dijagonala iznosi n R 3035. Naći zbir 50-ih stepena svih strana i svih dijagonala pravilnog l OO-uga onika, upisanog u krug poluprečnika R.
§ 2. Kompleksna funkcija. Granična vrednost
neprekidnost
1 o N e k i t o p o l o š k i p o j m o v i.
Okolina tačke z0 je svaki skup koji sadrži skup Vz0 (s) = {z: j z-z0 j<s, s>O}. Skup Vz0 (e) s e naziva disk tačke z0• Okolina tačke j e svaki skup koji sadrži skup {z: l z I>R, R>O}. 2) Tačka je tačka nagomilavanja skupa E C K { oo} ako i samo ako u sva koj njenoj okolini postoji bar jedna tačka z, #-z0 koja pripada E. 3 ) Skup E je zatvoren ako mu pripada svaka njegova tačka nagomilavanja. 4) Tačka z0 je unutrašnja tačka skupa E ako i samo ako skupu E pripada bar jedan disk tačke z0• 5) Tačka nagomilavanja skupa E, koja nije unutrašnja tačka skupa E je tačka ruba skupa E. 1)
z = oo
z0
U
299
§ 2. KOMPLEKSNA FUNKCIJA. GRANIČNA VREDNOST l NEPREKIDNOST
ott)voreny(t)skup. z=z( t )=x( t ) +iy( t ) , t [ a , b] ( x ( Jor d anov a kr i v a t 1 -=P t ( 1 , t E[ a , b] ) 2 2 ( 1 , t E ( a , b) ) z( a )=z ( b ) t 1 -=P t zatvorena 2 2 Jor d anov kr i v a . a (t), t (t)+[a, b] t >glOatka kri[a,vb]a . (t) (t) 8) kontura putanja. ograničen M>O M ne o gr a ni č e n . oblast (domen) ll) zat v o r e na obl a st . jednostruko povezana oblast 6) Skup E koji se sastoji samo od unutrašnjih tačaka je 7)
Neprekidna kriva funkcije) je Ako je i
ako iz
Jordanova kriva z = z E prekidne funkcije i ako je x2
E
su neprekidne sledi z (t1) -=P z (t2). povlači z ( t1) -=fc. z ( t2) kriva je
je y2 ( )
na
i
ako su x
i y
9) Kriva r sastavljena od konačnog broja glatkih krivih zove se
takva da je l z l <
10) Skup E je ako postoji konstanta svako z E E. U suprotnom je skup E
ne ili
za
Otvoren skup G je ako se svake dve tačke iz G mogu spojiti poligonalnom l inijom koja cela pripada G. Skup G = G U {granične tačke od G} je
12) G je u konačnoj z-ravni, r C G s ledi int r C G, gde je r zatvorena Jordanova tačaka unutar krive r. G je jednostruka povezana oblast u proširenoj z-ravni r C G sledi int r c G ili ext r c G ( ext r = {z : z izvan
ako i samo ako iz kriva, a int r skup
ako i samo ako iz krive r } ).
Ostale oblasti su višestruko povezane.
2° P r e s l i k a v a n j e. Neka je E. skup tačaka z-ravni i Ew skup tačaka w-ravni. Funkcija f: E.-+Ew se naziva w kompleksne promenljive z skupa E. u skup Ew. Može se pisati i ovako w=f(z) � u + iv, ili i v ( realne funkcije a gde su
a y. presliu-u( kavanjex, y) � v x, y) kompleksna funkcijz=x+i multiformna StPo/epineomna funkcn-ogijsatepena n N)z . a,._1 I + + a1 a1 O, l, . . n) Racionalna funkci. m)ja P,. e ncij a / n a funkcij a Ekspon +i y) x +i y, y Trigonometrijske funkcije: -=P kn, k ( -=P (k+ ) k ) Hiperbo/ične funkcije:
Ako pri preslikavanju f: E.-+Ew jednoj vrednosti zEEz odgovara više vrednosti iz w E E10, kazaćemo da je w =/(z) funkcija. 3° E l e m e n t a r n e f u n k c i j e.
Sledeće funkcije se obično nazivaju osnovnim elementarnim: l)
2) 3)
w = z" (z E K,
(i=
·,
w=
z1 (i = l, 2,
4) 5)
·
,
p" (z)
Q m (Z)
gde su
si �_:_ cos z
z
z + a0 (z E K),
···
(z)
nule polinoma Qm (z). w = e" = eZ (cos
w = tg z = 6)
·
E
zn w = P,. (z) = a,. " = fiksirani kompleksni brojevi.
� 2
n,
w = sh z = (e"-e-') / 2 (z E K) ;
shz w = tg h z = -- (c h z-=F- 0); ch z
EC ;
sin
(z -
z E K).
cos z w = ctg z = -.- (z sm z
W= ch z - (e" + e- ') / 2 (z E K). chz W = ctg h z = -- (s h z-=F-0). shz
E C).
300
IX. KOMPLEKSNE FUNKCUE
Multiforrnne elementarne funkcije :
l) lnverzna funkcija funkcije W = zn (n E N) je funkcija W=
V;
2) Inverzna funkcija funkcije w = e" je funkcija w = Ln z = In
gde je In z = ln nost od Ln z.
z+2 k n
W = a' = & Ln a
Opšta stepena funkcl}a
w
5)
C,
z
=l=
0)
l z l + i arg z jednoznačna funkcija koja se zove glavna vred
3) Opšta eksponencija/na funkcl}a 4)
i (k E
(a =/=0, a E K). e.l Ln
= z?.
z
Opšta logaritamska funkcl}a Ln z W = Loga z = -- (a =/=0, a E K) . Ln a Ovde Ln a označava jednu granu rnultiforrnne funkcije Ln a.
6)
lnverzne trigonometrijske funkcije : W = Arc s i n z = w = Arc tg
� Ln (z i ± V l-z2)
l l iZ z = - Ln --l-iz Zi l
(z E K) ;
(z =l= ± i ); itd.
T
4° A l g e b a r s k a f u n k c i j a j e rešenje jednačine
po
w,
gde su P0 (z) =l= O, P1
(z),
· · ·,
Pn
(z) polinomi od z a n prir. broj.
5° T a č k a g r a n a n j a m u l t i f o r m n e f u n k e i j e. Tačka z0 je tačka gra nanja multiformnc funkcije (kritična tačka), ako se, kad u ravni z oko nje opi šemo zatvorenu Jordanovu krivu, sl ika ove ne zatvara u w-ravni. Ako se slika u ravni w zatvara tek ako opišemv zatvorenu krivu koja n-puta obilazi tačku z0 z-ravni, tačka z0 je algebarska tačka grananja n-og reda. Ako se u ravni w sl1ka ne zatvara ma koliko obilazili z0, z0 je transcendentna tačka
grananja.
6° G r a n i č n a v r e d n o s t. lJ Kaže se da funkcija w = / (z ), koja je dd in isan a u okolmi tačke z0, sem možda u z0, ima graničnu vrednost A kad z teži ka z" ako za svako c > O postoj i O = O (c) > O ta k vo da je za svako
i /(z) - A
1<e
z=/=z0 koje j e u d isku Vz0 (o). T o s e označava lim/(z) = A z�z o
ili
/(z) -+ A
Gornja definicija ostaje u važnosti ako je diska Vz0 (O) uzima skup {z : l z l > O}.
(z -+ z0). z0 = oo sa razlikom što
se umesto
§ 2.
KOMPLEKSNA FUNKCIJA. GRANIČNA VREDNOST
l
NEPREKIDNOST
301
2) Ako za f (z) i g (z) koje su definisane u okolini tačke z0 važi f (z) -+ A "
g (z) -+ A 2
tada je :
(z -+ z0),
/ (z) ±g (z) -+ A, ± A 2
(z -+ z0) ;
/ (z) g (z) -+ A1 A2
(z -+ z0) ;
7° N e p r e k i d n o s t. l) Funkcija f (z) je neprekidna u tački z0 ako važi jednakost lim /(z) =/(z0). Z--+Zo
2) Funkcija /(z) je neprekidna u oblasti oblasti. je 3) Funkcija oblasti u (x, y) i f (z)
neprekidna u (x , y).
v
G
G
ako je neprekidna u svakoj tački te
tada i samo tada ako su neprekidne u toj
4) Neprekidna funkcija u zatvorenoj oblasti je tu i ograničena.
G
go U n i f o r m n a n e p r e k i d n o s t. Funkcija f(z) je uniformno neprekidna u oblasti ako za svako e > O postoji (l = (l (e) > O takvo da je
3036. 3037.
3038. 3039. 3040. 3041. 3042. 3043. 3044. 3045.
Dokazati da je presek dve okoline neke tačke okolina te tačke.
Neka je
E=
{ / 1 .< l z [ < 2 ; < arg z-.< ; } . Da li je ;\
E
zatvoren ili
otvoren skup? Neka su E e S i E i S otY :>1eni skupovi. Da li je S�E otvoren skup? Može li ·konačan skup E biti otvoren ? Pokazati da je K U { oo } i otvoren i zatvoren skup. Da li je skup K zatvoren skup? Naći sliku krive xz-yz = -2 preslikavanjem w = zz.' 3z+ l z #- ) , dokazati da je f[f(z)]=z. Ako Je. f(z) = 3 z- 2
-- ( �
Naći u (x, y) i v (x, y)
Uzimajući
za
za
funkciju
1-z
W = -- .
l+z
definiciju da je ez = ez (cos y + i sin y) (z = x + iy)
302
IX.
KOMPLEKSNE FUNKCUE
dokazati sledeće osobine funkcije 3° 3046.
3058.
3060. 3062. 3064. 3066. 3067. 3068. 3070.
3071.
= ez za svako z tada je
w
= 2 kni
(k E C).
" · - l
ez ;
Napisati brojeve:
u
obliku realnog
3051.
3054. I
imaginarnog dela sledeće kompleksne
i
sin ( - l + 2 i).
3048.
cos (2 + i).
3053. 22f, 3057.
e z+w
(k E C);
Naći modul i glavnu vrednost argumenta sledećih kompleksnih brojeva: lo
3050.
Ako je
e z:
n
( -3 + 4 i)l+t, Izračunati:
Re {(1 -i)l+f}.
ctg
(:
-
3049.
)
i! n 2 .
.
3055. I -«.
.
3059. l ( - i)-'
l·
tg (2 -i).
3052.
Ln (2 - 3 i).
3056.
i'.
Koristeći definicije odgovarajućih funkcija, dokazati sledeće jednakosti: sin z + cosz z = l . 2 tg z 3063. tg 2 z = -- · cos (z1 -z2) = cos z1 cos sin z1 sin z2 . 1 -tg2 z 3065. chz = (chz + 1). ch2 z-sh2 z = l .
z
Zz +
( �) +
cos (x + iy) = cos x chy-i sin x shy. sin (x + iy) = sin x chy + i cos x shy. Ln (z1 ) Ln z1 + Ln
Zz =
Dokazati jednakosti:
Zz .
1° l sin z i = Vs inz x + shzy ; Dokazati nejednakosti: l o l shy l .;;: l sin z l .;;: chy; 3 ° l shy l < l shz l < l chx l ; Pokazati da je
3072. l o l sin (x + iy) l = l
(z = x + iz). 2 ° l shy l < l cos z l < chy;
4 o l shx l < l chz l < chx.
sin x + sin iy l ;
2° l
sh (x + iY) I = I shx + shiy l .
I
2. KOMPLEKSNA FUNKCIJA. GRANTĆNA VREDNOST
3073. 2 ° sin z = sinz ; 3074.
/
tg h
�
j
n ( + i) = l .
3075. Naći realni deo
303
NEPREKIDNOST
2 ° cos z = cos z;
u i imaginarni deo
3076. Pokazati da su tačke
±i
v funkcije
w = zZ ezz. 1
tačke grananja funkcije
w = (zZ + l)T.
3077. Ispitati promenu arg ( V z-a) ako tačka z opiše u pozitivnom smeru Jo rdanovu zatvorenu krivu oko tačke a. Kakva je tačka z = a za multiformnu funkciju w = V z-a? Da li je tačka z = oo kritična tačka ove funkcije. 3078. Ispitati pro menu funkcije w = V l -zZ ako tačka danovu krivu e u slučajevima: lo
e
obuhvata jednu od tačaka
3 ° tačke ± l
su izvan konture
3079. Kakve su tačke od nule).
z=O i z=
oo
± l;
e.
2°
za funkciju
e
z
opiše zatvorenu J or
obuhvata obe tačke
V zk (k
prost broj različit
3080. Naći algebarske tačke grananja funkcije V ( 1 -z2) (t -kz z2) i "zasecima" izd vojiti njene jednoznačne grane . 3081. Naći vrednost one jednoznačne grane funkcije za
z=O
ima vrednost
i
Vz
q;i
e2.
± l;
(O
e'P' za z = e-'P', koja
f(z) = f z- 1
za koju je
f* (O) =
3083. Funkcija J* (z) je ona jednoznačna grana funkcije je pozit=vna za z> O. Naći f* (i).
f(z) = z + V zZ
l koja
3082. Funkcija f* (z) je ona grana funkcije = - l . Naći f* (-i).
3084. Funkcija
f* (z)
f(z) = Ln z- 1 z+l je f* (- i)?
je ona jednoznačna grana funkcije
je realna na gornjoj ivici zaseka [ l ,
oo]. Koliko
koja
3085. Neka je f(z) = zZ. Naći f* ( -e) gde je f* (z) jednoznačna grana funk cije f(z) kod koje je f* ( l ) = l i ako se f* (z) neprekidno menja pri kretanju tačke z u: l o gornjoj poluravni; 2 ° donjoj poluravni.
3086. Kompleksna funkcija definisana na skupu prirodnih brojeva je niz. Dokazati da ograničen niz ima bar jednu tačku nagomilavanja. 3087. Niz
Zn
konvergira ka
a
tada i samo tada ako Re {zn} konvergira ka
Re {a} i Im {zn} konvergira ka Im {a} . Dokazati.
3088. l o Nacrtati u kompleksnoj ravni nekoliko članova niza
l +jn Zn = 2
·
304
IX. KOMPLEKSNE FUNKCIJE
2° Koje su mu tačke nagomilavanja? 3° Da li je niz ograničen? 4° Koje su tačke nagomilavanja niza l Zn l ? 5° Naći lim l Zn l i lim l Zn j . n-+oo
3089.
n-HO
n l o Na kojoj se krivoj nalaze članovi niza Zn = 1 + ( - i) ? 2° Koje su mu l +n tačke nagomilavanja? 3° Ako niz konvergira kolika je granična vrednost? 4° Naći lim l Zn l · mu
3090. 3091.
Niz
Zn =
-n1
n-+">
nni
+e3
ima šest t:::čaka nagomilavanja. Odrediti ih.
Naći lim {[en"'-(- l) n] n + _!__} · n Naći tačke nagomilavanja proširenoj kompleksnoj ravni za nizove: n---')- 00
3092.
3093.
u
(a E R) .
Ako je lim Zn = a tada je lim l Zn l l a j . Primerom pokazati da obrnuto nije tačno. Naći sledeće limesc: l + i )n + i) n 3095. lim v- l + i . 3096. lim n · lim ( 4 3 · \ 5 2 (nz + 3 i) (n-i) l · lim Vn[Vn + 2 i-V n + i] . 3098. lim in3 - 3 n + 4-i =
n-+">
3094.
n-+ oo
3097.
n-+oo
3099.
n-+oo
Da li postoji lim n in?
l
n-+oo
n-+oo
3100.
3101.
Ako je l .
Im
Zn = l,
pokazati. d a Je. l ' m I
n-+ oo
ZI + Zz +
Naći granične vrednosti funkcija: zZ + 1 zZ-z + 1 - i 3103. lim lim z6 + l zZ-2 Z + 2 Z lim z-e3 z3 + 1 · "'
z-+ l + i
3104.
n
. + Zn = l.
Ako je Zn+! = J_ ( =n + J_) (n = O, l , 2, . . . ) i - � < arg z0 < � tada je Zn 2 2 2 lim Zn = l . Dokazati.
n-+ oo
3102.
. •
(--
z---'�>e3
( ni)
z-+i
·
305
§ 2. KOMPLEKSNA FUNKCIIA. GRANICNA VREDNOST I NEPREKIDNOST
3105. 3106.
3108.
3109.
. Vz2+3-2 (V Z2 + 3 =f(z),
hm '-----:- z-+1 z- 1
1 z-+i (z-i)2 lim
3107
•
. zz ch 4 z ltm
·
Da bi postojao lim zn =FO potrebno je i dovoljno da postoji lim l n�� n�� i lim arg zn . n
n�oo
n -+- GO
Zn, 20 + + n. . . + zn . 3a Z1 + 2z2 + · n . + 4a P1 ZI + P2 Z2 · · · + Pn Zn (P O) Pt + pz + · · · + Pn •
'
t>
3116. 3117. 3118. 3119.
3120. 3121.
n-+-oo
Dokazati. Ako je ograničen niz dokazati da su ograničeni i sledeći nizovi: zi z nz z
3113.
Zn I =F O
( 1 + �)n = ex (cos y + i sin y) (z = x + iy). Z Za svaki niz Zn je lim l Zn +t l < lim Vi Zn l < lim Vi Zn l < lim l n +t l· Zn Zn Pokazati da je lim
n-+-GO
3111.
3
-
ni
zz
n-+-oo
31 10.
f(O) = VJ) .
;
·
'
l
Odrediti prekidne tačke sledećih funkcija: 3112. e z . 3 z2 + 4 tg hz 3115. 3114. ctgz. z2 + l z4- l 6 Pokazati da je funkcija zZ + neprekidna i ograničena u oblasti l z l < z3 + 9 Pokazati da je lim z = a (n E N), tj. da je funkcija f(z) = zn neprekidna.
n n
li
1
2.
funkcija f(z) = l - I z l ima graničnu vrednost u tački z = l? l -z z Re (z) nisu definisa�e za z = O. Funkcije: l Re(z) ; z izl Mogu li se dodefinisati u tački z = O da bi postale neprekidne? Da li je funkcija f(z) = -1- uniformno neprekidna u disku l z l < l? 1 -z Pokazati daje funkcija __!_ neprekidna u oblasti l z l > 0, ali da tu nije Da
3°
o
ograničena.
z
20 Zbirka zadataka iz više matematike ll
IX. KOMPLEKSNE FUNKCIJE
306 3122. 3123. 3124. 3125.
Ako je funkcija f(z) neprekidna u zatvorenoj oblasti, ona Je tu uni formno neprekidna. Dokazati. .. l z l racionalan broj Je. prekidna u svakoj svojoj tački. FunkciJa f(z) = O, l z l iracionalan broj Pokazati da jednačina tg z = z ima samo realna rešenja. Neka je f(z) neprekidna funkcija na celoj kompleksnoj ravni koja za dovoljava uslove f(z + z') =f(z) + f(z' ) i f(z z') =f(z f(z') za svako z i z'. Dokazati da je f(z) = O ili f(z) = z ili f(z) =z za svako
{l,
z
E
K.
§ 3. Kompleksno diferenciranje i Cauchy-Riemannove jednačine . . . /(z0 + f':, z) -/(z0) . . l o J z v o d k o m p l e k s n e f u n k e 1 J e. Ako postoJI hm kaze se Llz-+0 !':, z d a funkcija / (z) ima izvod j' (z0) u tački z0 i tada j e •
f (z_+_ (z 0 ) L,_z_ f_ )_ -'-/' (zo) = lim _ o !':,z
rencijabilna regularna ho/omor/na dife anal i t i č ka singularne tačke singu/ariteti funkcije u v u +iv Cauchy-Riemanove u v () y v () v ou () v u+ iv u v harmonijske funkcije u yzu diferencijal d Llz......O
Funkcija f(z) koja ima neprekidan izvod /' (z) u svakoj tački oblasti G je u oblasti G, ili u oblasti G, ili u oblasti G.
zo A n a l i t i č k e f u n k e i j e. Funkcija /(z) koja je diferencijabilna u oblasti G, sem u konačno tačaka te oblasti, je u oblasti G. Tačke u kojima analitička funkcija nije diferencijabilna zovu se funkcije / (z) ili f (z).
3° C a u e h y - R i e m a n n o v e j e d n a č i n e. Potreban i dovoljan uslov da je funkcija /(z) = (x, y) (x, y) diferencijabilna u oblasti G, jeste da su funkcije (x, y) i (x, y) diferecijabilne u toj oblasti, kao funkcije dve nezavisno pramen ljive, i da pored toga važe sledeće jednačine: ou
ox
ov
o
=-
()y .
o
ox
.
ou . o . . () v . ou ou . Tada Je /, (z) = - + l - = --1 - = --l - = - + t - . ox ox oy oy ox oy oy ox
Ako je funkcija /(z) = regularna u oblasti G, tada su tj. zadovoljavaju parcijalnu jednačinu: () 2 () 2 - + - = 0. o xz o
4° D i f e r e n c i j a l k o m p l e k s n e f u n k c i j e. Glavni deo priraštaja
/':, w = = /(z + f':, z) -f(zJ = f' (z) f':, z + e f':, z funkcije w =f(z), kad /':, z -+ 0, izraz /' (z) f':, z, naziva se funkcije w =j (z). Dakle je dw =f' (z) z
Sva pravila diferenciranja realnih funkcija važe i za kompleksne funkcije. Takođe važi L' Hospitalovo pravilo.
§
3126.
3 . KOMPLEKSNO DIFERENCIRANJE I CAUCHY-RIEMANNOVE
3128. 3129.
3130.
3131.
3132.
307
Koristeći definiciju izvoda funkcije f(z), dokazati da je 2o (ez)' = ez;
4° (Ln z)' = (ln z)' = _!_ .
3° (cos)' = -sin z;
3127.
JEDNAČINE
2 Dokazati da funkcija f (z) =z nije nigde diferencijabilna. Dokazati da ne postoji (zZz)'.
{
Funkcija f(z) = zRe (z) ima izvod u tački z = O ali nije diferencijabilna u njenoj okolini . xJ(l + i)-y3 (l -i) z :;i= O ' neprekidna, Dokazati da je funkcija f(z) = xz + yz z=O O, da zadovoljava Cauchy-Riemannove jednačine, ali da nema izvod u tački z = O. y harmonijske, ali da Dokazati da su funkcije u = xz-yz i V = funkcija f(z) = u + iv nije regularna.
Naći analitičku funkciju w (z) = u + iv ako je: l ln (xZ + , U =yz) w (l) = O. 3 133. U = xz-yz + xy, w (0) = 0. 2 x+y y 3 135. V = xz + yz u = ln (xz + yz) + x- 2 y. 3137. U = ex (x cos y-y sin y), w (O) = O. •
3136. 3 138.
3140. 3141. 3142. 3143.
3144.
x (l + xz + yz) , w (O) = O. u= l + 2(xZ-yz) + (xz + yz)z funkcija koju treba predhodno odrediti. u = rp
( � ) , gde je
rp
3139.
v = f(xz + yz), gde je J
funkcija koju treba odrediti.
Ako je u harmonijska funkcija dokazati da je takva i f(u) = au + b.
Ako je f(z) regularna funkcija, dokazati da su argf(z) i ln l f(z) l har monijske funkcije.
Da li postoji analitička funkcija f(z) = u + iv ako je: l o u = e x ; 2° v = sin (xy); 3 ° u = xzy-4 x + 5 yzx. Naći funkciju rp (t) ako je u = rp xz + yz realni deo analitičke funkcix je f(z).
(
20•
)
308
3145. 3146.
3147. 3148. 3149.
3150. 3151.
3 152.
3153. 3154.
3155.
3 156. 3158. 3 160 .
3 161.
IX.
KOMPLEKSNE FUNKCIJE
Odrediti realni deo u =
Naći analitičku funkciju f(z) = u + iv za koju je na krivoj y = ex l o Re{f(z) } = const ; 2° Jm{f(z)} = const; 3° i f(z) l = const; 4° arg{f(z)} = const. Naći analitičku funkciju j(z) za koju je na krugu xz + yz = az arg{!(z)} = const. Naći analitičku funkciju f(z) = u + iv za koju je 2 xyu + (yz-xz) v + 2 xy (xz + yz)2 = O. Za svaku analitičku funkciju f(z) =/(x + iy) važi o2 o2 if(z) l + - l f(z) j 2 == 4 lf' (z) j 2• Dokazati. 0z y o xz
Ako je f(z) =f(x + iy) = u + iv regularna funkcija, tada su ev (cos u dx + sin udy), ev (sin u dx-cos udy) dva totalna diferencijala. Dokazati. Ako je j(z) = u + iv regularna funkcija u oblasti G, dokazati da je tu o (u, v) = If' (z) 1 2 . o (x, y) Ako je J(:: ) = u (x, y) + iv (x, y), dokazati da je: 1° f(z) = 2 u (2/ 2, - i 2/2) + const; 2° j(z) = 2 iv (Z/2, - i 2/2) + const. Naći regularnu funkciju f(z) za koju je Re {!' (z)} = 3 X2-4 y-3 y2 i f( l + i) = O. Ako su u i v harmonijske funkcije u oblasti G, dokazati da je o u ov . o u o . . u oblastt. G. ' 'čka funkCIJa --- + z - + - analttr o y ox o x oy Neka je f(z) = u + iv regularna funkcija, gde je Z =
(
v)
----
-
.!!_ sin (z + 1 )2 = 2 ch (z + 1 )2 + 4 (z + 1 )2 sh (z + 1 )2 .
dz Naći sledeće granične vrednosti: z-sin z e2 . 3162. lim lim (z-m1ti) -.- . SlnZ z3
z-+0
z -+ m ,. j
3163.
lim
Z -+ 0
(si z)Zi . n
Z
l
309
§ 4. KONFORMNO PRESLIKAVANJ
konačnoj z-ravni odrediti singularitete sledećih funkcija: Ln (z + 3 i) z2 -3z 3165. zZ z2 + 2 z + 2 cos z l . . 3 168. 3 167. V z (zZ + l ) Arc sm z (z + i)3 Odrediti singularitete sledećih funkcija u proširenoj kompleksnoj ravni: zZ + l z+3 3170. 3171. z3/2 zZ- l l . sm z2 U
3164. 3166.
3169.
=u+iv z0z0
§
4. Konformno preslikavanje
/(z0)
1° K o n fo r m n o p·r e s 1 i k a v a n J e. Neka se preslikavanjem
tačka laze iz tačke
w=f(z)=f(x +iy)=
preslikava u tačku i bilo koje dve krive c1 i_c2 koje pou krrve e; i e; (sl. l l i sl. 12).
e, f(Zo)
e,
o
X
sl. l l
e;
s l. 12
w=f(z) konforme�no
Preslikavanje je jednak uglu izmedu krivih e � i
f'(z)opO
u�tački z0-ako je-ugao izmedu krivih::c1 i c2 i jednako su usmereni (sl. ll i sl. 12).
w=f(z) w= az+f3 y z +C3 (aC3-{3yop0)
2° T e o r e m a o k o n f o r m n o m p r e s l i k a v a n j u. Ako je 3° B i
u
u oblasti
G,
tada je preslikavanje
/(z)
regularna) konformno u oblasti G.
l i n e a r n o p r e s l i k a v a nj e. Preslikavanje
bilinearno. ((zz24--z1z1)) ((zz42-z-z33))
--
naziva se U odnosu na bilinearno preslikavanje, dvorazmera tačaka Je mvanJantna, •
------
•
..
z1, z2, z3 z4 i
tj. izraz
310
IX.
KOMPLEKSNE FUNKCIJE
4° P r e s l i k a v a n j e g o r n j e p o l u r a v n i n a j e d i n i č n i k r u g. Biline arnim preslikavanjem w = eiOo
z - Zo
z-z0
gornja po luravan se preslikava na unutraš
njost jediničnog kruga kao na slikama
1 3 i 14. B'
u
A
B
e
D
sl.
3 172. 3173. 3 174. 3 175. 3 176. 3 177. 3 1 78. 3179.
3 180.
13
E
F
X
sl.
14
Pokazati da je preslikavanje: l o w = z + b (b E K)-translacija; 2° w = az C l a l = ! )-rotacija, tačaka u z-ravni.
Pokazati da je preslikavanje w = az (a> 0)-homotetija sa centrom homotetije u tački z = O.
Preslikavanje linearnom funkcijom w = az + b može se razložiti na niz uzastopnih preslikavanja: translaciju, rotaciju i homotetiju. Dokazati.
Pokazati da je linearno preslikavanje konformno preslikavanje.
Naći linearnu funkciju koja preslikava trougao sa temenima u tačkama: - l , O, - l + i u trougao sa temenima: - l , l , i.
Naći najopštiju linearnu funkciju koja preslikava: l o gornju poluravan u gornju poluravan; 2° gornju poluravan u desnu poluravan.
Naći najop štiju linearnu funkciju koja preslikava traku O
Naći linearnu funkciju koja preslikava krug \ z \ < 1 na krug \ w- 1 1 < 2 tako da centri krugova odgovaraju jedan drugom i horizontalni prečnik prvog prelazi u prečnik drugog koji sa realnom osom zaklapa ugao a. l Preslikavanje w = -= naziva se inverzija. Dokazati da se ovim preslika-
z
vanjem: l o Tačke jediničnog kruga l z l = l preslikavaju na tačke jedinič nog kruga !wl = l . (Jedinični krug je invarijantan u odnosu na inverziju). 2° Tačke izvan jediničnog kruga preslikavaju se u tačke unutar jediničnog kruga i obrnuto.
§
3181.
3182.
3183.
3184.
3185.
3186.
3187. 3188.
3189.
3190.
311
4. KONFORMNO PRESLIKAVANJE
l : l o Kružnica koja ne prolazi kroz lnverznim preslikavanjem w = =z početak prelazi u kružnicu koja ne prolazi kroz početak. 2° Kružnica koja prolazi kroz početak prelazi u pravu koja ne prolazi kroz početak i obrnuto. 3° Prava koja prolazi kroz početak prelazi u istu pravu. l preslikavaju tačOdrediti skup ta čaka na koji se preslikavanjem w = z ke: l o l z l = l ; l naći Preslikavanjem W = sliku skupa tačaka zadatih jednačinama: z a e: R; lo xz + y2 = ax, 20 xz + yz = by, h E R; 4° y = ax, h E R; a E R; 3 0 y = x + b, so (x-p)2 + (y-q)z = rz, 60 y = ax + b, a, h E R. p, q E R; Naći sliku oblasti l z l > l preslikavanjem w = z l + i. z+ l -
1
Funkcija w = + h preslikava familiju pravih x = e, y = e (e E R) u z-z0 familiju krugova: (e-x0) [(u-h1)Z + (v -h2)Z] - (u -h1) = O ; (e-y0) [ (u-h1) 2 + (v -h2)2] + (v -h2) = O -
; + ; preslikati
{
�}
pa ko oblast D1 = z : O < arg z< risteći dobijeni rezultat odrediti funkciju koja preslikava oblast D = = {z: I z + l l > V2 /\ l z - l l < V2 z-ravni na oblast D' = {w: l w l > l l /\ lm (w)>O} w-ravni. Preslikavanjem w =
Naći oblast na koju funkcija w = 1- preslikava oblast Im (z) ;;;;, O. z+i i z Dokazati da funkcija W = - preslikava oblast Re (z) > O /\ lm (z) >O i+z na oblast l w l < l 1\ Im (w) >O. Naći skup tačaka z koji se preslikavanjem w = z + 2 i preslikava u 2 iz - l skup {w: lwl = 1 } . Naći skup tačak a w na koji se preslikava skup tačaka Re (z) = O prea+z . sl1. kavanJem w = -- . a- z -
312 3191.
3192.
3193. 3194.
IX .
KOMPLEKSNE FUNKCUE
Da bi preslikavanjem z = aw + b krug l z l = l prelazio u neku pravu cw + d w-ravni potrebno je da bude l a l = l e f. Dokazati. Dokazati da funkcija w = (a-z)n konformno preslikava oblast z: O < arg (z-
{
:}
2 na oblast ugla sa temenom u koordinatnom početku -a) < () < koji ima meru n O. Dokazati da se preslikavanjem w = u + iv = zz familija pravih z = e + it (coFO, - oo < t< oo ), preslikava u familiju parabola vz = 4 cZ (cZ -u). Šta je slika prave z = t + ic (c E R, - oo < t < oo ) preslikavanjem W = ,
= u + iv = zz ?
3195.
3 196.
Naći površinu oblasti w - ravni na koju se preslikava oblast D = = z: l < f z f < 2 /\ - < arg z < funkcijom w = zz.
{
:
:}
( - )2
Data je funkcija w = z � • Naći oblast na koju se ovom funkcijom z+ preslikava oblast G = {z: fzf < 1 1\ Re (z) > O} . Ako tačka z opiše jedinični krug l z l = l , dokazati da tačka W = zZ-az ( E R) opise •v ' • v • krug l w l = l . Je• dmicm = az- l a z
3197.
3198.
� (z + � ) preslikava oblast tačaka {z: l < :zf R} u unu2 trašnjost elipse ( u ) + ( v )2 l bez intervala (- l , 1). R + 1/R R - 1/R z Funkcijom w = zZ : a preslikati oblast {z: �
<
=
3199.
3200.
3201. 3202.
�
Dokazati da se preslikavanjem 3 z2 - 2 wz + l = O oblast < izl < l konformno preslikava unutar elipse uz + 4 vz = 4 sa zasekom duž realne ose između žiža. Ako je w = z3-3 z i z = a cos t + i b sin t (O < t < 2 n), šta je skup tačaka w?
Na šta se preslikava oblast D = {z: /z-V3 f < 2 1\ /z + V3 / < 2 1\ lm (z) > 0} + 3 � ? funkcijom W =
-i(�
Z -1
)
31}
§ 4. KONFORMNO PRESliKAVANJE
U z-ravni data je oblast D = {z: l z l< l ;\ Im (z)> O} a u w-ravni oblast D' = {w: lwl < l}. Naći funkciju w =f (z) koja konformno preslikava oblast D na oblast D'. 3204. Naći funkciju koja konformno preslikava unutrašnjost hiperbole xz-yz = = a (a> O) (oblast koja sadrži koordinatni početak) na unutrašnjost jediničnog kruga.
3203.
·
3205.
5
Preslikati oblast D = z: l z-i l < 2 ;\ - n< arg (z - i) < _!!__ funkcijom 6 2 iz2 + 2 z + 3 i W= z2- 2 iz + l Preslikati oblast D = z: < arg (z- 3 i) < 3 n A iz-3 il < 2 funkcijom 4 zL- 6 iz- 8 W= zZ-6 i z-9 z2-4 iz- 2 .. FunkCIJom w= preslikati oblast zZ-4 iz-3
{
}
-----
3206.
{ ;
}
--
--
3207.
D = z: lz-2 i l < 2 ;\ -
{
; <arg (z- 2 i) < OJ .
Dokazati da je krug izl < l invarijantan u odnosu na preslikavanje w = et z-a gde je l a l < l . l -a z . az + b preslikava 3209. Naći uslov pri kome funkcija w = krug Izl < l u gornju cz + d poluravan. 3210. Odrediti bilinearnu transformaciju koja preslikava tačke: O, -i, - l u tačke: i, l , O. 3211. Odrediti bilinearnu transformaciju koja će gornju poluravan preslikavati u unutrašnjost jediničnog kruga tako da tačka i prelazi u tačku w = O i da tačka prelazi u tačku w = - l . 3212. Odrediti funkciju f (z) koja konformno preslikava oblast D = {z: i zl< l ;\ O < arg z < n/3} na jedinični krug lwl < l . 3213. Odrediti bilinearnu transformaciju koja tačke: i, -i, l preslikava redom u tačke: O, l, 3214. Ako su z1 , z2 , z3 i z4 različite tačke jednog kruga, pokazati da je njihova dvorazmera realan broj. " . . w = a z + f3 Ima Jednu f1" ksnu tac�ku 3215 . D okazat1· d a b'l' 1 mearna transrormaCIJa yz+ b ako i samo ako je (b + a)2 = 4 (ab-f3y) *O. 3208.
6
--
oo
oo .
·
·
314
3216
IX. KOMPLEKSNE FUNKCIJE
•
3217.
+ Dokazati" da presl " kavanJe w = a z y preslikava: l jed miČni krug / z/ < l .
1
.
.
o
•
•
na / w l < l ako je l a /2-/y/2 = l; 2° unutrašnjost jediničnog kruga na spoljaš nost jediničnog kruga ako je l y /2- / a /2 = l . z za koju j e V l -zZ / z=o = l preslikati oblast Granom funkcije w = V l z2 {z : Re (z) > O !\lm (z) > O } . yz+ a
-
3218. 3219.
Na šta se preslikava duž z = l + iy (O < y < n) funkcijom w = -1- ? Naći sliku oblasti { z: O < lm (z) < ln a ;\ O < Re (z)
l -ez
(a> 1 ).
---
3 220. 3221.
-
}
n sin z n . Naci sl"k 1 u oblasti z: - < Re (z) < - presl1"k avanJem w = 4 6 et z Dokazati da preslikavanje ! e = ieiw konformno preslikava oblast ograz+ c ničen pravama u = O, u = n u krug /z/ < e. Pokazati da sledeće funkcije preslikavaju date oblasti z-ravni u nazna čene oblasti w-ravni: w = ez traku O
.{
'"
-- .
u
3222. 3223. 3224.
3225.
2
w = ln z oblast x2 + y2 ;;;, l ;\ y > O u oblast u :> O !\ O < v < n.
w = sin z oblast - � < x < � !\ y < O u poluravan v > O .
Za sledeće funkcije w =f(z) naći oblast {w} u koje se preslikavaju na značene oblasti: w = ez . oblast: l 0 a < x < fJ !\ y < y < b (fJ-y < 2 n) ; 2°
3226. 3227. 3228. 3229.
2
2
- oo
< x < oo !\
O
w = ln z-oblast {z: 0 < arg z< a < 2 n} .
w = cos z-oblast z: -
{
� < Re (z)< � !\
lm (z) > O
w = tg z-oblast {z: O < Re (z) < n !\ lm (z) > O}.
·
}
z-l ·· w = ln . Data Je funkCIJa z+l l o Koje se krive z-ravni ovom funkcijom preslika vaju --
u
prave Im (w) = a?
§
315
4. KONFORMNO PRESLIKAVANJE
:n:
l pravih : Im (w) = O, ± - ' ± -, ± :n:? Sp,djalno, vt ' a su inverzne sl'ke 2 4 . . . . . ' ' u čitavu se ovom funkciJOm biunivoko P'"l'kava 2 KoJ' deo w-ravm , z-ravan bez tacaka ± l ?. . . a· · · · runkc�am v pres l'k ane date oblasti odgovaraJUCJm Proveriti da li su tacno :n:
1
·
3230.
:n: z
w = sin a
u
Sl.
I Sa
Sl . 1 5b
3231.
W = COS-z :n:
a
Sl .
16a
3232.
:n: z W = Cha
u
X
S l.
17a
S l.
17b
316
IX . KOMPLEKSNE FUNKCIJE
3233.
y
Sl.
! Sa BCD je �
Sl.
Sl.
polukrug
1 8b
19a DCBE je
n
w = ctg h z
Sl. 1 9b
krug
5.
3235. 3 236.
INTEGRACUA FUNKCUE KOMPLEKSNE PROMENUIVE. CAUCHYEVA INTEGRALNA.. .
Ispitati preslikavanje skupa {z: /z/ = l} funkcijom
317
z ln z
w = -- . z2 + l
Neka je f (z) regularna funkcija koja unutrašnjost G kruga e zadatog jednačinom l z l = l preslikava u oblast G' ograničenu krivom e' . Dokazati da je: l o dužina luka krive e' data sa f /J' (z) l l dz /;
2° površina oblasti G' iata sa
JJ
/f' (z) / 2 dxdy.
e
G
-§ 5. Integracija funkcije kcmpleksne promenljive. Caucbyeva integralna teorema 1 ° I n t e g r a l k o m p l e k s n e f u n k c i j e. Neka je r kriva Z = X (t) + iy (t) (a o;;; t o;;; {J) koja j e orijentisana u smeru rašćenja parametra t tj. tačka z0 = x (a) + + iy (a) je pcčetna tačka a z' = X (fJ) + iy ({J) krajnja tačka krive r. Svakoj podeli odsečka [a, {J] tačkama a = t0
.
• • •
•
2: J (,J:) k=l n
(zk- zk - 1)
kompleksna integralna suma, a granična vrednost
zove
lim
2: / (,�;) n
đ->0 k= l
(ZJ:-Zk- l)
ako postoji, za bilo koju podelu razmaka [a, {3], načava se sa
J f(z) dz. Tako je
r
lim
integral funkcije duž krive r. Oz-
2 f(C�:Hz�c-Zk - l) = J C/(z) dz. "
6->0 k= l
r
Ako postoji ovaj integral, kaže se da je funkcija integrabi/na na r Neprekidna funk cija je integrabilna na glatkoj krivoj r. Ako je r glatka i ima jed načinu z = ;, (t) (a<;t <;{J) tada je
J f(z) dz = J /[A (t)] ).' (t) dt. {J
r
2° C a u e h y - G o u r s a t o v a
a
t e o r e m a. Neka je r zatvorena Jordanova kriva i int r jednostruko povezana oblast. Ako je funkcija j(z) regularna u int r i ne prekidna na r tada je
J f(z) dz = O.
y
r
3° I n t e g r a e i j a p o s l o ž e n o j
k o n Neka su F0 , F1 , r,, . . . , rn zatvo rene konture takve da je FI< C int F0 (k = l, 2 , . . , n), int r�: n int r1 = 0lk'!=l) i G = = int F0next r, n ext r, n · · · n ext Fn (sl. 20). Ako je funkcija / (z) regularna u oblasti G i neprekidna na F = F0 U F, U · · · U Fn tada je
t ur
i.
.
.Jj f (z) dz = i .JJ f(z) dz.
ro
k= l
Fk
-,:----------=X
0
Sl. 20
318
IX. KOMPLEKSNE FUNKCIJE 4o P r i
m
i t i v n a f u n k e i j a . Ako je
vezanoj oblasti G i
a iz
f (z)
regularna funkcija u jednostruka poz
dve tačke te oblasti, tada integral
J /(z) dz = F(z) a
zavisi od putanje koja spaja te dve tačke i koja je u oblasti G. Funkcija je takođe regularna u oblasti G i ona se zove primit!vna funkcija funkcije
(F' (z) =l (z)).
5° N e w t o n - L e i b n i t z o v a i F' (z) =/(z) tada je
f o r m u l a.
Ako su
a
i
b
ne
F(z) f(z)
dve tačke oblasti G
b
J f(z) dz = F(b) - F(a). a
3237.
Naći po definiciji J dz gde je r putanja koja spaja tačku z0 sa tačkom z'. r
3238. 3239.
Naći J zdz ako je r kriva y = x (O < x < 1). r
Izračunati J ; dz od tačke O do tačke 4 + 2 i ako je r kriva z = t r
3240.
Ako je r kriva l z-a l =
3241.
Izračunati J [ z [ dz gde je
.
e
2° polukrug l z [ = l 1\ 3° polukrug
4° krug
3242.
1 - dz. r (r E R), naći J z-a e:
2
2
[ z i = R; 5° duž arg z = � /\ O < I z l < l .
Izračunati
J� po krivoj
e
J f- dz.
J tg
3
lzl=
1 1\ lm (z) ;;. O gde se za Vz uztma ona
"
3244.
o
(q; + 2 i) d q;.
Izračunati J Ln zdz gde je: l o e kriva l z [ = l grana za koju je Ln l = O; 2 ° e kriva l z l = l ni grana za kOJU Je Ln z. = - · e
.
3246.
O sa tačkom 2 - i :
l z l = 1 /\ - � < arg z < � , a početak putanje u tački z = - i;
J z !=!
3245.
it.
O < arg z < n, a početak putanje u tački z = l ;
grana za koju je VJ = - l . Izračunati integrale: 3243.
r
1 ° duž koja spaja tačku
z+
.
2
Ln z ona jednoznačna Ln z ona jednoznačna
Dokazati Cauchy-Goursatovu teoremu ako je f(z) regularna i !' (z) neprekidna u svim tačkama jednostruko povezane oblasti G i na nje noj konturi r.
§ 5. INTEGRACIJA FUNKCIJE KOMPLEKSNE PROMENUIVE. CAUCHYEVA INTEGRALNA. ..
3247.
Pokazati da je: 1° § dz = O; 2° e
3248.
j zdz = O; j (z-z0) đz = 0 gde je e
zatvo-
rena Jordanova kriva. Ako je f(z) regularna u jednostruko povezanoj oblasti G, dokazati da b
Jf(z) dz ne zavisi od putanje u oblasti
a
3249.
e
319
G koja spaja tačke a i b.
Neka je f(z) regularna u oblasti G koja je ograničena sa dve zatvorene Jordanove krive c1 i Cz i neka je neprekidna na ovim krivama. Dokazati da je f f(z) dz = f f(z) dz gde su c1 i Cz orijentisane tako da
njihova unutrašnjost ostaje sa leve strane prilikom obilaska po orijen tisanim krivim. 3250.
325 1.
Izračunati
J: dz (n = l , 2, . . . ) gde je J (z- a)n
u čijoj se unutrašnjosti nalazi tačka a.
Izračunati J (l 2 zZ- 4 iz) dz gde je e
3252.
3253.
tačke ( 1 , l) do tačke {2, 3).
e
e
zatvorena Jordanova kriva
deo krive y = x3 -3 xZ + 4 x- l od
Dokazati da je Jf(z) g' (z) dz f(z) g (z)- JJ ' (z) g (z) đz. Izračunati sledeće integrale: =
J (z + 2) eiz dz duž krive nzy = xz od tačke (0, O) do tačke (n, 1). n+ i
e
3254.
J z cos 2 z dz. -2+2 V3 i
o
3255.
J
-z-z vr-;
v� dz gde je
Pokazati da je:
3256.
3257. 3259.
Vz ona grana za koju je Vl = l .
dz Ln ( z + VzZ ± al) + e. J VZz± az J zZdz+ az = -al Arc tg -az + c.
Izračunati § 1 z Iz dz gde je e
{ 1 , l), (0, l).
e
3258.
Jz
dz l a =Arc cos + e. r zZ-az a z
,;
četvorougao sa temenima: (0, O), ( l , O)
320
3260.
IX.
KOMPLEKSNE FUNKCUE
Naći integral § ez dz gde je 2n
krug l z l = l pa na osnovu toga pokazati
e
e
2n
da je: J ecos Đ cos (O + sin ()) d() = J ecos Đ sin (O + sin O) d() = O. o
3261.
Dokazati da je 2n
J
o
3262.
3263.
o
sin n o cos (O-cos n O) d() =
Izračunati integral
2n
J
J __!!!__
I z l =e
o
zZ + l
e•innO sin (O-cos n O) d() = O .
(e :;e: l)
Date su funkcije f(z) = -1- ,
grala § [e'I'\Z) +f(z)] dz gde je e
3264.
cp
l -zZ
o
!? ·
(z) = � . Diskutovati vrednost inte1 -z
zatvorena kontura.
J__:!!____ u oblasti z
Pokazati da integral
e
u zavisnosti od
l + zZ
z =f. ± i predstavlja multiformnu
l funkciju Arc tg z = - Ln i-z . 2i i+z --
3265.
Primenom Cauchy-Goursatove teoreme na integral § eiz z dz, gde je kontura kružnog isečka
OAB
oo
(sl. 21), izračunati Frenelove integrale oo
J cos xz dx i J sin xz dx. o
o
3266.
e
e
Integraleći funkciju f(z) = e.
J ei.x2 cos 2 A. ax dx oo
- oo
y
X
Sl. 21
A fR)
o
Sl. 22
B(R!
6, INTEGRALNA CAUCHYEVA FORMULA
3267.
Integraleći funkci j u
BCD
i
A FE
e'z
((z) =
l
321
SRODNI PROBLEMI
duž konture prikazane na sl.
23, gde su
z
p o l u k rugovi , izračunati integral "'
J
o
sin x d X. X
X
Sl. 23
§ 6. Integt alna Cauchyeva formula i srodni problemi
n grt
r
te a l n a C a u e h y e v a f o m u l a. Neka je /(z) regularna funkciJa u oblas i int r u l gde ie r deo po deo glatka kriva. Tada je za svako Z, '= int r
lo I
l
/ (Z0) = --. 2nt
2" l z v o
d
i
regul
ar
r
ne
fu nk
e
n! f (n) (ze) = --
2ni
3n T e o r e
m
/(z)
dz. J --z-z0
a
i
i j e.
j
Pod
uslovom
t (z)
· ---
(z - z")n + t
r
a
iz prethodne tačke važi
dz.
a. Neka rp k ia m
t
a
a o nul ma polovi m je r za voren kontura na kojoj je funkcija / (z) regularna i razl ič i t od nule a funkcija (z) regularna u oblasti int rur. Ne a, dalje, /(z), od singulariteta u int r, ima sa o polove b1 , b 2 , , bn čiji su odgovarajući redovi P t > p, , . . . , f3 n , a fun c ij f(z) - A (A - fiksiran kompleksan broj) u in r ima jedine nule a1 a 2 , am. , am č j i su odgovarajući redovi a 1 , a 2 , e
k tada j t
1
• • •
2nt
rp (z)
/'(z)
( (z) - A
dz = L m
k=l
r
ri
m
"k rp (a,)-
rp
daj e
= - tl Arg l (z) 2nr
gde je rg / (z0 (z E T) Aig /( 0 pošto je obišla r u ozi ivnom polova funkcije /(z) u konturi r. se zove princip argumenta. Zbirka
L
ip
2n
21
• • • •
" = l f3t (bc>· P nc argu me n ta. Za rp (z) � l i A =O jednačina (l) l l (l ') N-P =- -(cP1-cP0) c.P0tačka = A z0 ) 0 pa c.P1t = smeru, z ) a gNmi Pt kc Formula (l')
l ( l ) --. 4n
••
zadataka iz \tiše matematiKe II
�
r u en fun ije l (z) za z � Zu a respektivno broj nula i
322
IX. KOMPLEKSNE FUNKCIJE
5° R o u e h e o v a t e o r e m a. Ako su /(z) i rp (z) dve regularne funkcije u unutraš njosti zatvorene konture r i neprekidne na r i ako je na krivoj r l f(z) l > lrp (z) l , tad u unutrašnjosti krive r funkcije f(z) i f(z) + rp (z) imaju jednak broj nula. 6° P r i n e i p m a k s i m u m a m o d u l a Neka je /(z) ;;Econst. regularna funkcija u
oblasti int r i neprekidna na r, gde je r kontura. Tada postoji Zo E r tako da je l/ (zo) l =
3268. Neka je
e
sup
z E int rur
l /(z) l ·
zatvorena kontura. Izračunati . integral
J
e
dz z2 + 25
ako: l o tač-
ke ± 5 i su izvan konture e; 2° tačka 5 i je unutar konture e a tačka - 5 i izvan konture e; 3° tačka 5 i je izvan konture e a tačka - 5 i unutar e; 4° tačke ± 5 i su unutar konture e.
.. tJ
3269. Na osnovu Cauchyeve integralne fvrmule izračunati sve moguće vreddz ' e zatvorena kontura kOJa ' ne pro laZI' a ko Je nosti mtegra a z (z2- l)
ni kroz jednu od tačaka O, l, - l . 3270. Dokazati da je
{
2n - l , n 2,
l � n - l,
ako j e e zatvorena kontura koja n e prolazi n i kroz jednu o d tačaka ze (i = l , 2, . . . , n) i ako je zi oi=z1 (i of=j). 3271. Ako je f(z) regularna u unutrašnjosti jednostruka povezane oblasti G i na granici te oblasti e, dokazati da je 1 - .i f(z) dz, tj. dokazati da je .!!_! (a) = f' (a) = da 2 :rc i J (z-a)z e
=
1
.
2 :rc l
j1
(z)
!___
( )
-1- dz · (a E G). oa z-a
3272. Ako f (z) ispunjava uslove prethodnog zadatka, pokazati da je J
J J
e
f (z)
(z-a)n +l
3273. Ako je f(z) regularna u oblasti regularne funkcije u oblasti G.
dz (n = O , l , 2 . . . ) .
G, dokazati da su f' (z), f" (z), . . .
§ 6. INTilGRALNA CAUCHYEVA
FORMULA
l
323
SRODNI PROBLEMI
f(z) r,
3274. Ako je regularna unutar i na krugu i poluprečnikom dokazati da je
e
sa centrom u tački
z=a
2n
1 t(a +re") dt. f(a)= 2n J o
Primenom Cauchyeve integralne formule izračunati integrale: 3275.
3277 •
J ln sin O dO. J sin2 ( : + 2 e'0 ) d O. f sin n z2 + cos n z2 dz, gde Je. krug l z l = 3. (z- 1 ) (z - 2) f e2 Zf(z + 1)4 dz gde je krug l z l = 3. f ez1j(z2 + l) dz, gde je (t >0) a krug Izl= 2. f etzjz3 dz gde je krug Izl = 2 . f f(z)j(z-a)4dz gde je f(z) regularna funkcija u unutrašnjosti konture i na konturi a a je u unutrašnjosti konture f sin6 zl(z- : rdz gde je krug l z l= 1 2n
2n
3276.
o
e
e
3279.
e
e
3280.
e
e
3281.
e
3282.
e,
.J J
eZ'
l. .
(z2 + l)2 dz gde je t>O a krug l zl 3 Ako je f (z) regularna unutar i na krugu sa centrom u tački z= a i poluprečnikom r, dokazati sledeću Cauchyevu nejednakost: !IJ
=
e
3284.
e
r
3285. 3286.
e
e.
e
e
3283.
o
e
e
3278.
"
. . .
e.
· · ·
21 °
324
IX.
KOMPLEKSNE FUNKCIJE
a0 + a1 z + a2 z2 +
3287. Pokazati da jednačina ima n korena.
·
·
·
+ an zn = O (an #O,
n>
l)
l
3288. Neka je f(z) regularna funkcija unutar i na krugu l z = R . Neka je, dalje, z = r e' 8 neka tačka unutar kruga l z = R. Dokazati da važi sledeća Poissonova integralna formula:
l
l f(re'8) = 2n
2n
J o
R2-r2 f(Rei'P) drp . R2- 2 R r cos (O-rp) + r2
3289. Ako su u (r, O) i v (r, O) realni i imaginarni deo funkcije/ (r e'8) iz prethodnog zadatka, dokazati da je:
1 u (r, 0) = 2n
v (r, 0) = 1
2n
Dokazati da je:
f
2n
J
o
(R2-r2) u (R, rp) drp R2 - 2 Rr cos(O-rp) + r2 ,
2n
J
o
(R2 -r 2) v (R, rp) d rp . R2- 2 Rr cos (O-rp) + r2
2n
3290.
R2-r2 d rp = 2 n. , R2-2R rcos (O-rp) + r2
o
3291.
l0
2n
J
2n
J o
d rp =
5 - 4 cos ( O-rp)
o
2o
ecos rp COS (sin rp)
2 n ec<>sO cos (sin G); 3
• ec os rp sm ( sm rp)
2n d rp = - ecos 3 5 -4cos(O-rp) •
1 j ' (z) 3292. Izračunati integral -- J 2 n i J f (z)
8
• • n) v . sin (sm
dz
gđe je
f (z) = z5 - 3 iz2 + 2 z - 1 + i
e
a
e
zatvorena kontura u čijoj se unutrašnjosti nalaze sve nule funkcije f(z).
3293. Ako je e
krug
f (z) =
[ z i = 4.
j ' (z) ako je J f(z)
3294. Izračunati J
1°
e
.
..
l f -j ' (z) dz gđe je
(z2 + 1)2 , 1zračunat1 mtegral (z2 + 2 z + 2)3 2ni
e
krug l z l = n i:
f(z) = sin n z; 2° f(z) = cos n z;
3°
f(z) = tg n z .
e
f(z)
§ 6. INTEGRALNA
3295.
3296.
3299. 3300.
3301.
3303. 3304. 3305. 3306. 3307.
3308. 3309 .
____!_
.J. 2:n i J e
zj (z) dz; o _l_ .J. z2 ! ' (z) dz. 2 2 :n i J j(z) /(z) ,
e
Koristeći Roucheovu teoremu naći broj nula unutar kruga 1 z l = l sledećih jednačina: zB-4 zS + z2- } .
z7 - 5 z4 + z2- 2 = 0. Naći broj nula polir.oma z4 - 8 z + 1 0: 1 ° u krugu l z l < l ; 2° u prstenu l < \ z l < 3. 3 j 6 -2"- 5-25 i z4 4 z3 Pokazati da sve nule polinuma z7 - z+ z + 9 6 2 50 . 10() + - - ::-- - 1 u prstenu l < l z l < 2 . G 9 3 Naći broj n ul l jed načine z = tp (z) gde je tp (z) regularna funkcija za koju je l tp (z) l < l za l z l . Ako j e a > e , dokazati da jed načina azn = ez ima n nula un utar kruga Iz/ = l. �ll
-
3302.
325
FO RMU L A I SRODNI PROBLEMI
e je Izračunati J. zf' (z) dz ako je f(z) = z4 - 2 z3 + 2 zZ- 1 2 z + 20 J /(z) krug l z l = 5. Neka su sve nule funkcije f(z) = a0 zn + a1 zn-l + · · · + an (a0=F O) u unu trašnjosti zatvorene krive e. Izračunati: lo
3297.
CAUCHYEVA
.
t z2
l<
Pokazati da jednačina zez = a (a =F O, a E R) ima beskonačno nula. Pokazati da jednačina z tg z = a (a> O) ima beskonačno realnih nula i da n ema imaginarnih nula. J ednačina z = A- e -z (A > O) ima jedan jedini realni_ koren u desnoj polu ravni. Dokazati. Ako u svim tačkama zatvorene konture e važi l ak zkl > la0 + a1 z + · · · + + a1r 1 zk-1 + ak+i zk+l + · · · + an zn l tada polinom a0 + a; z + · · · + On zn ima k nula unutar konture e ako je tačka z = O unutar konture e. Ako je tačka z = O izvan konture e polinom nema nula unutar konture e. Dokazati. Polinom l + z + azn = O, gde je n > l prirodan broj, u krugu l z 2 ima bar jedan koren za bilo koje a. Dokazati. Koliko ima korena jednačina z4 + 2 z3 + 3 z2 + z + 2 = O u svakom kvad rantu posebno?
l<
326
IX. KOMPLEKSNE FUNKCIJE
3310. Dat je polinom Pn (z) = zn + a1 zn-1 + · · · + an , kod koga nijedna nula nije na imaginarnoj osi . Dokazati: l o priraštaj argumenta polinoma Pn (z) kad z varira po imaginarnoj osi od + oo do - oo jednak je k n gde je k ceo broj koji je parnosti kao i n i za koji je l k l < n; 2° Pn (z) u desnoj n
. .
+k 2
pol uravm trna -- n ula. 3311. Naći broj nula jednačine
z6 + zS + 6 z4 + 5 z3 + 8 z2 + 4 z + l u desnoj poluravni. 3312. Neka je
a0 < a1 < a2 <
·
·
·
korena u oblasti l z l > l .
L a. cos vcp n
•=0
korena.
L a. sin vcp n
•= 0
n
< an .
l o Pokazati da polinom
L a. z•
nema .
•= 0
2° Pokazati da trigonometrijski polinomi u intervalu O .;;; cp < 2 n imaju 2 n realnih
3313. Neka je f(z) regularna funkcija u krugu l z l < r i u čijoj unutrašnjosti postoje nule a1 , a2 , . . . , an različite od nule. Spajajući svaku nulu a" zase kom sa kružnicom i integraleći po dobijenoj konturi datu funkciju, dokazati sledeću Jensen-Jacobievu formulu
lnf(O) +
1 ,i ln -a'- = 2
k= I
l ti
:n;
J
2"
ln
/f (re''�') / d
cp .
o
3314. Koristeći prethodni zadatak dokazati da je N < ln M , gde je = max
l z l �r
m
M= r
lf(z) l, f(O) = m i N broj nula funkcije f(z) u krugu I z l < - . e
3315. Koristeći Roucheovu teoremu, pokazati da polinom
P (z):=a0 + a1 z + · · + an zn (an=#= O) ·
ima� n nula.
m > O i w = m Dokazati da je P (l) + P (w) + P (w2) + . . . + P (wm- ) P (O). m 2";
e
3316. Neka je - .P (z) neki polinom,
t
3317. Ako modul j f(z) j regularne funkcije f(z) u nekoj tački oblasti G ima maksimum, tada je u toj oblasti /(z) := const. Dokazati. 3318. Neka je
f(z( regularna u oblasti int F U F. Dokazati da je l f(z) l < max i f(z) j. :z r=. r
3319.
327
BESKONACNI REDOVI. TAYLOROV l LAURENTOV RED
§ 7.
Dokazati Swarzovu lemu: Ako je f(z) regularna funkcija u krugu J z/ < l i pri tome f(O) = O i //(z) l < l , tada je na celom krugu /f(z) l < jz j . Ako je osim toga, bar u jednoj unutrašnjoj tački toga kruga /f(z) l = / z J , tada je f(z) = eta z (a E R). § 7. Beskonačni redovi. Taylorov 1 ° Red
2; z11 , sa oo
kompleksnim članovima,
konvergira
n=l
da li konvergira
r Red
ili
divergira
niz
Laurentov red
Sn =
divergira
ili
prema tome
2; z,. n
•= l
2: z,. oo
konvergira
apsolutno
ako konvergira red modula
n= l
3° Red
2; z11 konvergira tada i samo tada ako konvergiraju oo
redovi:
n= l
2; lm (z,.). oo
n=l
4o Ako red
2; z,. konvergira apsolutno, konvergiraju oo
n= l
2; oo
i redovi:
2; lm (z11) , oo
J lm (Zn) l ,
n= J
•=l
5 ° Abelleov i Dirichletov test su primenljivi na redove
6° Potreban i dovoljan uslov da funkcionalni red
n=l2 oo
u11 (z) uniformno konvergira u
zatvorenoj i ograničenoj oblasti G jeste da za svako N takav da je
n>N i p = l, 2 , . . .
l
n
f
U�c (z)
k=n+l
nezavisno od
[<s
zE G.
gira u toj oblasti, tada je
S (z) =
2; u11 (z) neprekidna oo
n= l
Ako su u.. (z) neprekidne funkcije u oblasti G a u G tada je po svakoj krivoj e u G
e
e>O
2 oo
7° Ako su u,. (z) neprekidne funkcije u oblasti G a red
8°
oo
n= !
pleksni brojevi.
za
2; a,. b11 iako su a,. kom
e
2 oo
n= l
postoji prirodan broj
u11 (z) uniformno konver-
n=!
funkcija u toj oblasti.
u11 (z) uniformno konvergira
328
KOMPLEKSNE FUNKCUE
IX
9"
oo
L
Ako
u,. (z) konvergira
u oblasti
[
n= l
oblasti, tada je
u,.' (z)
J
=
oo
L
n=l
u,.
·
Ako su u,. (z) regularne funkcije u oblasti
G, tada je
S (z) =
G
i
1:=0
u,. (z) regularna funkcija
a,. z" konvergira:
I z l < --��--
2) uniformno za svako z oo
L
u
za
l)
unit orn�p·J konverg1n,
G.
apsolutno
svako
za
z
t.a
R,
koje i e
koje je l z 1 < R, < R.
a,. z" divergira za 1 z l > R.
n= l
lY
un (z)
n=)
oo
Potencijalni red
oo
L
n= l
L
L
l l ' Potencijalni red
u toJ
(z).
oo
u
uniformno konve.-gira
n=l
d "" - L u,. (z) dz n=l
1 0'
oo
L
G
a
T a y l o r o v r e d. Neka je: /(z) regularna fu nkc i j u oblast1 G, z0EG i R rastojanje tačke z0 od ruba oblasti G. Tada se t ( z ) u oblasti 1 z - z0 l < R može 1 azložiti u red
/(z) =
oo
L
a,.(z- z0)"
n=O
gde je
ili
g < R).
Ovaj red je Taylorov red funkcije ((z) koji konvergira u disku l z - zJ I < R.
13o L a u r e n t o v
1
e d. Neka je j (z) regularna funkc ij a u prst e n u
(O < r
Tada je
.
gde Je a,. = 2 :rc i
Ovaj
1( �)
red je
Ako ie
f
/ (z) =
I z-zo i=!!
oo
L
u,. (Z - Z0)"
f (O dC (C - zo) " + ' n = - oc
(n = O, ±t ± 2, . . .)
.
1 rove se Laurentov reu i z 1 > r tada Laurentov red oko tačke C = O funkcije
konvergentan u naznačenom prstenu
(z) regularna
za
predstavlja Laurentov red
fun kcij e
t
(z) u tački z � oc ,
j
14°
7.
329
BESKONAĆNI REDOVI. TAYLOROV l LAURENTOV RED
V r s t e s i n g u l a r i t e t a. l ) Ako /(z) nije regularna u tački z0 ali postoji kompleksan broj a0 takav da, ako se funkcija /(z) dodefiniše sa /(z0) = a0 onda ona postaje regularna u disku l z-z0 l < R, kaže se da je tačka z0 otklonjh
singularitet.
2)
Ako se /(z) u tački z0 ne može dodefinisati da postane regularna u disku l z-z0 l < R kaže se da je tačka z0 neotklonjiv singularitet. Ako je pri tome lim /(z) = oo , z0 se zove p o l funkcije /(z). z --+zo
Ako lim f(z) ne postoji, z0 se zove
esencijalni singularitet.
Z -to-Zo
3) Da bi tačka zj bila pol k-og reda funkcije f(z), potrebno je
l
dovoljno da
je z0 nula k-og reda funkcije rp (z) = -- · /(z)
4)
Potreban i dovoljan uslov da je tačka z0 pol k-og reda, za funkciju /(z) jeste da njen Laurentov red u okolini te tačke ima oblik
5) Neka je /(z) regularna funkcija za l z l > r osim u tački z = oo . Tačka z =
je otklonjiv singularitet, pol ili esencijalni singularitet funkcije f(z) zavisno od toga da li je tačka e = o otklonj iv singularitet, pol ili esencijalni singularitet za funkciju
cc
r( E).
kojih je [, (z) analitička u oblasti G, a /2 (z) analitička u oblasti G, . Neka j t: G1()G2 = G 'i"'
1 5° A n a l i t i č k o p r o d u ž e n j e. Neka su zadate dve funkcije f. (z) i f2 (z) od
/(z) =
{ J;f. (z)(z),,
zEG, z E G,
je analitička u oblasti G1 U G , . Pri tome funkciju /(z) zovemo analitičko pro· duženje funkcije .f, (z) u G2 , odnosno [1 (z ) analitičko produženje /2 (z) u G,
3320.
Dokazati
red :L an (a E K) konvergira za a / < l oo
da
n=l
a da divergira za l a l :;;. l . 3321.
� ( - I )n (2 n + l ) + i konvergira Dokazati da red L. n=!
3322.
Pokazati da je red :L
n=!
nzn-I apsolutno konvergentan za zn-(1 + n-I)n
Ispitati konvergenciju sledećih redova: 3324.
naći mu zbir.
Naći zbir reda
oo
3323.
n (n + I )
a
I -a
zbir mu je
!
3326.
� (a + i)n
n=l
n!
l
(a ER).
z
l< l .
IX. KOMPLEKSNE FUNKCIJE
330
3327.
Red
I an može konvergirati iako je
n=l
3329.
I
3331.
Red
( ) (( ) � ( : ) apsolutno konvergira za 3 + 2i ? n
n�t
3330.
l
an (O < [ a [ < [ b [ < l). Dokazati .
Primer: l + a + bz + a3 + b4 + · . Koji je efikasniji test: Cauchyev ili D'Alembertov? Da li konvergira red ·
3328.
l
lim an+ t > l .
n ---.. oo
n
Ako red
I an konvergira i
n�!
,L [ an [ konvergira . oo
)
a = a (a - l ) (a - 2) • • · (a - n + l ) ' nEN . n n.1 Re (a) >O.
ako je [ arg an [ < a< .2 pokazati da red 2
,
n�!
3332.
Ako konvergiraju redovi: _L an
,L oo
n�l
3333.
oo
oo
n�l
[ an [ 2 konvergira .
"' L.,
n� l
an2 1 ako je Re (an) > O, tada red •
Red čiji je opšti član
a (a + l ) (a + 2) · · · (a + n - l ) · b (b + l ) (b + 2) · · · (b + n- 1 ) an = --�--�--�--�------��--��--�--�---� n! c (c + l ) (c + 2) · · · (c + n- 1 ) 3334.
konvergira apsolutno ako je Re (a + b -c) < O . Dokazati formulu
_L
n +p
v �n + l
a. b. = An+p bn+p+t -An�bn+t +
_L
n+ p
v�n + l
(b.-b.+1) A.
gde je A. = a0 + a1 + · · · + a. · (Abelleova parcijalno sumaciona formula). Da li konvergira red _L e(n(Jn)? Da li konvergira apsolutno? oo
3335.
n� l
enOi ne konvergira apsolutno iako konvergira obično za () =f=. 2 ht. n�2 ln n oo ( - l )n n B i e 3337. Redj .L konvergira apsolutno za a > l i svako (); konvergira na n�l neapsolutno za O < a < l i - rt < B
Red
�
red divergira.
§ 7. BESKONAĆNI REDOVI . TAYLOROV
3338.
Red
3346.
331
� ( : ) konvergira neapsolutno za Re (a)> - l . i
; n 3342. n sin (ni) L: 311 na n=l n n=O l oo 311- 3345. oo l n i -. 3344. ( )n ln L: L: ln n n+l n=l n=2 n�l nl + ,· n Naći Cauchyev proizvod reda � �- l ) sa samim sobom i pokazati da n+ l n =o nl . L: --.: n=l n11 oo
3343.
LAURENTOV RED
n t
Ispitati konvergenciju sledećih redova:
3339.
l
3340.
2 n=l ( - l )11
in .
oo
oo
3341.
oo
i
tako dobijeni red ne konvergira iako dati red konvergira.
3347.
Ako redovi
� an , n�l b11 n�! Cn (en = •�l a.hn- v+t) konvergiraju re
n J
i
dom ka A, B i
e
tada je AB = e (Abelle).
Odrediti poluprečnik konvergencije sledećih stepenih redova:
zn n+ oo n' . �zn L: n11 n=l L cos (in) zn. n=O oo
3348. 3351.
L: l -l · n=
oo
3349. 3352.
oo
3354.
zn n! z .
L: - · n=l 2: 2 11 n=O
oo
n!zn
oo
n�l ( l + { l + 2
3353.
i)
oo
Ako je poluprečnik konvergencije reda L prečnik konvergencije za sledeće redove:
n=o
an zn
i)· · · { l + ni) .
jednak R, naći polu-
3358. 1 °
3357.
3359.
nz11 z11
L: - · n=l
3350.
Za l l< l sumirati sledeće redove: oo
z L: nzn. n=l oo
3360.
2 n=O
zn+l - 2n+ l
Ispitati konvergenciju sledećih potencijalnih redova na rubu konver gencije: 3361.
2 n=O oo
zn.
3362.
2 n -·
zn = .n
oo
j
i
3363.
2 n=i - . oo
zn n3
332
3364.
lX. KOMPLEKSNE FUNKCIJE
.. ( - l).. z3n-1 ln n Koristeći zadatak 3360, dokazati da je oo
lo
3367.
( - l ) n zn
2: .:__n:,____ n=l
3365.
2: n=2
' J
��-
cos___:_ (2n � cp L. � _ -t------'-'- cp = -l 1n ctg -
n=O
_
2
l) n -t l
2
2
1•
,
"'
Dat je funkcionalni red F (z) = 2
.;. sin ( 2 n + l ) cp
2o
n'::o 1
l
2 n -t
4°
5°
3369.
3371.
3373. 3375.
3J76.
n
= -
4
(
O < cp< n).
u oblasti G = {z : ! z < l } . z2 + n2 l o Pokazati da dati red uniformno konvergira u G. 2o Da li je funkcija F(z) neprekidna u datoj oblasti? 3° Naći lim F(z). n=2
z->{)
3368.
l
Pokazati da je F(z) regularna u oblasti
j "':F(z) dz.
izi = 1/2
"'
G
naći F' (0) .
l
uniformno konvergira Pokazati da red 2: n= 2 Z2 -t nl
u
oblasti l < l z l < 2
Pokazati da u naznačenim oblastima sledeći redovi uniformno kon vergiraju: "' zn 1� , J z l • d. 2: n= l n v n + l Odrediti oblasti u kojima su sledeći redovi uniformno konvergentni. "' (z-i)2 n 3372. 2: 2: n2 n=l n = l 311+ l "' l . 3374. � v n + l 2: (n l ) zn + n= l n Z -t l z l2 n=l "' "' Odrediti zbir reda: l o 2: zn: 2° 2: nz11 ;
zn
"'
n=O
Neka je O < z < l 2o
l
n-+oo
J {lim
0
un (z)} dz .
Un
n=l
(z) = nz e- nz2 •
n-+ oo
l
Un
Naći: l 0 lim J (z) dz; 0
333
§ 7. BESKONAČNI REDOVI . TAYLOROV l LAURENTOV RED
3377.
�
Dat je potencijalni red
( - l) n z3 n . 3 +l
n
l o Odrediti oblast obične, apsolutne Sumirati dati red . Ispitati konvergencije redova : n=O
2°
3378 '
+
Jo2n�� l e :r
uniformne konvergencije reda.
l . � (- 1)11 (1 -z) 11
3379.
n=O
oo
naći mu polu-
Sledeće funkcije razviti u stepeni red oblika L a11 z11
3380. 3385. 3388.
prečnik konvergencije.
ez.
3381.
sin2 z. ll
3386.
z-2
3389.
3392. ez sin z. 3394. 3395. 3396.
3397.
3399.
3401.
o
sin z. ln ( l + z).
3387. 3390.
az + b
3393.
3382.
(
cos z.
(a + z) m (xm = em z2-3 z +
ln x
).
ch z.
3391.
za
(z-a)m +i . . Je v-:-l = l V2 kOJU
)
.
--
za
koju je arc tg O = O).
Z+ l . • v razviti• funk CIJa J( z) = Oko k OJe• se tacvke moze
z2-4 z
---
.
u Laurentov
red, odnosno Taylorov red u proširenoj kompleksnoj ravni? Sledeće funkcije razložiti u Laurentov red u okolini naznačenih tačaka odrediti oblast u kojima važi to razlaganje.
z-
2
z = O, Z =
z2 (1 -z)
3398.
oo .
Z = O, Z =
oo .
-
l
(z-3) (z - 4 z )
---
.
-- '
z = 0, z = oo .
z = O, z =
3400.
l
(O < I a i < l b j ); z = O, z = a, z = (z-a) (z-b) z (a> l); z = ai. 3403. zz ez ; z = O . zZ + az l
3402.
2
Vz + i . Jednoznačna grana
ln 1 -z . l +z arc tg z (jednoznačna grana
3384.
3383. sh z.
oo .
oo .
IX. KOMPLEKSNE FUNKCIJE
334 l
sh z z=O. zZ
-
3404.
3406. 3408.
zZ- 2 iz-iez-i Z=i. z-i
3405.
z · z-a 3407 . sin Z= l . In -- ; Z = oo . z+b I-z' Razviti u Laurentov red oko tačke z = l granu funkcije --
l + zZ (z - 1) VzZ-2 z+ 2 z- l
3409.
3410.
za koju je arg V zZ- 2 z + 2 = O. Odrediti oblast konvergencije dobijez= o nog reda. z Razviti funkciju u Lauren: >V red oko tačke z = l koji (1 -z) (z-i)3 konvergira u tački z = _!__ . Odrediti oblast konvergencije toga reda. 2 Razviti sledeće funkcije u Laurentov red u naznačenim oblastima: z za l < l z l < 2 . (zZ-4) (zZ- l)
l
341 1.
(zZ - 1 ) (zZ-4)Z l
3412. 3413. 3414. 3415.
e
z+ z
l l
ctg z 1° za z /
za
:n< / z / < 2 :n.
zl ().> O), zZ + 2 A z- 1 u okolini tačke z = koeficijenat uz z-n polinom n-tog stepena po ). čije su nule na imaginarnoj osi.
Pokazati da je u Laurentovom razvoju funkcije oo ,
3416. 3419.
Ispitati singularitete sledećih funkcija u proširenoj kompleksnoj ravni: zS z+l l 3418. 3417. zZ + 4 z3 -z ( 1 - z)z Odrediti k (k E N) da tačka z = bude pol 2-og reda za funkciju: 1 o 1 -cos z . 20 ez- 1 - z z" -- .
O
'
z"
§
7.
335
BESKONAČNI REDOVI. TAYLOROV I LAURENTOV RED
Ispitati singularitete funkcija u proširenoj kompleksnoj ravni: 3420.
3424. 3427.
3430.
ez
zZ + 3 z2 - 1
ez
cos z zZ
3434.
3423.
zez
3426.
l /sin z.
-
3432.
__!__ . I + e-Z 4 l -e-z
.
l
3429.
e-z cos -l . z
3431.
ctgz z
1
--
2z
.
Neka su P z i Qm z polinomi n-og, odnosno m-og stepena. Odrediti singularitete u proširenoj kompleksnoj ravni za funkcije:
n( )
()
Neka funkcija f (z) od singulariteta u oblasti Dokazati da funkcija
3435.
(a> 0).
z3
z
3433.
-
ez-zo.
sm z
3428.
3 ctg z-.
3422.
T e ( z - {)
3425.
l
l
zZ e-z.
3421.
G
ima samo polove.
f' (z) ima proste polove u svim polovima f(z)-A
funkcije f (z) i