Preferans

Gordan BorovEak

PREFERANS

ISBN 953-197-910-3

Gordan Borovrak

PREFERANS

1. izdanje

.

Zagreb, 2004.,. : .

:

..

.

, '

* .

...

-.,.

1

i

.

.

.

O Gordan BorovEak, 2004.

Lektorica Nikolina Plenar, prof.

Slog i prijelom Sandra BradiC, dipl. def.

Design ovitka Julija VojkoviC

Nakladnik ELEMENT, Zagreb, MenEetiCeva 2 telefoni: 01/6008-700,01/6008-701 faks: 0 116008-799 http://www.element.hr/ e-mail: [email protected]

Tisak ELEMENT, Zagreb

, i I

I

1

/

I

! I

I

-

RijeE dvije autora o knjizi Roden sam u Zagrebu 1946.g. Roditelji su oboiavali igrati preferans. Cesto sam bio pratnja pri odlasku kod prijatelja gdje se igrao preferans, pa sam, htio ili ne, brzo nauCio pravila. Ponekad je trebalo nekog zarnijeniti, a tada su slijedile i prve Zpotancije. Kasnije sam igrao sa svojim prijateljirna koji su uglavnom od mene preuzeli znanja o preferansu, a igrao Sam kad god bi se pruiila prilika. Jedan od mojih znanaca s kojim sam Cesto igrao preferans ukljuCio me u druStvo igraea bridia. Istina je da sam igranje bridia prihvatio toliko iestoko da sam igrao osam puta tjedno. To je trajalo jedno vrijeme i bilo je posebno izazovno nauCiti igrati bridi. Bridi povremeno igram i danas, ali preferans igram u svakoj prilici, uiivajuCi u igri .bez opteredenja, a slobodno vrijeme jednostavno proleti. Preferans igram sam protiv znanaca za stolom, a na tumirima Sam protiv svih i sve svoje akcije poduzimam svojom voljom, znanjem i vjestinom, ne polahCi nikome raCune ako i pogrijegim. Zato oboiavam igrati preferans! Danas me uglavnom igraCi bele vrlo Cesto pitaju: je li tegko nauCiti igrati preferans, koliko je vremena potrebno da se nauEi igrati bridi, igraju li se te igre za novac, ili odriiavaju li se natjecanja u kartanju, je li teie igrati bridi ili preferans itd. Ovisno o motivaciji osobe, najradije bih brzo ispriCao sve. Najvainije je, i odmah Cu to reCi, to nisu hazardne igre kao poker ili druge kojima je svrha uzeti drugome novac. Znanje, vjegtina i sva druga umijeCa Cine ove igre posebnima. Za novac se moie igrati sve, pa i pikulanje, a pogotovo preferans. Radi ozbiljnosti igre i druienja u preferansu, mogu se dogovoriti simboliCne vrijednosti naknada za izgubljene poene. Prilikom tumirskih dogadaja u preferansu i bridiu sakupljaju se kotizacije, koje se trose za nagrade, pokale, rekvizite i dr. Pretpostavljam da imate volju nauCiti preferans. ProuCavajuCi ovu knjigu to ne bi trebalo biti teSko. Naravno, teoretska znanja trebat Ce koristiti u praksi, odnosno zabavljajuki se igrajuki preferans. Postati vrhunski igraE preferansa nije lako, ali je zanimljivo pokugati. Na mnoge smo stvari u iivotu tagti, a kada govorimo o kartanju dogada se da visoko misljenje o svojim vrijednostima izmakne kontroli.

Uvijek prepustite drugima da ocijene VaSu struCnost, pa time i vrijednost dobrog igraCa preferansa. Igrao Sam preferans u mnogim druStvima i s igraCima razliCitog iskustva, jeStine i ponaganja. S nekima Sam igrao samo jednom, odnosno s jakim protivnicima, uvijek pokulavajuCi pobijediti boljeg od sebe. Ali ponekad je ipak trebalo nekog nauCiti i malo se irtvovati za novog igraCa u druStvu. VeC iskusni igraCi preferansa mogu letimieno prelistati prvi dio knjige. Osnovna pravila, koja se dobro maju, nadopunjavat Ce se dalje pojedinostima i detaljima, odnosno fmesama igre do potpunog razrjelenja svih sluCajeva. Knjiga obuhvaCa pravila i obiCaje preferansa koji se uglavnom igra u sjevernim dijelovima Hrvatske! Prema mojim samanjima u Hrvatskoj se uglavnom igra preferans po gotovo jednakim pravilima. NajveCe razlike su u upotrebi razlisitih karata. Knjigu Sam zamislio kao literaturu za cijeli iivot, odnosno sredstvo da se stalno provjerava veC nauCeno te kontroliraju postupci i primjena utvrdenih pravila, ali i pravila koja sama po sebi proizlaze iz dobrog igranja preferansa. PoCetnici Ce morati odlagati knjigu pa je u viSe navrata ponovo izuEavati, jer nije moguCe odmah primijeniti sve Sto je u knjizi napisano i Sto o preferansu treba mati. Ukoliko imate moguCnost pristupa Internetu, pogledajte stranicu WWW.PREFERANS.HR, pa ukoliko ielite kontaktirati, moiete se zabiljeiiti i pitati Sto god ielite. Ja Cu se potruditi da Vam odgovorim emailom ili na neki drugi naCin. Na pisanje ove knjige najviSe su me ponukala pitanja o pravilima preferansa. Na neka pitanja i nisam mogao odgovoriti, jer je to jednostavno dogovor u druStvu u kojem se igra. Jedan igraC postavio je zanimljivo pitanje: "Igram u dvama druStvima i isti dogadaj u igri u svakom se druBtvu drugacije tretira, pa mi to stvara problem. Molim, odgovorite mi Sto je ispravno." Naravno, nisam se priklonio ni jednom njegovom drultvu, nego sam citirao taj sluCaj iz pravila kojih se moraju pridriavati svi igraCi PREFERANS TURNIRA. Ova knjiga u potpunosti prati pravila koja se primjenjuju u turnirskoj igri. Naravno da se u slobodnim partijama preferansa m o p

I

i

dogovoriti drugaEija pravila. Loge je kada se partija preferansa zapoEne u novom druStvu, a da se prethodno niSta ne dogovori. Naide se na problem i svaki igraE ima svoj stav. Medu igraEima se vrlo brzo moie dogovoriti i primjena pravila iz ove knjige, odnosno pravila koja se primjenjuju u turnirskoj igri preferansa.

&

[ ;

%

:\::

E b -

'

Knjigu sam zdmislio kao poCetnicu preferansa, te kao Stivo za usavrSavanje igraCa preferansa koji bi ieljeli Sto viSe ovladati vjeStinama u licitaciji i igri, a naroEito Einjenieama i primjerima potkrijepiti iznesena stajaliita. Moje drage prijateljice i prijatelje s kojima se druiirn igrajuCi na turnirima, knjigom bih podsjetio na nuinost poStivanja pravila i postupanja u turnirskoj igri. Nadalje, u zadnje je vrijeme raEunalo postal0 na neki naCin rekvizit i u preferansu, pa bih u tom dijelu knjige napravio ozbiljan osvrt na program za igranje preferansa i svega drugog Sto je vezano uz preferans i raEunalo. Zahvaljujem svima koji su mi pomogli stvoriti o w knjigu, a posebno svojoj supruzi, koja je u svim segmentima izrade knjige sudjelovala i pomagala na sve naEine. Nastojat Cu sasluSati i pornno pribiljeiiti svaku sugestiju Eitatelja, kako bih popravio eventualne pogreSke u ovom, prvom izdanju.

Gordan Borovrak

Autora ove knjige upomao sam 1980. godine, kada Sam imao East uCiti preferans od tada veC vrsnog igraEa. PoEetkom 1983. godine pozvao me da zajedno pohadamo teEaj bri&a. Nakon zadetka teCaja i upomavanja tumirskog bridia, Gordan poEinje razmigljati o preferans tumiru po istim principima. To nije jednostavno izvesti jer za stolom sjede tri igraCa (u bridiu 4 igraCa, tj. 2 para) pa se tumir ne moie igrati na parnom broju stolova. Tumir u preferansu po Gordanovim pravilima uspjeino poEinje u Samoboru 19.05.1984. godine na trima stolovima. Tumirski obraEun rezultata priliEno je mukotrpan posao, te se pokazala potreba za raCunalnim programom. U to vrijeme kupio sam svoje prvo raEunalo ZX-spektrum i poEeo se baviti programiranjem. Program je proradio 1987. godine na Commodor 64 raEunalu, a kasnije je usavriavan na PC-u, te i danas dobiva poboljianja. Kako raCunala postaju sve bria i moCnija, razrniiljajuCi 2002. godine Sto bih joi mogao programirati, pada mi na pamet ideja o programu koji bi igrao preferans. Moje nanje preferansa nije bilo dovoljno pa sam zamolio Gordana za pomoC. OduSevljen idejom, odmah je uvidio moguCnosti takvog programa i za preferans turnire, jer sliEan program postoji i za bridi. Na preferans turniru zapisuju se karte i dogadaji, te ako se isto upiSe u raEunalo, moguCe je isti tumir odigrati i kod kuCe. NauEiti raEunalo da igra preferans i nije tako lako, za to je potrebno testirati program. To je dobar izgovor za kupnju raEunala, a kad tako moCan alat dode u ruke kreativnom Eovjeku kakav je Gordan, nastaje ovakva knjiga. Gordan je veliki zaljubljenik u preferans, bridi sudac i osnivaC preferans tumira, a sada, na veliko zadovoljstvo sadagnjim i buduCim igraeima preferansa, i dobar pisac. Naime, teSko je naCi "treCegaWza preferans, a jog teie pravog majstora za uEitelja. Knjiga je pisana lako razurnljivim, jednostavnim jezikom. Citatelj koji ne igra preferans ima priliku iz knjige nauEiti sve; od pravila igre i naCina licitacije do mnogih primjera iz igre, te uz malo vjeibe postati dobar protivnik. Nadam se da Ce Eitatelji ove knjige uskoro moCi vjeibati igranje s naiim programom na PC-u. Program za sada m a licitirati i treba ga joi nauEiti igrati. Zanimljiva je moguCnost odigravanja starih tumira na nekoj od pozicija sjedenja (E,N,W), te usporedba ostvarenog rezultata s rezultatima igraEa koji su igrali na tumiru. Miljenko MoguliE Samobor, prosinac 2003. godine.

Gordana sam upoznao na jednom samoborskom bridi turniru u ljetu 2002. godine. Traiio je nekoga tko bi napravio Internet stranice za preferans turnir. Kako sam u to vrijeme radio kao programer web aplikacija, poCela je naSa suradnja i prijateljstvo. Pozvao me na sljedeki turnir kako bismo uz kartanje dogovorili izradu stranica. Dotad sam za preferans samo Euo i gotovo da nisarn znao nista osim da se radi o kartaikoj igri. Te nedjelje automobilu na putu prema Sarnoboru uEio sam pravila preferansa. Zavriio sam, naravno, na zadnjem mjestu, ali igra me toliko oduievila da je od tada jedan dio mene postao - preferans. Stranica je polako nastajala, a ja sam marljivo igrao i uCio. PoEetkom 2003.g. osnovan je Sportski preferans klub Samobor, a u isto vrijeme svjetlo dana ugledala je i Internet stranica kluba. Povezivanjem program za obraCun tumira, igraEi mogu vidjeti rezultate tumira vet sljedekeg dana. Uz rezultate mogu vidjeti i frekvencijske liste sa svim odigranim boardovima i kartama te ukupni poredak u turnirskoj godini. Clanovi kluba mogu pratiti i vlastitu statistiku igre u svakom segmentu: kao izvodaE ili pratilac. Iako je veC dosad puno napravljeno, mnogo toga joS imamo u planu i mnogo toga jog treba napraviti. DanaSnje informatiCko doba pruia nam neograniEene moguknosti napretka u svim segmentima iivota, pa zagto bi preferans bio imimka. Iako, kako sada stvari stoje, raeunalo nikada neCe moki igrati preferans kao dobar i iskusan igraE, ono nam moie pomoCi u promatranju preferansa s matematieke strane. Covjek ima iskustvo i osjeCaj za kartu i protivnika, ali ne moie obraditi tu kolieinu informacija i kombinacija kao raEunalo. Jedino ne smijemo dopustiti da raEunalo zamijeni ono najbitnije u cijeloj ovoj priEi - dobro druStvo i zabavu. Na kraju krajeva: "DoSli smo kartati i po moguCnosti ostvariti dobar rezultat, ali prije svega - doSli smo se zabaviti."

Kekez Boio ,

. ..

Saietak pravila .................................................................................1 Uvodno o preferansu .......................................................................4 Preferans od poEetka ........................................................................ 9 Licitacija ......................................................................................... 13;1. Licitacija ................................................................................. 13 2 . Rezoni..................................................................................... 18 3 . Licitacijom prema betlu .......................................................... 23 4 . Licitacijom prema sancu ........................................................ 26 5. Dogovori partnera ................................................................... 28 6. Rezoni partnera....................................................................... 33 7. Dogovori i rezoni partnera kada prate izvodaEa koji igra bet1 ............................................................................42 8. Dogovori i rezoni partnera kada prate izvodaEa koji igra sanac ......................................................................... 44 9 . Talon....................................................................................... 48 10. Kontre .................................................................................... 51 V . Igra ................................................................................................. 61 1. Igra-uboji ............................................................................. 61 2 . Igra .bet1 ................................................................................ 69 3. Igra .sanac ........................................................................... 76 4 . Igra .ataka.............................................................................. 81 5. Igra .rnarkiranje ..................................................................... 87 6. Igra .skviz.............................................................................. 93 VI. PogreSke u preferansu .................................................................... 95 ... 1. PogreSke u licitaciji................................................................. 95 2 . PogreSke u igri ........................................................................ 99 VII. Upisi rezultata i obraCun............................................................... 101 VIII.Turnirska igra ............................................................................... 111 IX . Preferans u sprezi s raCunalom ..................................................... 122 X . Zanimljive i korisne partije .......................................................... 124 XI. ZnaCenja i m a koji se Eesto upotrebljavaju u preferansu ........... 144

I. I1. I11. IV.

I.

Saietak pra vila

IGRACI Za stolom sjede tri igraCa aktivna u igri. Moie se igrati uEetvero, a tada po jedan uvijek pauzira. Djelitelj dodaje po pet karata, tako da desni igraE od njega dobiva prvih pet. Dvije se karte odlaiu u talon, nakon Eega istim redom igraEi dobivaju po ostalih pet karata, ukupno 32 karte. IgraEi licitiraju i igraju u smjeru obrnutom od kretanja kazaljki na satu. ..

.

CILJ IGRE Cilj igre je osvojiti vise pozitivnih bodova od drugih dvaju (triju ukoliko se igra uEetvero) igraCa! Bodovi se osvajaju na dva naEina: 1. direktni bodovi a) preuzimanjem igre u boji, ili bez odredene boje; sanac, kada se mora ostvariti rnin. 6 Stihova, ili betl, kada se ne smije ostvariti niti jedan Stih; b) pratnjom izvodaEa koji igra u boji ili sancu, a za prolaz su potrebna dva Stiha; c) ukoliko izvodai: igra betl, pokuSava ga se prisiliti na uzimanje Stiha; 2. indirektni bodovi: uzimanjem 5 Stihova izvodaCu ,(zbog Eega on ne6e ispuniti obvezu posjedovanja min.6 Stihova), osvaja se tre6ina (Cetvrtina kada igraju Cetiri igraEa) bodova, koji se stavljaju na raspolaganje svim igraCima (i igraEu koji je padom izgubio te bodove).

*= v

.

*=

BODOVI Dobivaju se iz osnovnih vrijednosti i to: (I) = 2, 3, 9 = 4, # = 5, betl =6 i sanac=7. Ove osnovne vrijednosti mnoiimo sa dva, pa je 6, = 8, # = 10, betl=12 i sanac=14. bodovna vrijednost za: I ) = 4, Ukoliko je izvodaai: igrao bez zamjene karata iz talona, tj. iz ruke, na svaku vrijednost igre dodaje se 2 boda. Napomena: na kraju partije, po obraEunu. bodovi sredine mnoie se sa 10 I- ili +I. OSVAJANJE PRAVA NA IGRU (licitacija) IgraCi se nadme6u na tri naEina: a) licitiranjem redom od 2 do 7, s pravom zamjene talona. IgraE koji postigne najviSi rang osvaja pravo na igru. IgraC koji je prvi pokrenuo licitaciju, obavezno poEev3i od 2, zadriava pravo igranja (izjavljuje: "ja bih ili to je moja boja itd."). Vaino: ne moie se preskoCiti niti jedan nivo, bez obzira na zavrSni cilj igranja, a igrati se mogu samo boje i igre zadnje ili imad zadnje izreeene licitacije;

2

I. Saietak pravila

*,

b) objavljujuki igru, odriCuCi se prava na zamjenu talona. Igre su: 6 , i #, pa Ce pravo na igru osvojiti igraC koji objavi najveCi rang igre; c) objavljujuCi betl ili sanac, iskljuCujuCi zamjenu talona. IgraE koji objavi sanac ukoliko je drugi igraC objavio betl, osvaja pravo na igru.

v

I

PRATNJA IgraEi se odluEuju na pratnju redom kako sjede nadesno od izvodaEa. IgraE u pratnji mora ostvariti dva Stiha. IgraCi u pratnji, ukoliko oba prate, za prolaz moraju ostvariti Eetiri Stiha. Svaki igraE u pratnji biljeiit Ce Stihove koje je i ostvario. IgraE u pratnji moie pozvati drugog igraEa ukoliko se taj igraE izjasnio da ne ieli pratiti. IgraE koji je pozvao mom ostvariti min. Eetiri zajedniEka Stiha za prolaz. KONTRIRANJE Kontrirati mogu igraCi u pratnji, samo redom. Ukoliko se prvi igraC koji je na redu odrekne prava na kontru, istu moie dati drugi igraE. Kontra obvezuje igraEa koji ju je dao na osvajanje min. 5 zajedniEkih Stihova. Vrijednost igre time se udvostruEuje. Kontrirati moie i igraC koji je na prvom mjestu kao pratilac licitirao dalje, ukoliko partner prati, a partner moie preuzeti tako danu kontru kao da ju je sam direktno licitirao. Kada protivnik kontrira betl, upisuje bodove kao da je uzeo svih 10 Stihova. IzvodaE moSe rekontrirati, Eime ostaje u obvezi osvajanja 6 Stihova, a igra se jog jednom udvostruCuje. Bilo koji od pratilaca moie dati subkontru, Sto zna5i da se ostaje pri prvotnom zahtjevu, a igra se joS jednom udvostruEuje. REFE Biljeii se na cedulji za upise i evidenciju rezultata kao crta svakom igra5u kada svi igraEi odustanu od licitacije. Ukoliko jedan od igraEa pokuSa igrati 6 , a da nije pod refeom ili da nije igra, neCe se igrati, a svi Ce igraCi upisati refe. Kada igraC igra pod refeom, vrijednost igre je dvostruka. Napomena: nakon Sto je neki od igraEa pod kapom (upisi ispod 0), refei se dalje ne mogu pisati.

IGRA ZapoCinje od igraEa koji je na redu, osim kad izvodaE igra sanac, a tada uvijek prvi izigrava igraE lijevo od izvoctaEa. Svaki igraC mora poStivati boju. Ukoliko viSe nema kartu u traienoj boji, mora uzeti adutom, a ukoliko nema aduta, odbacuje bilo koju kartu po izboru. Svakom gtihu mogu se dodavati karte manjeg ili viSeg ranga. Karte su u

I. Saietak ~ r a v i l a adutu i ostalim bojama rangirane od najviSe pa naniie ovim redom: AS, KRALJ, DAMA, DECKO, DESET, DEVET, OSAM i SEDAM. Kad izvodaC igra betl, pratioci obvezno moraju pratiti. Ukoliko izvodaC uzme gtih, pratioci Ce upisati svaki po 5 x vrijednosti igre (kao da su uzeli po 5 gtihova). UPISIVANJE BODOVA Svaka se partija dogovara s poCetnom vrijednosti ukupnih bodova. Ukoliko se igra od 100, to je 3.000 ukupnih bodova svih igraCa za stolom (za 4 igraCa to je 4.000). To su osnovni bodovi ili sredina, koja se radi jednostavnijeg biljeienja do kraja partije vodi u obliku 1110. IgraC u sredini biljeii pozitivu ukoliko je odigrao sve svoje bodove, pa nadalje poeinje igrati (trogiti) bodove svojih protivnika. IgraC koji Ce po obraCunu, kada se izjednaCe svi bodovi pozitive i negative, biti ispod kape, svoje Ce bodove pisati s prednakom +. IgraCi u pratnji biljeie za svoje protivnike lijevo i desno, kako sjede za stolom, ostvarene bodove koje nazivamo: JUHE To su osvojeni gtihovi x vrijednost igre. Na kraju partije igraCi obraCunavaju bodove iz ostvarenih juha tako da se svaka juha biljeii kod igraCa koji ju je ostvario kao +, a igrae koji ju je izgubio biljeiit Ce iste juhe kao -. Ukoliko je sredina svih igraCa u matematiCkoj 0, a juhe se kod svih ispravno upiSu kao negativne i kao pozitivne, pozitivni i negativni bodovi takoder moraju dati 0.

Napomena autora Ovako izloiena pravila mogu posluiiti lakiem praCenju knjige za Citatelje koji preferans poCinju uEiti i igrati od poCetka, pa Ce biti dobro stalno se vraCati s onih dijelova knjige koji detaljno razraduju igru preferansa, na ova suStinska pravila.

II.

Uvodno o preferansu

Preferans je rijeC koja je izvedena iz fi-ancuske rijeEi preference, a ima maEenje: davanje prednosti. Razlog zbog kojeg se ta rijeC uzela za naziv igre baS i nije jasan, jer u preferansu prvi uzima prednost. No ukoliko se misli da neSto Sto je uzeto moie biti i vraCeno, onda je to u redu. Ukoliko rijeE preference gledamo u kontekstu igraCih boja u kartama, tada bismo mogli dati prednost jednoj boji, koju Cemo proglasiti adutom!

I

0 povijesti preferansa malo se toga ma, tako da je teSko reCi kako je toEno doSao na ove prostore. Evo Sto o preferansu piSe u knjizi Davida Parletta A history of Card Games (Oxford University Press, 1991.): "Prkfkrence, bolje nazvan engleskim imenom preference, nije francuska igra kao Sto se Cini iz njezina naziva koji jednostavno potjeEe iz tehniEkog izraza - oznaEavajuCi preferiranu boju aduta. h a uoCljiv njemazki prizvuk, i Dumrnett (The Game of Tarot, London, 1980.) slijedi njegov prvi pomati opis do Das Neues Spielbuch iz 1802.g. DjelomiEno je povezan s IstoEnom Europom. 'Dok su Rusi u kuCi, u kuCnoj haljini i papuEama, Eesto igraju preferans', kaie Taylor (iz Boiteau d'Ambly, The History of Playing Cards). Igraju li ga Rusi jog ili pak nose k u h e haljine, ne znam, ali sigurno cvjeta u Austriji, uglavnom s potpuno odjevenim igraEima." Kao i veCina kartagkih igara, preferans je vjerojatno nastao iz Taroka, za koji se m a da je obitavao na ovim prostorima. gto se kartanja opCenito tiEe, u crkvenim je knjigama zapisano: u OmiSlju na otoku Krku se kartalo, pa je naredbom krckog biskupa odredeno da se naplakuje 5 libara po igri. Datum zabiljegke o prvom kartanju u Hrvatskojje iz 1488 g.

11. Uvodno o preferansu

5

KARTE Opbenito postoje tri vrste karata kojima se igra preferans, pa se prikazuju simboli i lepeze.

I NiemaEke

'madarice") prevedeno znaEenje boja: 1

,

i

I

iir

e

praporci

"

list

Karte koje su ovako simbolizirane obiEno nazivamo "madarske karte"

.

4 x 8 karata = ukupno 32 karte

U raznim sredinama igraEi koriste "rnadarice", za vige vrsta igara, od kojih je uz preferans najpoznatija belot. Boje karata nazivaju se razliEito, pa se za izvorno iz njemaEkog za praporce kaie: karo, bundeva, okruglica, zvonEiC itd.

herc

+

karo

4

pik

Ovako simbolizirane karte koriste se za mnoge igre i gotovo su najviie u primjeni. Popularna zabava pasijans, kada karte slaiemo jednu za

11. Uvodno o preferansu

6

drugom na odredeni naEin, krati vrijeme pojedincu. Puno se igra remi, a tu su i kanasta i naravno bridi, te mnoge druge kartaSke igre. Ove karte su vrlo pregledne i jedine osiguravaju totalni uvid u svaku kartu kada se drie u ruci. Slova i brojevi koji omaEuju karte izbaEeni su na njihove margine, pa je u ruci moguCe dr2ati velik broj karata a da sve budu prepoznatljive. Za razliku od "rnadarica" s prethodne lepeze, gdje od sedmice do asa ima osam karata, ovdje ih ima trinaest u svakoj boji: od dvojke do asa, a za preferans se koriste karte od sedmice do asa, Sto iznosi osam karata u svakoj boji.

4 x 13 = ukupno 52 karte

-

-

'

-';-',GljedeCi sirnboli karata sliEni su prethodnima. Moida su malo viSe kiEasti, no uglavnom su potpuno prepomatljivi. Zanimljivo je da se ovakve karte vrlo Eesto upotrebljavaju za igranje preferansa, pa Eak i jedan od vodeCih proizvodaEa karata, "PIATNIK", na kutiji naznaEuje da se radi o kartama za preferans.

tref

herc

kara

*

pik

Problem je Sto karte na marginama nemaju znakove, pa su unutarnje karte u lepezi neprepomatljive. To maEi da se ne moie odrnah jasno razlikovati dama od deEka ili desetka od devetke.

11. Uvodno o preferansu

7

Karte su poredane od asa do sedrnice. BrojCane karte nisu ostruko ili zrcalno izradene, pa se tako dobiva na preglednosti, ali samo kada svaku kartu gledamo pojedinaCno ili odvojeno. Napominjem da su karte navika koju uCvrSCujemo od igre do igre. Kada se jednom naviknerno igrati jednom vrstom karata, drugaCije karte stvaraju nelagodu i igraC se ne moSe opustiti i igrati leierno. Dobar i iskusan igraE u bilo kojoj igri, a naroCito u preferansu, jednim pogledom snimi sve karte u ruci i spreman je za akciju. Preferans je misaona, ali i dinarniCna igra, u kojoj ne bi trebalo gubiti vrijeme na pretraiivanje i raspoznavanje karata. "'

njizi Cemo boje imenovati: L

I

1

herc

karo

pik

Nevedeni nazivi karata razumljivi su svirna, pa Cemo se u knjizi njirna i sluiiti. Ukoliko bismo ieljeli kraticom oznaCiti neku kartu, neCe doCi do dupliciranja, pa svaku kartu omaCavamo jednim slovom za boju i jednim slovom za samu kartu, tj. jednim slovom i brojem. Tako Cemo, npr., tref asa oznaCiti s TA, herc damu s HQ ili HD,a karo devet = K9 itd.

11. Uvodno o preferansu

8

U knjizi Ee se karte simbolizirati ovako:

tref

here

karo

pik

AS KRALJ DAMA

DECKO DESET DEVET OSAM SEDAM Mi Cemo se u knjizi sluiiti njemaEkim kartama, koje nazivamo:

"madarice".

::~ 6 2 -,

@

,LA

Za jedno druienje u preferansi potrebna su tri igrata. Iznimno lnogu igrati i Cetiri igraCa, no jedan Ce uvijek pauzirati. To Ce biti igraC koji je bio djelitelj. MoguCe je da u igri jedne partije sudjeluje i pet igraCa, pa Ce tada uvijek pauzirati po dva igraCa. Spil karata (ukupno 32 karte u 4 boje - po 8 karata, od sedmice do asa), promijeiat Ce djelitelj i dati predignuti lijevom protivniku. Spil se uglavnom presijeca jednom od strane lijevog protivnika, a djelitelj h a predignute karte u jedan kup. Neki igraEi vole viSe puta presjeCi Spil, Sto je njihovo pravo, ali tada se svi viSe puta presjeCeni kupovi vrakaju na pravo mjesto, tako da ostanu najviSe dva kupa, koja je djelitelj duian pravilno spojiti. Ukoliko ste prvi put sjeli za st01 s novim igraCem, gotovo po tim prvim kartaSkim manirama, moCi Cete pornalo otkriti s kime ste se poCeli druiiti. Protivnik ne mora presjeCi Spil, veC gestom pokazati da ne ieli sje8, ili jednostavno reCi "dobro"! Karte se moraju dijeliti tako da su slike karata okrenute prema dolje, toliko nagnute da ih ne mogu vidjeti protivnici i naravno, jog manje djelitelj. Desni igrat dobiva prvih pet karata (radi sigurnosti moiemo davati tri, pa zatim dvije karte), dalje Cemo sljedeCem igraEu udijeliti novih pet karata te sebi joS pet. Morarno se toCno pridriavati redoslijeda i broja karata. Nakon podijeljenih prvih petnaest karata u smjeru suprotnom od kretanja kazaljki na satu, dvije karte odla2emo u talon. Uglavnom se talon odlaie na mjesto gdje ne sjedi niti jedan igraC ili, joS bolje, Sto bliie djelitelju, gotovo uz njegove karte, kako bi se kasnije malo tko je mijegao. SljedeCih petnaest karata dijeli se kao i prvih petnaest, tako da svaki igraE na kraju dobije deset karata i dvije ostaju u talonu. Pristojno je da svaki igraC priCeka podjelu karata do zadnje trideset druge karte ne okreCuCi karte, odnosno najbolje ih je ostaviti na stolu, onako kako su podijeljene. Djelitelj ponekad moie, malo zbog brzine, malo zbog nepahje, a Eesto i zbog nestrpljivosti suigraCa podijeliti kartu vise i eto problema - koja je karta krivo dodijeljena? A ako je karta veC i videna, odreCi se je predstavlja uias, veliki gubitak, "prekid dobrih pet minuta u igri", i tu nastaje rnnogo nepotrebnih prirnjedbi na raCun djelitelja. TaStina, pa i praznovjerje jednostavno toliko snaino djeluju na igraCe koji se moraju

. 5II. Preferans od poEetka I

-

Za jedno druienje u preferansu potrebna su tri igraEa. Iznimno mogu igrati i Eetiri igraEa, no jedan Ce uvijek pauzirati. To Ce biti igraE koji ja bio djelitelj. MoguCe je da u igri jedne partije sudjeluje i pet igraCa, pa Ce uvijek pauzirati po dva igraCa. Spil karata (ukupno 32 karte u 4 boje - po 8 karata, od sedmice do @a), pronijeSat Ce djelitelj i dati predignuti lijevom protivniku. Spil se ~glavnompresijeca jednom od strane lijevog protivnika, a djelitelj vraCa gkedignute karte u jedan kup. Neki igraCi vole viSe puta presjeCi Spil, &oje Yjihovo pravo, ali tada se svi viSe puta presjeEeni kupovi vraCaju na pravo pjesto, tako da ostanu najviSe dva kupa, koja je djelitelj duian pravilno $pojiti. Ukoliko ste prvi put sjeli za st01 s novim igraCem, gotavo po tim pwim kartaSkim rnanirama, moCi Cete pomalo otkriti s kime ste se poEeli druiiti. Protivnik ne mora presjeCi Spil, veC gestom pokazati da ne ieli geki, ili jednostavno reCi "dobro"! Karte se moraju dijeliti tako da su slike karata okrenute prema dolje, toliko nagnute da ih ne mogu vidjeti protivnici i naravno, jog manje &elitelj. Desni igraC dobiva prvih pet karata (radi sigurnosti moiemo davati tri, pa zatim dvije karte), dalje Cemo sljedeCem igraCu udijeliti novih pet h t a te sebi jog pet. Moranm se toCno priMavati redoslijeda i broja karata. Nakon podijeljenih prvih petnaest karata u smjeru suprotnom od kretanja kazaljki na satu, dvije karte odlaiemo u talon. Uglavnom se talon ~ d l a i ena mjesto gdje ne sjedi niti jedan igraE ili, jog bolje, Sto blZe djelitelju, gotovo uz njegove karte, kako bi se kasnije malo tko je mijegao. SljedeCih petnaest karata dijeli se kao i prvih petnaest, tako da svaki igraE na kraju dobije deset karata i dvije ostaju u talonu. Pristojno je da svaki igraE priCeka podjelu karata do zadnje trideset druge karte ne okre6uEi karte, odnosno najbolje ih je ostaviti na stolu, ~nakokako su podijeljene. Djelitelj ponekad moie, malo zbog brzine, malo zbog nepainje, a Cesto i zbog nestrpljivosti suigraEa podijeliti kartu viSe i eto problem - koja je karta krivo dodijeljena? A ako je karta veC i videna, odreCi se je predstavlja Gas, veliki gubitak, "wekid dobrih pet minuta u igri", i tu nastaje mnogo nepotrebnih primjedbi na raCun djelitelja. TaStina, pa i praznovjerje jednostavno toliko snajno djeluju na igraCe koji se moraju

10

111. Preferans od ~ o E e t k a

odreCi dobrih karata, da zbog toga treba izbjegavati gledanje karata koje nisu vlasniltvo, odnosno nisu u posjedu igraCa, do zadnje dobro odbrojene i podijeljene karte. Ukoliko su sve karte na stolu, okrenute licem prema dolje, ako i dode do pogregke u dijeljenju, djelitelj Ce lako ispraviti krivo dodijeljenu kartu, jer su sve karte u njegovom posjedu. Djelitelj uvijek moie uzeti sve karte i vratiti $il u ponovno mijeSanje, pa dati na predizanje i poCeti dijeliti od poCetka. Dobro je kada se pogtuje red i dovoljno je izmedu triju igraEa imati jednog koji poznaje zakonitosti i dobre obiCaje preferansa, pa Ce svima biti zadovoljstvo uiivati u korektnoj i opuStenoj atrnosferi. Naposljetku, prijatelji se nadu da ugodno provedu i potroSe slobodno vrijeme. Jedna mala, ali maeajna napomena za djelitelja: prije davanja karata na predizanje nikada se ne smije gledati zadnja karta, jer bi ista mogla, ukoliko je Spil predignut toCno napola, zavrSiti u talonu. Samanje o kartama u talonu bila bi velika i nepoStena prednost koja za protivnika koji nije vidio talon moie z a d i t i vrlo loSim rezultatom. Kada dodemo u posjed svojih karata, najbolje ih je sve uzeti u j e h u ruku. Dmgom rukom, odnosno prstima karte treba razdvajati po bojama i snazi, sve ih drZeCi u mci iz koje smo poCeli slaganje. Ovu vjeStinu treba nauCiti, to se svladava vjeibom. Otprilike, trebalo bi se disciplinirati i reCi sebi: to Cu vjeibati toliko dug0 dok sve karte ne uspijem sloiiti automatski i bez razmiSljanja sjesti za st01 s drugim igracima, a da me taj dio igre ne optereCuje. Uredno drianje jednako razmaknutih karata u listu (list Cine sve karte u jednoj ruci) osigurava ozbiljnog protivnika i sigurnog partners, no vainije od toga je to Sto iskusan i vjeSt igraC jednim pogledom u dobro sloienom listu prepomaje snagu istog i brzo moie donijeti najkvalitetnije odluke koje Ce se pokazati u nastavku ove knjige. Prije poCetka igre, odnosno dogovorene partije, svaki od igraEa treba imati svoju olovku i komadiC papira za zapisivanje rezultata igre. Na papirid Cemo zapisivati svoje uspjehe i neuspjehe u igri, te pozitivne bodove koje Cemo sakupljati od obaju protivnika. PapiriC na kojem zapisujemo dogadaje iz igre pretvorene u bodove uvijek je na stolu i na takvom mjestu da je u svako vrijeme dostupan pogledu svima. Ukoliko papiriC nije na stolu, igraC ga je duian dati na uvid igraCu koji to od njega tra2i. Dobro bi bilo zapamtiti da se papiriC na kojem biljeiimo rezultat u trenutku zapisivanja rezultata nikako ne zaklanja drugom rukom koja papiriC pridriava, jer Ce protivnici pomisliti da laiiramo rezultat.

111. Preferans od potetka

I

11

Pregledom zadnjih dogadaja na svim papiriCima moie se utvrditi eventualna "zabuna". VeC sarn spomenuo da bi bilo dobro dogovoriti neka pravila koja se igraju razliCito od drugtva do druStva, kao npr.: A) maksimalan broj refea (refe se postiie kada u jednom mijeganju ni jedan igraC nije zainteresiran za preuzimanje igre), B) moie li se pik igrati bez kontre (kontra je udvostruEenje ili dupliciranje vrijednosti igre), ukoliko smo pozvani na sancu (sanac je najvige vrednovana igra u preferansu kada nema aduta) hoCemo li atakirati (ataka je prva napadaeka karta u svakorn gtihu, a ovaj se dogovor odnosi na izvornu ataku, kojom se poCinje u prvom Stihu), recirno, pik ili nest0 drugo, i jog pokoja sitnica...i dogovori su gotovi! Ovom knjigom dogovori Ce biti utvrdeni. Prije poCetka igre joS treba utvrditi s koliko pocetnih poena starta svaki od igraea. PriliEno je nezahvalno prognozirati koliko Ce trajati partija koju poEinjemo s odrectenim brojem poena. IgraCi koji Cesto igraju uglavnom to dobro ocijene. Partije se uglavnom igraju od 200, Sto, pomnoieno s tri igraEa, daje start od 600, pa bi partija mogla trajati oko tri sata. IgraEi mogu dogovoriti, i to je takocter poieljno prije poEetka igre, da Ce se partija, ukoliko se nepredvideno produii, prekinuti u odredeno vrijeme. Tako zavdena partija mora se otpisati, Sto Ce biti objaSnjeno u poglavlju Upisi rezultata i obracun. Netko mora poEeti mijeSati i dijeliti karte. Predizanjem Spila svaki igraC Ce imati jednu kartu okrenutu licem prema gore. IgraE koji ima najveCu kartu po snazi i boji Ce mijegati. SljedeCi Ce mijeiati igraC kojem se dijelilo. Da jog jednom ponovimo: dijeli se suprotno od smjera kazaljki na satu, odnosno najprije desnom igraCu.

Irna jog sitnih detalja kojima netko ne pridaje nikakvu posebnu painju, dok su drugima uznernirujuCi element, pa naizgled sitni, mogu biti toliko krupni da se u tom druStvu igralo zadnji put. Mislim da neCe biti naodmet napomenuti neke od njih: - ako pugimo, a protivnik ne, nastojmo ne puhati dim prema njemu, ne driati blizu njega pepeljaru punu opugaka, ili jog gore, ostaviti u pepeljari upaljenu cigaretu koja, naravno, dimi uvijek prema nepuSaEu i onom koga to posebno smeta, - navirivanje u protivnitke, a naroCito partnerove karte, krajnje je

111. Preferans od ~ o z e t k a

12

-

miidanje, pjevanje, cupkanje i ne mam Sto sve igraci ne rade, a da toga uglavnom nisu svjesni, zasigurno smeta i maEajno dekoncentrira druge igraCe, - komentiranje svojih karata, ili Stihova kada ne igramo, strogo je zabranjeno, - gledanje talona sa maCajnim gestama, u Sali ili ozbiljno, vrlo je nepristojno, - komentari nakon zavrSene igre kako je naEinjena gre3ka Sto se odredenog igraEa nije pozvalo da sudjeluje u igri, jer bi tako rezultat bio povoljniji, nerijetko je pogreSka igraEa koji daje takve komentare, jer je vjerojatno taj buntovnik trebao doCi, a nije, pa je najlakSe okriviti drugog igraEa itd. Potrebno je ostaviti upute o dobrom ponaganju u igri preferansa i za sljedeka poglavlja, jer Cemo uvijek birati partnere koji se prije svega maju ponagati u igri, ali i za stolom. Eto, toliko o preferansu od poeetka, pa u sljedetem poglavlju poEinjemo s ozbiljnim izucavanjem pravila koja igru preferansa dijele na -; strogo odredena dva dijela, a to su:

he$

1. Licitaciia ,

.

u kojoj je sadriano: .. a) nadrnetanje za pravo na izvodenje igre, b) dogovori partners, koji su postali protivnici izvodaEa, o naCinu pratnje. -, f.l t"

I

u kojoj je sadriano: a) nastojanje imodaEa da ostvari prolaz, te eventualno sruSi pratioce, b) nastojanje pratilaca da ostvare prolaz, te prioritetno .smSe izvodaCa.

Licitacija .

.

Licitacija

1.

Licitacija je u preferansu prva faza igre u jednom mijeSanju. Da bi jedan od igraCa pokuSao licitacijom izboriti pravo na igru, mora izlicitirati najviSi nivo, ili toCnije, kao da kupuje sliku na aukciji, ponuditi najviSe novca za sliku koju je naurnio kupiti. Zamislite kupca slike koji pobjeduje na aukciji, a kada sliku treba platiti, zapravo shvati da nema dovoljno novaca. U preferansu se to ne bi trebalo dogoditi dobrom igraCu, -: : pa da vidimo o Cemu treba voditi raCuna prilikom licitacije. .. IgraC koji je naumio nadjaCati protivnike u licitaciji i preuzeti igru tog mijeganja za sebe i u svoju korist, mom, ukoliko taj naum i uspjeSno realizira, ostvariti minimalno 6 gtihova.

Svaki igraC u listu ima 10 karata, pa time dobivamo prosjek od 3,33 gtiha po igraEu (Stih je - nakon odigranih svih triju karata, po jedne od svakog igraCa - svojina igraCa koji je dao najveCu kartu ili je u nedostatku karte kojom bi odgovorio na kartu iste boje, morao prerezati postojeCe odigrane karte adutom, ukoliko ga posjeduje). Dakle, za prolaz moramo odraditi obeCano, ili, kako smo slikovito napomenuli, nakon aukcije treba i platiti ono za Sto smo licitirali. Ukoliko smo uzeli 6 i viSe Stihova, dogovoreno je i plaCeno, a raCun ispostavljamo protivnicima. Ukoliko nismo realizirali obeCano, Sto znaCi da smo ostvarili manje od 6 gtihova, naSi Ce narn protivnici viiestruko naplatiti avanturu. Ubiljeiit Ce se na naS konto, Sto Cemo dugovati do kraja partije, odnosno obraCuna, ali to nije sve, platit Cemo i neozbiljnost upisujuCi umjesto pozitivnih upravo toliki broj negativnih bodova. . .

.L

'r

Kalkulacije oko postizanja maksimalne koristi za svakog igraCa su umijeCe prelijepe igre preferansa. Spomenuli smo da svaki igraC nakon podjele karata, ne gledajuCi u list moie raeunati na 3.33 Stiha. r*

ZAPAMTIMO, STIH JE JEDINO MJERILO USPJESNOSTI NAKON SVAKOG MIJESANJAZA SVAKOG IGRACA, MA U KOJOJ POZICIJI IGRAO!

.

I V . Licitacija

14

Nakon Sto svaki igraC otvori i pogleda svoje karte, situacija od pripadajukih 3.33 Stiha se maEajno mijenja i stvaraju se potpuno druge predispozicije moguCih ostvarenja Stihova.

U preferansu je za karte jedne boje odredena snaga redom od najjaCe prema najslabijima:

Adut Adut je u svim kartaSkim igrama, pa i u preferansu, proglaSena i potvrdena favorizirana boja.

PIK, KARO, HERC i TREF. IGRE U KOJIMA NEMA ADUTA SU: BETL i SANAC. Sada Cemo utvrditi vrijednost svake licitacije:

2 =Opik, 3 = e k a r o , 4 =

--

herc, 5 = btref, 6 = betl i 7 = sanac.

VeC smo spomenuli da su u licitaciji i dvije igre koje nisu adutske, pa da isto bolje pojasnimo: - 6 ili betl je licitacija u kojoj nema aduta, a igraC koji je objavio da Ce se isto igrati ne smije ostvariti niti jedan Stih, odnosno u svih deset Stihova mom irnati barem jednu manju kartu od najveke u Stihu, - 7 ill sanac je licitacija u kojoj nema aduta, a igraC koji je objavio da Ce isto igrati mora proCi ostvarivgi minimalno 6 Stihova. Naravno da je prolaz m o p 6 samo uz sigurne zadrgke (zadrSka ili Stoper u boji je karta koja kontrolira boju kako protivnik ne bi izigrao cijelu svoju boju, jer aduta nema). IgraC koji izvodi igru sanac nikada ne moie biti prvi. Naravno, svaki bi igraC, ukoliko je prvi na redu za izigravanje, igrao vredniji sanac sa samo jednom dobrom bojom. Iz tog razloga u sancu je uvijek prvi lijevi protivnik ili drugi igraE ukoliko lijevi protivnik ne prati, odnosno ne Y ide!

IV. Licitacija

15

U licitaciji postoje dva ciklusa s trima licitacijskim podruiijima: 1. klasiran (2 - 7) - pobjednik dobiva talon, 2. igra (2 - 5) - pobjednik se odriCe prava na talon, 3. direktno objavljivanje betla ili sanca - pobjednik se takoder odriCe prava na talon. I

.

1. KlasiEan ciklus licitacije poCinje kada igraC koji je na redu kaie dalje (nema interesa za licitaciju, odnosno nadmetanje) ili 2, Sto je najslabija boja. To ne znaEi da igraC koji se poCeo natjecati u licitaciji ieli to i igrati, veC je pravilom jednostavno odredeno da se licitacijski ciklus pokrene od 2. SljedeCi igraC moie odbiti licitaciju izrijekom dobro ili je prihvatiti izrijekom 3. TreCi igraC takoder moie odbiti licitaciju izrijekom dalje ili je prihvatiti izrijekom 4. Ovdje moramo pojasniti nerjto iz uvodnog dijela. Preferans nije davanje prednosti, nego upravo suprotno, uzirnanje prednosti za igraCa koji se prvi izborio u licitaciji. Zapamtimo: prvom igraCu licitacija se ne moie oduzeti, a drugom i trekem moie. Zbog toga drugi ili treCi igraC mora odmah licitirati viSi nivo, ostavljajuCi prostor orvome da od tog igraCa preuzme licitaciju, pa to izgleda ovako:

prvi igraC licitira 2, a drugi igraC 3, treCi igraC kaie dobar, pa Ce prvi igraC, ukoliko nastavlja licitaciju, reCi odnosno licitirati 3 bih ja, ukoliko bi se u licitaciji aktivirao i treCi igraC, on bi morao reCi 4, pa bi sada prvi igraC, ukoliko ieli nastaviti licitaciju, licitirao 4 bih ja, nastavljajuki licitaciju, drugi igraE je moie povisiti za jedan nivo, Sto znaCi da moie reCi 5, pa se dalje ponavlja kao na poCetku; ukoliko treCi igraC odustane, prvi Ce licitirati 5 bih ja, a ukoliko treCi igraC licitira 6, prvi moie preuzeti licitaciju izrijekom 6 bih ja. Tako je ostala joS licitacija 7, koju prvi zasigurno neCe preuzeti. U svakom sluCaju, ni jedna se licitacija ne smije preskoCiti, a po zavrSenom licitacijskom ciklusu igraC koji je licitirao zadnji bira 9to Ce se igrati od te zadnje licitacije pa navi9e.

2. Igra je druga vrsta licitacije, koja trenutno prekida klasiiian narin licitacije. Da ne bi bilo zabune, izrijekom rijeCi igra u samom licitacijskom postupku trenutno pretvaramo klasiCnu licitaciju u licitaciju viSeg stupnja, a to ima viSeznaCnu ulogu: - protivnicima oduzimaino moguCnost nastavka licitacije klasitnim naCinom,

IV. Licitaciia

16

-

jamCimo minimalno Sest Stihova ne uzimajuCi porno6 iz talona, na vrijednost igre dodaju se dva vrijednosna boda. 3. BETL i SANAC nisu igre pa ih treba direktno licitirati!

Ukoliko nitko ne licitira, odnosno svi kaiu dalje, svi igraei upisat Ce refe, Sto naCi da Ce svaki igraC igrati sljedeCu igru za dvostruku vrijednost. Za dvostruku vrijednost igra igraC koji ima neiskoristen refe. IgraCi koji ga prate takoder igraju prema njegovoj vrijednosti igre, ne gledajuCi tog trenutka svoje pismo. Refea nema ako je bilo koji igraE ispod kape (kapu realizira igraC koji je igrajuCi u jednoj partiji preSao liniju niitice, pa nadalje piSe u minusu). Dosad je dosta toga imeseno, pa da bi postal0 razurnljivije, navest Cemo viSe primjera, uvaBavajuCi obvezan slijed licitacija:

otvarai?

I

2 3 bih ja 4 bih ja

drugi igrai?na redu

treki igrai? na redu dobar

3 4 dobar

OtvaraC Ce igrati od herca navige, odnosno herc, tref, bet1 ili sanac.

I1 I

,

dalje

dalje

dalje

2 3 bih ja 4 bih ja dobar

3 4 5

Upisat Ce se refe.

1n

dalje

IgraC koji je bio treCi na redu moBe igrati od trefa naviSe.

otvarai?

drugi igraE na redu

J Y

treLi igrai?na redu

2 3 IgraC koji je bio treCi na redu reCi Ce koju igru ima.

igra

V

druga igra

2

igra

... .' ,.

i-

IV. Licitacija

17

Drugi igraC koji je bio na redu, a prvi je licitirao igru, reCi Ce koju igru posjeduje jer je igru spomenuo prvi, pa Ce drugi reCi svoju igru samo ako je veCa. Ukoliko je igra manja, ne smije je imenovati, vet prepustiti prvom igraeu igranje njegove igre rijeCima dobar ili manja igra.

VI

igra

-, .

..

igra

igra

. ,-

I

Pobijedit Ce igraC koji ima najveCu igru, a igru redom trebaju obmaniti igraCi kojim su je redom i licitirali, s tim da svaki igraC, kada dode na red, kaie svoju igru. Ukoliko je manja, istu ne smije obmaniti, a ukoliko to slucajno uCini, dolazi do Stete za izvodaCa igre jer se protivnici nakon toga mogu bolje dogovoriti oko igre u obrani.

VII

2

.

igra

bet1

Pobijedit Ce igraE koji je direktno licitirao betl, pa je iz ovog primjera vidljivo da igra poniStava mogudnost nastavka klasiCne licitacije, a betl i sanac poniStavaju svaku igru, Sto znaCi da igraC ili igraCi koji su do tada licitirali ne smiju objaviti Sto imaju ili Sto su htjeli licitirati.

VIII

bet1

-

bet1

Drugi igraC, iako ima betl, ne smije ga licitirati jer je to uCinio prvi igraE, pa bismo iz ovog primjera mogli zakljuCiti da izvorni naziv igre preferans ipak , stoji, jer je drugi prvome ustupio prednost. a

IX

.

. bet1

sanac

-

,

TreCi igraC ne moie niSta licitirati,jer je sve reCeno.

>LL

. ,

Dalje bi se mogli navoditi i drugi primjeri razliCitih licitacija, ali to je nepotrebno jer su navedenim sluCajevima obuhvakeni i definirani glavni dogadaji; klasiCna licitacija, pa licitacija igre i na kraju betl i sanac, koji su iznad igara.

Ukoliko igrar ima pikovu igru, a drugi igrar ve6 je objavio igru, ista se

IV. Licitacija

18

2.

Rezoni

Rezon wane. raison - razlog, osnova, uzrok, povod, pobuda, smisao, razboritost, razumijevanje, uvidanje, mjera, umjerenost, dobri obiEaji) je u preferansu priliEno Cesto spominjana rijeC, koja ima viSestruko maEenje. RijeE rezon upotrebljavamo da bismo oznaEili: - snagu lista mjerenu razliCitim rezonima u viSe boja, - vrijednost jedne boje, - vrijednost boje u odnosu na licitaciju koja je bila do tada ili Ce se nastaviti, - element za uzimanje ili neuzimanje talona, - prepugtanje igre protivniku radi osvajanja boljeg rezultata, - pratnja ili ne igraCa koji izvodi igru, - pratnja igraEa koji izvodi igru, uz drugog pratioca. To je manji dio svega onoga Sto je u preferansu rezon. Zapravo, kada piSem ovaj dio knjige gotovo se bojim da neCu u potpunosti moCi zadovoljiti svakog Citatelja i napisati sve o rezonima, jer pravilne primjene rezona u svakoj poziciji zapravo Eine umijete igranja preferansa. Ozbiljno pretpostavljam da jedan igraE, igrajuCi preferans cijeli iivot, ne uspijeva odigrati dvije iste partije i to upravo zbog primjene rezona. MatematiCki bismo mogli izraeunati koliko je mijeganja potrebno da se sve karte ponove, a to maCi deset istih u listu koji posjedujemo, pa potpuno iste karte kod lijevog i desnog protivnika pa joS i u talonu. 32 karte treba postaviti u sve moguke pozicije i manost matematika reCi Ce svoje - broj odigranih partija pomnoien s brojem mijeSanja - moguCe je da bismo za iivota i odigrali koje isto mijeganje. Recimo da se to dogodilo, ali ne i s istim protivnicima, pa se samim time i partija drugaEije odvija, jer su oni drugarije rezonirali. Sve je reEeno? Sada Cemo se zadriati samo na rezonima potrebnim za licitaciju, tako da se usudimo nadrnetati za onu sliku s aukcije, ali i da je na kraju moZemo kupiti! Prilikom licitacije odmah treba utvrditi tko Ce izigravati u prvom Stihu: a) ukoliko smo sami prvi, to je uglavnom dobro, b) ukoliko je prvi desni protivnik, to nije tako loge, c) ukoliko je prvi lijevi protivnik, to je jako loge.

IV. Licitaciia

a) Prvi smo i igramo u boji (to, naravno, ne vrijedi za betl i sanac). Sansa da nas protivnik prvog skrati u adutu je minimalna. Ukoliko imamo dobru vezanu boju pored aduta, mogli bismo je promovirati i tako produiiti adut vezujuCi uz njega tu drugu boju, pa male karte te boje postaju Stihovi. To je samo jedna od pogodnosti izigravanja prema protivnicima kada smo prvi. b) Desni protivnik mora pogoditi dobru ataku, tako da ne proda Stih i da po moguCnosti pogodi boju koju nemamo, pa da moramo odmah rezati, odnosno da nas skrati za adut. Dogada se, ali ako nema indicija, nije lako pogoditi. c) Prava opasnost uvijek vreba od lijevog protivnika, jer ako u listu irnamo karte kojima bismo na prvi pogled mogli osvojiti i dva Stiha, taj nas protivnik u ataci moie, donoseti prema nama malu kartu, odmah uvjeriti da neCemo dobiti niti jedan Stih. Da vidimo zagto. r'rezentiramo samo jednu boju: I

.

lijevi protivnik atakira iz *9, 8 jednu od dviju karata u kari, mi u listu imamo *K, J, 7, a nag desni protivnik ima *A, D, 10. Odmah pretpostavljamo, ukoliko je atakirao iz niSta i dode u ruku jog jednom pa ponovi karo, neCemo dobiti ni Stiha. Da je desni protivnik dvaput igrao karo, dobili bismo dva Stiha, a desni protivnik jedan! Sada kad je slika o rezonima malo jasnija, pokuSajmo sloiiti rame listove koji Ce snagom odgovarati zahtjevima za licitacijom. Unutar svakog lista moramo gledati i brojCanu zastupljenost karata po bojama, pa zakljuEujemo: podjednaka zastupljenost karata u sve Cetiri boje maei da list gubi na snazi, trikolorni listovi, znaEi bez jedne boje, vrijede viSe, dok bikolomi listovi vrijede joS viSe. Monokolori vrijede najvib, ali ako monokokor imamo mi, vjerojatno ga ima i protivnik, pa je moguCe da Cemo biti nadlicitirani. Ukoliko je taj monokolor u trefu, Sansa da igramo je veCa, a o protivnicima ovisi hoke li Ce licitirati betl ili sanac. Nakon Sto smo utvrdili distribuciju karata u listu, te vrednovali svaku boju za sebe, obavezno treba pokuSati utvrditi broj potencijalnih xtihova. Pritom treba voditi raCuna o trima plavnim vredisvoziciiama:

I V . Licitacija

20

-

-

sadriava li list 4 + karatnu boju, sposobnu za licitaciju, sadriava li list 4 + karatnu boju sa 6 veC gotovo sigurnih Stihova, s kojima Ce se odmah licitirati igra (licitacija viSeg nivoa), sadr2ava li list takve slabe i beskorisne karte koje bismo mogli upotrijebiti za licitaciju betla, klasiCnim putem ili kroz igru.

Naravno, to su glavne dileme, pa moramo prvo redom utvrditi osnovno, a to su igre u boji, a bet1 i sanac rjegavat demo kasnije. Iz prvog primjera koji smo postavili bilo je vidljivo da u jednoj boji K,J,x mogu biti dva ili niti jedan Etih, ovisno o tome tko igra prema n a b kartama i gdje su karte veCe od nGih. Prepomavanje istog moguCe je iz licitacije, no uglavnom se treba odrediti prema dobroj procjeni. Ukoliko licitacijom uspijemo promovirati boju koju smo naumili u adutsku boju, moiemo pouzdano raCunati na siguran obraeun adutskih Stihova ukoliko je boja u sekvenci (karte su redom od najveCe prema najrnanjoj vezane po veliCini jedna za drugu), na primjer, A, K, D, J = 4 sigurna Stiha ili K, D, J, 10,9 = 4 sigurna Stiha ili D, J, 10, 9, 8,7 = 4 sigurna Etiha. Tu je sve jasno i posao je siguran. Situacija se mijenja kada adutske karte nisu u sekvenci, pa moramo uzeti u obzir veC napomenuto te poCeti rezonirati s vjerojatnostima, a to izgleda ovako: - mi imamo 4 karte u istoj boji, a protivnici od preostalih karata u boji imaju distribuciju: 4 - 0; 0 - 4; 3 - 1; 1 - 3; 2 - 2, - ukoliko imamo 5 karata, protivnici u toj boji imaju sljedeCe moguCe distribucije: 3 - 0; 0 - 3; 2 - 1; 1 - 2, - ukoliko imamo 6 karata, protivnici mogu u toj boji irnati distribucije: 2 - 0; 0 - 2; 1 - 1. Navest Cemo primjere vrednovanja koji se baziraju na kalkulacijama, a koje se dalje moraju oslanjati na zakone matematickih vjerojatnosti, pa za adutske karte moiemo uzeti: A, K, D, x = 4 Stiha; K, D, J, x = 3 Stiha; D, J, 10, 9 = 2,5 Stihova; A, K, D, J, x = 5 gtihova; K, D, J, 10, x = 4 Stiha; D, J, 10,9, x = 3,5 Stihova; A, K, 10,x,x,x = 6Stih0va;K,D,x,x,x,x=5Stih0va;D,x,x,x,x7x=4,5 gtihova. Da pojasnimo; kada prikazujemo 0,s Stiha, razlog je u distribuciji kod protivnika, gto vidimo u zadnjem primjeru - D u Sestero (nadalje Cemo tako opisivati distribucije, Sto u ovom sluCaju maCi D s ostalih 5 malih

IV. Licitacija

21

karata). Ukoliko su A i K u jednoj ruci, dat Cemo 2 Stiha, a ukoliko su u dvjema rukama, bilo kojim adutom Cemo obojici protivnika dati sarno jedan 8th. Prema tome, kalkulacija sa 0,5 Stiha osigurava realni obraCun u adutu ili drugoj boji i vain0 je ne zaboraviti da, ukoliko u toj drugoj boji imamo obraCun Stiha sa 0,5 ili 1,5 ili 2,5 itd., spajajuCi boje dobijemo realne kalkulacije cijelih Stihova u listu. ' Prije nego imesemo kalkulacije ili rezone za odluku licitirati ili ne glede cijelog lista, u svakom trenutku licitacijskog ciklusa protivnici Ce svojom licitacijom umanjivati ili poveCavati vrijednost naSeg lista, Sto bi znaCilo sljedeCe: protivnik je, recirno, stao na licitaciji 3, pa je za oCekivati da ima s ne valjaju. To pak znaCi da je list figurama, i ukoliko je iza nas, svi naSi manje vrijedan, odnosno ukoliko ga nemamo, da je vredniji, a i za oCekivati ie da neCemo k u ~ i tui talonu.

'

*

*

*

UzevSi da ie licitacijom pokuSavamo izboriti za kupnju talona, to pokuiavaju i naSi protivnici. U talonu moie biti niSta ili i-do 5 Htihova! Ukoliko se karte uklope tako da s postojeCima naprave cjelinu, a u talon bacimo Sto nam ne treba, moiie se pretpostaviti i takva krajnost. Ipak, u talonu u principu kupujemo jedan Stih. Ukoliko u ruci imamo pretpostavljenih pet Stihova, s tim jednim imat Cemo ih 6 , i to je dovoljno za prolaz. VjeSti igraCi preferansa Cesto Ce re&: "Ako je moj Stih u talonu, neka tam0 i ostane, ionako je moj i onda neCu ni licitirati, pa neka odrnah , .. k;?, . ' bude igra!"Vrlo Cesto su u pravu. 1

a

L

-+

Zapravo, trebalo bi zapamtiti: :23 4.5 Stihova ie minimum & poEetak licitaciie

*,

(a),

a za licitaciju i # potrebno je je 5 Stihova, dok je za licitaciju prema sancu potrebno 5,5 Stihova! i Pregled broja Stihova prema rezonima u jednoj boji: 1 rezon = 2rezona = 3rezona= . . 4rezona = 5rezona =

A K, D D, J, 10 J, 10,9,8 A , K K,D,x D,J,10,9 J,10,9,8,7 A , K , D K , D , J , x D,J,10,9,x.. A,'K,D,J K,D, J,lO,x D, J,10,9,8,7 A,K,D,J,x K,D,J,x,x,x

IV. Licitacija

22

6rezona = 7 rezona =

A,K,D,J,x, x K,D,J,10,9,8,7 A, K, D, J, x, x, x.

Gore navedeni rezoni produkt su kombinacije karata u sekvencama, ili ako su sekvence krnje, male karte podriavaju sekvencu kroz koju se ne moie "uCi". Dalje Cemo prikazati rezone koji su u podjelama karata i najEeSCi: 0,s rezona 1,s rezona 2,s rezona 3,Srezona

D, x, x J, x, x, x.. A, D K, J, x D, J, 10, x A, J, 10 = A, K, J K, D, 10, x.. K,D, 10,x,x.. = A,K, J, 10 = K, x

=

K, x, x ,x..

Dalje u kalkulacijama treba rezone poveCati, odnosno smanjiti glede distribucija: -1rezon -0,Srezona + 0,5 rezona +lrezon + 1,s rezona + 2 rezona

= 3+3+2+2 = 3+3+3+1

4+3+3 4+4+2 = 5+4 +1 = 5 + 5 ili = =

6 +4

ili

7 +3.

Napomena: dodavanje distributivnih rezona uvijek je delikatno, pa Ce se dogadati da kasnije u ign utvrdimo lo5 obraeun rezona, a naroEito kada se dogodi da se u talonu nalaze karte koje produiuju naSu distribuciju, pa i onda kada su karte ostale u talonu!

% , .

-

9-

-9

IV. Licitaciia

3.

23

Licitacijom prema betlu

Bet1 koji je izlicitiran i uspjeSno odigran gotovo je najbolje ~bavljenposao. Dosad smo svuda naporninjali da je za prolaz potrebno 6 Stihova, a nismo spominjali Sto je s ona preostala 4 Stiha, bilo da koji od njih uzmemo mi sami ili protivnici (jedan ili oba). To Cemo posebno obraditi, ali za shvakanje korisne igre u betlu nema drugih kalkulacija, veC Sam0 prolaz ili ne! Svaki dobar igraC preferansa izbjegavat Ce avanture. Ukoliko smo proili, upisat Cemo rezultat kao da smo ostvarili svih 10 gtihova, iako iismo ni jedan, pa smo zato i progli. Ukoliko uzmemo Stih, pali smo, ali vrlo ruino, ili kako bi se reklo u iargonu, "s visokog". U svim igrama osim u betlu protivnici nag pad mogu knjiiiti u svoju korist s maksimalno 5 Stihova, iako smo im mogli dati i 6 ili 7, svejedno je, dok nas u betlu svaki protivnik zaduiuje s 5 Stihova, pa ih dajemo ukupno' 10. Dakle, za prolaz posebna nagrada - poklon u vrijednosti od 4 Stiha, a za pad kazna, u odnosu na redovnu, joS 5 Stihova! PoCetnici Eesto ne mogu "odoljeti" licitaciji betla, Eak i s kartama koje imaju male Sanse za igru betla, pa na to posebno nripazite. Priprema licitacije za betl ima sasvim druge predispozicije, ddnosno rezone. Tko god je izmislio preferans, ugradivgi u igru betl zapravo je preferans uCinio jedinstvenom igrom. PokuSavamo uzeti protivnicima maksimum, prvo licitacijom, pa zatim i igrom, i vrlo Eesto kreCemo iz pozicije da za sebe hoCemo sve ili niSta. Licitacijom 2 moiemo krenuti ka cilju u bilo kojoj boji, pa ukoliko uspijemo, odnosno ako nam protivnici isto dozvole, kupimo povoljan talon i okrenemo se prema betlu, koji nosi viSe. Iznirnno za licitaciju 2 nije potrebno da imamo 4 karte u piku, nego sarno rezone za 4 itiha. Ovo je dozvoljeno upravo zbog licitacije prema betlu, kako bi se eventualna avantura prekinula na poEetku, odnosno na piku. Sto ako u listu nemamo niti 4 rezonirana Stiha ili smo, recimo, licitirali do 4, a nemamo herca? Odgovor je u veCini sluEajeva niita, ali samo u veCini sluEajeva. Dosad nismo uspjeli reCi, nakon Sto je jedan od

24

IV. Licitacija

triju igraEa licitacijom preuzeo igru i postao izvobai., njegovi su protivnici, dva preostala igraEa postali partneri. Sada se moie pojaviti problem, i to velik. Jedan od partnera poduzeo je korake temeljene na krivim infonnacijama svoga imenada dobivenog partnera. Isti sve m a i odrnah predosjeka probleme, ali ne samo da ne smije ni usta pomaknuti, a gestom pokazati da je zapravo sve blefirao pokuSavajuCi i m C i osobnu korist, nego se mora pomiriti sa situacijom i nadoknaditi Stetu koja je nastala zbog njegovog blefa. Neugodno je o tome pisati, ali je istina da zbog takvih situacija i najbolji prijatelji mogu postati neprijatelji i to u pravom smislu rijeCi. Vjerujem da je svaki Eitatelj pailjivo EitajuCi ovaj pasus, razurnio poruku: blef je dio igre i nije zabranjen, ali posljedice istog moramo prihvatiti, a pogotovo kad su velike. JoS malo o partnerima, iako Ce se taj dio posebno i bolje pojasniti. Od partnera se ne moie zahtijevati da misli ili igra za nas kako smo mi zamislili, odnosno da igra najbolje, kao da je vidio karte izvodaEa. Od partnera se zahtijeva rezonska igra, koja znaEajno ne odudara od pravila i koja nije iracionalna. Zbog igre ili pokuSaja igre betla morali smo napraviti i poseban uvod pa ga zadimo: u betlu obavezno prate oba protivnika! Prvi je igraE koji je inaCe prvi. Dobrom komunikacijom, markiranjem, pravilnim odbacivanjem diskreditirajukih karata, najveCe zadovoljstvo je izvrsnom igrom srugiti izvodaCa i kazniti avantum koja je obiEno koStala nekog od dvojice, a poEesto i obojicu igraEa gubitka njihove igre, jer oni su se pokuSali izboriti za Stihove, a igraC betla upravo obrnuto da ih ne dobije!

U preferansu Eesto Cujemo izraz ' "uver betl". To je situacija kada protivnici bilo kakvom igrom ne mogu prisiliti izvodaea betla da uzme Stih iz lista, npr.:

IV. Licitacija

25

Ovakvih bismo primjera mogli nanizati unedogled, no bitno je da nam je kada pogledarno karte odmah jasno da protivnik bilo kakvom igrom ne moie prisiliti izvodaCa da uzme Stih, jer on za svaku kartu ima manju. Ukoliko je izvodai: i prvi, s drugim listom bi moglo biti problem iako je uver. Nakon Sto odigra 7 u nekoj boji, protivnici Ce uzeti prvi Stih, te Ce .,.on toga 8 ruSiti u trefu ili kari ako je podjela bila 3 + 1, a u hercu ako je podjela bila 5 + 1. 8 ne smije biti sama, nego uz nju mora biti vise karata. Da bi izvodaC sprijeCio vlastiti pad, treba atakirati herc 9 i sada moie pasti, ali samo ako su herCevi 6 + 0. Otprilike onako kako smo odredili rezone za postizanje Stihova u boji da bismo realizirali minimum potreban za prolaz, tako Cemo napraviti i za pokuSaj licitiranja i igranja betla. 0,5felera= 8 8,9 7,10 7 , 8 , D 7 , 9 , J , A islizno 1 feler = 9 8,10 7,8, K 2 felera = 9, J 10, J ili negto jog gore, da ne nabrajam dalje

Singl A Cesto je manji feler od sing1 devetke, jer je kod protivnika 7 karata u boji, a malim se kartama igra na kraju, pa kada protivnici potraie devetku bacit demo asa!

IV. Licitaciia

26

4.

Licitacijom prema sancu Sanac je najvef a igra u preferansu.

Aduta ovdje nema. Prvi je uvijek igraC lijevo od izvodaEa. Potrebno je imati zadrSke u svim bojama. Gotovo bismo mogli reCi da bez dvostrukog gtopera ne treba igrati sanac. Uistinu, tegko je sakupiti tako dobre karte i joS u svakoj boji! Licitiranjem prema sancu najCeSCe se dogadaju tri sluEaja: 1. licitirali smo do odredenog stupnja (2,3 itd.) i s talonom se "sloiila" karta, 2. odmah smo iz ruke rekli sanac, jer imamo tako jake karte da ukoliko bismo se odluCili licitacijom iz talona prikupiti jog koji Stih, jedan od protivnika mogao bi iz ruke licitirati betl, pretpostavivSi gledajuCi u svoje karte da Ce Ce jedan od protivnika sigurno krenuti na sanac, pa je licitiranje do betla rizieno, 3. nakon podijeljenih karata zaista Cemo rijetko dobiti distribuciju s posloienim visokim kartama koje sadriavaju 5 rezona:

Nakon Sto sloii dobivene karte svaki igraE trebao bi sagledati moguCnosti igranja sanca pa betla, tj. odluCiti ima li viSe dobrih karata za sanac ili za betl. Da rezimiramo, gledajuCi list pretraiujemo moguCnost igranja: 1. sanca; 2. betla; 3. u boji i 4. nigta.

To je bit preferansa! P o e n o je voditi raEuna da balansirani listovi zahtijevaju za licitaciju jedan dodatni rezon! U licitaciji prema sancu najvainija preokupacija mora biti zadrika ili $toper u svakoj boji, a to su jednostruki: A K,x D,x,x J,x,x,x i dvostruki: A,K K, D,J D,J,10,9.

?; 2

IV. Licitacija

-d

27

a) dva jednostruka i dva dvostruka Stopera

B

ib

1 1 i

'

~ , Vx A , K , *~ ~ , x * A , K , ~ ili )K,D V K , D *A,K *A,K,X,X - prirnijetili ste da je igraC koji je krenuo na sanac u treCem sluEaju za oba primjera kupio po siguran 6. Stih

.I

b) tri jednostruka Stopera + tri brza Stiha

>j

) bY5 ~ , Vx A ,*~~ , x , x ~ A , K , Dili )K,D VK,D*A,K,~

j

@A,K,D

c) zastupljenost ostalih shEajeva je prisutnija od sigurnih a) i

K V A , J ,*K,D,~ ~ *A,K,D ili ) K , D , ~ V-*A,K,D,~ * A , K , ~

4:

-

vidljivo je da postoji 6 Stihova, ali je po jedna boja ranjiva, a protivnici vjerojatno n d e igrati za nas!

IV. Licitaciia

28

5.

Dogovori partnera

Ranije smo spomenuli da se igra preferansa sastoji od licitacije, dogovora medu partnerima (Sto je produiena licitacija) i igre, a to su tri podruCja istog dogadaja ili jednog mijeSanja. Ukoliko svi igraCi nisu licitirali dalje, to maCi da je bilo nadmetanja za karte iz talona, odnosno kupnju 6. Stiha. Za licitaciju ili nadmetanje dovoljan je jedan igraC, a rekli smo da su zbog postojanja betla Cesto svi igraCi aktivni do 6. Licitacija Cesto zavrSava na 5, odnosno trefu, jer je to najjaea boja, koja, naravno, i najviBe vrijedi. Svaki igraC, ukoliko moie, pokuSat ke igrati sanac i bez kupnje talona, jer zaraduje joS dva dodatna vrijednosna boda. Izmedu licitacije i igre postoji u preferansu izuzetno vaian dogadaj: udruiivanje dvojice protiv jednog. IgraE koji je pobijedio u licitaciji i pokuSao na prvi pogled uzeti svu "slavu za sebe", dobiva dva ljuta neprijatelja koji postaju partneri i trenutni prijatelji. No istina je zapravo ipak malo drugaCija, jer svaki od novonastalih partnera ima i svoj cilj, a to je uzeti za sebe Sto vise. I ukoliko su sva tri igraEa konaCno u igri, zabava moie poCeti: od Stiha do Stiha suoznaiu se snaga i karte partnera i izvodaCa! Naravno, i izvodaC od Stiha do Stiha spomaje pozicije pojedinih karata kod svojih protivnika. IzvodaC je ipak "car zabave", a dobrim kormilarenjem izmedu Stihova, tempirajuki trenutke igranja odredenom bojom i kartom, moie znaCajno utjecati na rezultat u ign. IzvodaE za prolaz treba 6 Stihova, a pratilac 2 Stiha. Ukoliko 10 moguCih gtihova podijelimo medu trojicom igraEa tako da izvodaC uzme 6, a oba pratioca u bilo kojoj kombinaciji 4 Stiha, moiemo reki: "svi iivi" ti. nitko niie ~ a o !

-

I

29

1V. Licitacija

I

t

I

I

I

t

Kad smo spomenuli bilo koju kombinaciju, one mogu biti: 4-0, 3-1, 2-2, 1-3, 0-4. Naravno, veC smo spomenuli da to ne vrijedi za betl!

U prethodnom srno se poglavlju bavili rezonirna potrebnim za igru. Spomenuli srno da se u talonu nalazi "barem jedan Stih", pa Eak i do 5 Stihova, a sada je prilika da spomenemo da se u talonu moie nalaziti i minus jedan Stih. Nevjerojatno i istinito, a zbog Eega? Kupnjom karata iz talona koje bi se uklopile u list jednog od partnera, ili bolje reEeno protivnika izvodaCa, dogodilo se da je taj igraE, a Cesto i oba, razotkrio da izvodai: nije kupio 6-ti Stih, te da zapravo i nema prolaz i ukoliko dobrim dogovorom utvrde dovoljno elemenata, jedan od partnera Ce izreCi kamu koju u preferansu nazivamo: kontra!

Mogli bismo reCi da je kontra izuzetna zaititna mjera protiv svakog avanturista u preferansu, koji otprilike rezonira ovako: imam 4 nikakva Itiha u listu, a ako u talonu kupim barem 2 Itiha, to Ce biti dosta, jer protivnici baS i nisu "neki igraCiW.Ako pak u talonu ne kupim niSta, pa kako je list kakav jest i tako traljav, to Ce zasigurno biti dobar betl, pa opet - i ako nije, protivnici se neCe snaCi da me sruSe itd. Zapravo, sve ovo bi moglo izgledati i sasvim drugaeije. IzvodaC je kupio nekakav talonIl0,S. Stvarno niSta! No, medutim, izvodaE je u listu do kupnje talona imao: #A, K, D, 10, 8 0 8 *lo, 8 (I)D,J. To je 5 Stihova u adutu i gotovo! Sada iz talona s t i h Stihovi, i to kao naruceni: uz ID i J dolazi 10, moiemo 8 Sto su dobro ukomponirane karte. Sto se tiCe karata u 0 i vratiti u talon bilo koje dvije karte, pa nam ostaje #A, K, D, 1 0 , s 0 8 I D , J, 10,s. To je 5 Stihova u trefu i 2 Itiha u piku, Sto je ukupno 7 Itihova! ZnaEi, dat Cemo 0 8 I S , 10. Protivnici su, vidjevSi 6 1 0 i 8 kao l o h kupnju, (a jedan od njih u listu ima J))A i K), da igraE s &A i K da kontru. Naravno da Ce izvodaE s tako dobrom kupnjom iz talona licitirati rekontru i uzeti 7 Itihova!

*,

Sada Ce se to mijeSanje igrati za Cetverostruku vrijednost u korist izvodaEa.

IV. Licitaciia

30 .

Preferans matematika (o tome opgirnije kasnije): tref = 10; kontra = 20; rekontra = 40! Dalje treba iz vrijednosti upisati dogadaj: za prolaz + 40, a igraEu koji je neuspjegno kontrirao - 40 i na konto izvodaEa upisat Ce po toliko pozitivnih poena za svaki ostvareni Stih, tj. takozvane juhe.

Juhe su konto koji svaki igraE otvara na poEetku partije za drugu dvojicu igrara, a obrarun se radi na kraju partije. h

Kada je izvodaE priopkio svojim protivnicima Sto Ce se igrati, "I poEinje dio igre o kojem se piSe u ovom poglavlju. .% Partneri se redom moraju izjasniti, a to maEi poslije izvobaEa, odnosno nakon Sto je izvodaz licitirao, koja Ce se igra igrati:

ne idem

ili

i

idem!

Nikako se ne smiie dogoditi ~regkaiziagniavania ~ o ~ r e g n iredom. m

r& .I

Nakon Sto je prvi donio odluku o tome hoke li iCi ili ne, dao je pravo drugom partneru da donese svoju odluku o pratnji izvodaEa. Ukoliko je dmgi partner izjavio da Ce pratiti, prvi partner uzima pravo na dio vremena (nepotrogivo vrijeme za razmigljanje), u kojem osmigljava moguCnost da se izvodaE kontrira. Vrlo Eesto ovdje dolazi do nesuglasica izmedu partnera, a najEeSCe kada dmgi partner nasrne davajuCi kontm (nedopustivo ponaganje drugog partnera). Ukoliko mu se iuri ili misli da je njegov partner zaspao ili "pao u kakvu komu", nije zabranjeno priupitati partnera otprilike ovako: mogu li nastaviti, ili da li Ce kontrirati itd. Zasigurno Ce se partner izjasniti o svojim namjerarna, pa ukoliko otkaie davanje kontre, isto pravo prenosi na svog partnera. MoHda bi ovdje trebalo naglasiti da se kultura ponaganja u preferansu u ovom dijelu igre posebno uoGava; svaki od igraca ima potpuno i neopozivo pravo vrednujuCi svoje karte iskoristiti maksimalno njihovu s n a p i svoje manje, ali nema pravo svojem partneru na neki drugi naEin prenositi viSe od dozvoljenog, Sto moiemo okvalificirati kao i i ~ INFORMACIJU". ~ ~ Pa evo kako Eesto izgleda zabranjena aktivnost:

137

neobiEno dug0 razrnigljanje, zatim dalje, a poEesto i uz neki komentar, navodi partnera na akciju zvanja ili davanja kontre koja viSe

~

IV. Licitacija

31

proizlazi iz sugestija sa strane, a ne standardne igre, odnosno razmiSljanja za koje se moie reCi da nije u regularnom tempu i moie se proglasiti ustezanjem. Npr., izvodaC najavljuje da igra Na redu je desni protivnik koji izjavljuje da prati. Lijevi protivnik ne izjavljuje niSta? MeSkolji se, pogledava igraCe, raspituje se o kartama kupljenog talona i kada po malo svi gube strpljenje izjavljuje: ipak ne idem! Sloiit Cete se sa rnnom da je ispriCao svom partneru: imam dobru kartu, ali ipak malo nedostaje za pratnju, pa raCunaj na 1,5 Stihova i to u boji kupljenog talona. Ukoliko igraC koji je doSao pozove, ili jog gore od toga, di?i kontru, svaki izvodaC ima pravo ialbe. Pratilac koji je nakon ustezanja partnera pozvao ili dao kontru mogao je isto realizirati iz snage svog lista, pa ustezanje partnera postaje bespredmetno! Partner koji se ustezao imao je u listu: # K,D,9 9 je u talonu kupio &A 9. Biste li Vi doSli, bez K,J,8,7 & ~ , 8IzvodaC . ustezanja i komentara, a naroeito zadnjeg "ipak" ne idem. Ukoliko biste, ja se s Vama slaiem, a ukoliko ne biste, nemojte postupiti kao ovaj igraC, nego nakon M e g razmiSljanja jednostavno recite ne idem!

v.

*

v

Partnera koji je odustao od pratnje moie se pozvati rijeCirna

idemo zajedno, Sto zna6i: molim te, ukoliko imaS neSto, pomozi da uzmem izvodaCu sve Stihove koje daje. Kada je pozvan partner, igraC koji je pozvao mora ostvariti 4 zajedniCka Stiha. Stihovi koje su partneri zajedno ostvarili kada je jedan od njih pozvao, knjiie se igraCu koji je pozvao. Naravno, ukoliko je ostvareno manje od 4 itiha, igraC koji je pozvao upisat Ce pad ili negativne bodovne vrijednosti u koliCini vrijednosti igre. Pojednostavnjeno: koliko izvodaC dolje, toliko pratilac gore! . -

Jedan od igraCa je promijeSao i podijelio karte, pa se odmah zna da je desni od djelitelja prvi, i dalje redom desni, koji je sada djelitelju lijevi igraC, pa tako do djelitelja, koji je uvijek zadnji. Kada jedan od igraCa ostvarenim pravom iz licitacije objavi Sto Ce se igrati, izjagnjavanje o praCenju ili ne opet ide od desnog igraCa koji je postao protivnik izvodaEu i partner treCem igraCu. IzjaSnjavanje se nastavlja do zadnjeg igraCa i to je strogo propisano! Da podcrtamo, redoslijed je: I I

i

izvodar - i ~ r a rdesno od izvodara - igrar liievo od izvodara.

32

IV. Licitacija

Nakon Sto su se partneri izjasnili o praCenju slijede moguCi postupci: - igraC desno od izvodaCa izjasnio se da ne ide (ostaje u igri CekajuCi i niCim ne otkrivajuei vrijednost svojih karata), - nakon Sto se desni izjasnio da ne ide, igraC lijevo od izvodaCa takoder se izjasnio da ne ide. MijeSanje je z a d e n o i izvodai: Ce upisati za sebe postignut rezultat, - igraC desno od izvodaea izjasnio se da ne ide, a lijevi igraC se izjasnio da ide. Taj igraC moie pozvati igraCa koji se izjasnio da ne ..P,,, ide zvanjem idemo zajedno ili objavom kontre. Ukoliko izvodaC ..L;: .rekontrira, isti igraC moie dati subkontru, no moguC je i poseban ,,Ivlidogadajpa zapamtimo: subkontru moie dati i igraC koji se - izjasnio da ne ide, ukoliko je dobio suglasnost partnera, Sto znaCi da partner koji je kontrirao moie samo odmah preuzeti na sebe subkontru, biljeieCi pozitivne bodove u sluCaju ruSenja izvodaca, ali i negativne ukoliko subkontra ne uspije! U sluCaju da partneri uspiju sruSiti izvodaea, i partner koji prati, a nije dao kontru ili subkontru namirit Ce se od izvodaCevog pada, a to je 113 igre, - igraE desno od izvodaCa izjasnio se da ide. Na redu je lijevi igraC, koji se izjasnio da ne ide. Desni ga igraC moie promovirati u partnera, uvijek istim rijeeima: idemo zajedno ili M e , skupa, a moguCa je i objava kontre, pa igraC koji se izjasnio da ne ide mora pratiti i igrati u korist svog partnera, - igraE desno od izvodaCa izjasnio se da ide. I igraE lijevo od izvodaEa izjasnio se da ide (veC smo napomenuli, pravo prvenstva davanja kontre ima desni igraC), - poseban je dogadaj kada se igraC desno od izvodaea izjasni da ne ide, a igraC lijevo od izvodaea se izjasnio da ide: igraC koji ide nema namjeru pozvati igraCa koji se izjasnio da ne ide. IgraC desno od izvodaCa moie objaviti: kontra!, preuzimajuki igru i rezultat na sebe i za sebe. Za ovakav dogadaj postoji razlog i treba ga prepomati iz licitacije. Partner igraCa koji je kontrirao moSe u svim sluCajevima i okolnostima tako danu kontru preuzeti na sebe i, naravno, knjiiiti u svoju korist, a ukoliko istu mora knjiiiti na svoju Stetu, nema pravo prigovora!

? .

z:t

U sljedekem poglavlju bavit Cemo se rezonima partnera koji prate izvodaCa.

. IV. Licitacija

33

6.

Rezoni partnera

Na sarnom poEetku pisanja uvodnog dijela spomenuli smo da je igranje preferansa ugodna zabava jer raEune polaiemo sami sebi. Ipak, u ovom poglavlju to Ce biti donekle demantirano, jer u dijelu igre kada udruiimo snage s partnerom, a protiv izvobaEa, smisao igre u preferansu postaje da se izvodaE sruSi. Da bismo izvodaEu uzeli sve Stihove, moramo igrati pailjivo, uvaiavajuCi sve dogadaje iz licitacije i dogovore s partnerom o pratnji izvodaza. Nadalje treba od Stiha do Stiha pratiti sve akcije izvobaEa, a pogotovo partnera. Odluke o dolasku, odnosno pratnji izvoCtaEa donosit Cemo na temelju rezona koje Cemo od slueaja do sluCaja revalorizirati.

Opdenito uzevgi, za ispravan dolazak u listu trebamo imati tri rezona, a ispravnost dolaska ponekad Cemo morati dokazivati partneru po zavrSetku igre. VeC smo objasnili Sto je rezon, a sada sve to morarno staviti u kontekst dobre pratnje. Najvahije je prihvatiti da se rezoni moraju brojiti u razliEitim bojama, jer je izvobaC karte jedne boje talonirao, odnosno kod zamjene talona izbacio luzere (gubitni Stihovi). Ukoliko raEunamo sa Stihovima u boji koju dobro driimo, izvodaC je obiEno nema. Rezone Cemo vrednovati pojedinaCno:

I

! I

t

jedan rezon = A ili K, x ili D, x, x i eventualno J, x, x, x.. Vaino: ukoliko je partner licitirao boju u kojoj irnamo rezon, ganemamo I Ukoliko je izvodaC u talonu kupio karte u boji naSeg rezona, to je siguran rezon. A ukoliko su te karte koje posjedujemo vede od izvodaCevih, trebalo bi odluEiti da se boja rezonira kao dvostruki rezon! Ukoliko posjedujemo adute, svaki Stih je i rezon, a dva ili viSe aduta su dva rezona: A, K ili K, D, x ili D, J, 10, x ili A, D ili A, J, 9; tri rezona: A, K, D ili K, D, J, x ili A, K,J ili A, D, 10 itd.;

34

IV. Licitacija

Eetiri rezona: A, K, D, 8, pa moiemo ustvrditi da su adutski rezoni i sigurni Stihovi ! Osnovne vrste rezona su:

MasiEni - boja nepoznatih moguCnosti, prepoznatljiv - prepomatljiva boja koju posjeduje izvodaE, pa je rezon pozitivan, ili boja koju posjeduje partner, pa je rezon negativan, 1: adutski - boja sigurnih Stihova. Vrednovanje zajednirkih rezona Nakon Sto je prvi od partnera potvrdio dolazak, odnosno pratnju izvodaEa, drugi partner ima izuzetno delikatan zadatak: 1. uzeti vlastite Stihove, ukoliko postoje; 2. uzeti samo Stihove koje nije u moguCnosti uzeti prvi pratilac, jer Ce u protivnom prvi pratilac pasti, a to se ne bi dogodilo da se nismo "ukrcali"; 3. procjena rezona mom biti korektna. Ukoliko precijenimo rezone i partner da kontru, nakon partije Cemo biti pozvani na podmirenje raEuna.

1. i 2. toEka je uglavnom komentirana i tu je sve jasno, a 3. toCka svodi se na sljedeCe rezoniranje: za ~ratniusu ~otrebnatri rezona ili dva vlastita Stiha!

-

Ukoliko prvi pratilac ocijeni da su njegovi rezoni prema zakonitostima preferansa vrijedni barem tri Stiha, prvi bi pratilac trebao dati kontru! Trebalo bi upamtiti: za ruSenje izvodaCa je potrebno je zajedniEkih pet Stihova obaju partnera, a to maEi da Ce izvodac otpisati pad, a partner koji je kontrirao, zadovoljan obavljenim poslom, ozbiljno Ce se uknjiiiti na konto izvodaEa. Ali to se nije dogodilo, a najEeSCe je svemu kumovao drugi partner; 1. uopCe nema vlastitih Stihova, ili ima sarno jedan, 2. moguCe je da bi dobio dva Stiha ukoliko prvi pratilac ne ide, ali on je veC deklarirao svoj dolazak pa je to element koji se ne moie zanemariti, 3. partner je kontrirao, pa to je onda valjda "njegov problem". Trebao je viSe misliti, bolje gledati St.e,,aXciFz&jtd, : .

IV. Licitacija

35

Uglavnom, drugi pratilac koji tako rezonira, pa jog javno istire hrpu gluposti, treba razmisliti hoke li za suedeke druienje dobiti mjesto za stolom! Zapravo, igranje preferansa Eesto je kao i iivot, svi ponekad pogrijeSimo, pa to jednostavno treba reCi! Partija ide dalje, a Stetu Ce prvi pratilac vjerojatno preuzeti na sebe. U duhu dobrog druienja moguCe je Stetu obracunati i odmah je prenijeti na svoj konto. U poglavlju obraEuna bavit Cemo se takvim posebnim obraCunima. Dajemo nekoliko primjera kada partneri udruiuju snage protiv izvodaEa: 1. Lzvorni talon: 9 1 0 i 1))9 -

talon nakon zamjene ksmta: fi8 i 7 drugi pratilac @K,J,~

*

q,;

: " , 9~01 A, 10,8 *A,9

(I) D, J, 10,8,7 prvi pratilac

b A, D, 10

v J,7

*

K, J, 9,7 &K

IzvodaE poznat: talon je zarnijenjen! Licitacija je krenula od drugog pratioca = 2! Rezoni za licitaciju:

b 1,5;

v 1; @ 0; 1)) ukoliko Ce se promovirati u aduta 3 rezona. Nema

dodataka na distribuciju. Nema dodataka na izigravanje na prvom mjestu. MoguCnosti za licitaciju = igra ne postoji, jer list sadriava ukupno 5,5 rezona. Mogli bismo eventualno kalkulirati s (I) igrom ukoliko je barem 0,5 Stiha u talonu, ali vjerojatno Ce se nakon nas, od dvojice igraEa barem jedan ili pa nas taj element joS vise mom odluCiti na licitaciju igre u . odvratiti od licitacije. Postoji joS jedan razlog za licitaciju 2, a to je da bismo uklapanje povoljnih karata u list?kao: #7 i jog bilo koja karta za igranje betla itd. Drugi pratilac je se rijeSili visokih karata u 9 i donio ispravnu odluku i licitirao 2.

*,

v

*

*,

36

I V . Licitacija

Licitaciju = 3 nastavlja igraC kasnije promoviran u izvodaEa. IzvodaC je u listu izvorno imao: 4 9 i 8, 1)K, D, 9 i 8, *A, 10 i 8, (0 A. Dakle, izvodaE je imao malo prostora za kalkuliranje: 1) = 2,5 rezona, = 1 rezon, (0 = 1 rezon. To je ukupno 4,5 rezona. Upravo na granici za odluku da se licitira, jer list nema nikakve distributivne dodatne vrijednosti. Postoji i jedan nedostatak. Prvi igraC je lijevi protivnik, pa ukoliko Ce pratiti oba igraCa, mogao bi se dogoditi i gubitak rezoniranog Stiha. UzevSi sve u obzir, a takav list podriava razne karte iz talona, igraC se ispravno odluCio na licitaciju 3. Zadnji na licitaciji bio je prvi pratilac kasnije promoviranog izvodaCa, pa da utvrdimo kakve su bile njegove moguCnosti: 4 A, D i 10 = 1 , 5 d o 2 r e z o n a , 1 ) ~ i 7 , = 0 , * ~ , ~ , 9 i 7 = 2#iK = ~ r e z o n a . Toje ukupno 3,5 - 4 rezona, nedovoljno za licitaciju. Postoji jog jedan problem. Ukoliko su oba igraCa koja su veC licitirala krenula u licitaciju iz pozitivnih rezona, Sto je 5 Stihova po igraCu, to je ukupno njihovih 10 Stihova, ili bolje reEeno gotovo sve Sto postoji. Ukoliko promatramo karte svih igraCa, nabrojili smo 14 rezona ili Stihova. Dakako, jer dva igraCa odvojeno broje rezone u bojama potencijalnih aduta. TreCi igraC ima priliku prepomati dvije stvari: 1. u talonu nema potencijalnih karata koje bi se mogle promovirati u Stihove, 2. ukoliko su u talonu male karte koje bi bile dobre za igranje betla, sastav lista gotovo da ne prihvaCa nikakve karte za taj naum. Prema svemu imesenom, treba reCi dalje. Licitacija se nastavlja od igraCa koji je prvi poCeo licitirati. 1)) je bio i konaEni domet u licitaciji. I prerna tome - dobar 3. IzvodaC uzirna talon i kupuje 1) 10 i 1)) 9. Na prvi pogled ni3a. Medutim, (1 10 se dobro uklopio i iz talona je kupljen 1 Stih. Sada izvodaC ima sigurnih 5 Stihova, a 6. ovisi o podjeli karata u 1). Ukoliko su aduti 3 - 0, pad je na pomolu. U protivnom, izvodae ima sigurne = 1 Stih i (0 = 1 Stih. Pornisao na bet1 otpada, bez Stihove: 1) = 4 Stiha, sedmica nema ni najmanje Sanse! Prema tome, potencijalnim protivnicima se objavljuje: igra se herc.

*

IV. Licitacija

37

VeC smo naglasili da se sada prvi izjagnjava desni igrail, a nikako igraC koji je prvi otvorio, odnosno komu su prvome podijeljene karte. Kako smo opisali, za pratnju su potrebna tri rezona! Kako bi trebao rezonirati prvi pratilac? Prvi pratilac: fi = svakako dobar rezon.

v

=

0.

*

=

dobar rezon. II) K sing1 = 0.

To je sve toilno, no: izvodail je iz talona kupio 1) 9. To je boja eventualnog partners, a ukoliko on ne dode, taj bi K trebao biti Stih. u boji koju ima Nadalje, ukoliko izvodaC nema j e h u boju, a to je 4 ili bit Ce vjerojatno ostvarena dva gtiha. I sve je to pomalo na granici, iCi ili ne, pa joS jedan pogled prema izvodailevoj cedulji na kojoj nema refea, Sto znaCi da se igra za uobiilajenu vrijednost. Odluka nije baS laka, no na kraju, doSli smo kartati i idem!

*,

...

Drugi pratilac : fi = dobar rezon.

0 = siguran Stih.

*

= 0. 1) = dobar rezon.

Tu razmiSljanja nema = idem! Drugi pratilac je priCekao koliko je potrebno da prvi pratilac eventualno & kontru, pa je za svaki sluilaj prije izvorne atake joS dobro provjeriti: mogu li zapoEeti ? Ukoliko je odgovor potvrdan, prema poziciji karata u listu najbolje je atakirati II) D, jer je pokrivena sekvencom i kada prema protivniku atakiramo visokom, imamo i ostale karte koje su ispod te visoke karte, a u protivnom bismo atakirali najmanjom kroz list izvodaila. Dalje je partija zapravo zavrSena i u ovom primjeru pokugao Sam objasniti kako trebaju rezonirati partneri, odnosno protivnici izvodaila. Sama igra bit Ce objaSnjena u sljedeCem poglavlju.

38

- -.-

-

--

- --

-

-

- .-

-

--

I V . Licitacija

-

TALON

::

.:

igraE drugi

*

v

OtvaraE u listu ima: b = 2,5 rezona, = 1,5 rezona, = 0, I) = 0, ukupno 4 rezona. Za licitiranje malo, ali kada bi iz talona stigla barem jedna karta u # ili 0 ,to bi bio jog jedan Stih u jednoj od tih boja. , to je Ukoliko dodamo jedan rezon na bikolorni list 4 + 4 karte u # i ukupno 6 Stihova. Malo je hrabro, ali treba igrati, pa zato 2!

*

= 1 rezon, = 1,5 - 2 Drugi igraE ima u listu: # = 1 rezon, rezona, I) = 0. I da nismo zbrajali pozitivne rezone, odoka ili na prvi pogled list nije za nikakvu licitaciju, osim ako pokugamo pregledati rezone koji obeCavaju betl, pa da utvrdimo: - irnamo trikolor sa 4 karte u kari. # = u talonu bi trebali kupiti ili # ili kartu koja bi osigurala odbacivanje trefa. (I = vrlo problematiena boja. = u redu. (I) = joS bolje. Nema 7, pa su K i 10 ogromni feleri. Ukoliko tom listu pribrojimo Cinjenicu da je danas "nag dm", mogli bismo riskirati do licitacije 3, jer ukoliko nam to ostane i kupimo, recimo, dva nikakva I), bojim se da Ce se "nag dan" pretvoriti u "ruian clan". ZnaEi - 3.

*

Tre6i igraC u listu ima: I( i samo I), i to iz ruke 7,5 Stihova. Preferans ne bi bio to Sto jest kada svaki igraE, i s najneobiEnijim distribucijama, ne bi pornislio na betl! U ovom sluEaju ne smije se ni pomisliti. Prema tome, licitacija = i ~ r a(I).

: N.Lidtacija

39

U talonu ostaju prelijepa dva asa! Prvi igrae ne bi trebao M i , jer dva rezona su nedovoljna. Igm je, pa ukoliko h g i i p 5 ne bi dolao, " moguCe je da bi se dva $tiha i mogla uzeti, ali ulzoliko drugi i p E do& i gostane n d partner. Bit 6e gusto ukslilco h g i partner padne, jer je ohezan propurtiti lllh koji smo mi osvojili "niBm u dolasku'', a taj partner mogao ga je i sam uzeti. Prema tame, i@ Ce se u toj situaciji L dobro postaviti jednostavno se iskljuCujudi iz i p izjavam rse idem! ,

\

1

Drugi igraC kaZe idem. Rezoni su u svim bojama osim u adutu.

i Rrugi je igraE prvi na izigravanju, jer prvi ne prati, pa je sljedeCi redom

1 pni. Svakako treba abkimti &A, pa ostaju dvije boje za Eekanje dmgog M a . Nakon povrata &, koji de LR.oBai: morati presjdi, dolazi kolonada a L

E kmata. IzvdaE je prdao, p~ be igmnje zadnje: kaste u I ) dovesti pratioca u situaciju da saEuva karte koje neke uzeti ltihove. U d o n u su dva asa i vrlo karats. je vjerajatna kriva procjena 6 ~ ~ a odgovarajukih n~a ! U ovom trenytku i nije bitno kako je zavrHa ova partija, jer pratilae i nije imao posebnih indicija koju Ee boju sa6uvati.

;

drugi igraE

*

*K OtvaraC broji rezone za licitaciju: fi = 0, 0 = 1, = 0 i (I) = ?? ukoliko bi se promovirao u aduta 3 rezona. To su ukupno 4 rezona i minimum za licitaciju. List jedino sadriava vrijednost prihvakanja karata iz talona u svaku boju, pa ukoliko je karta u & mala, boja Ce postati jedan rezon, a ukoliko je figura, i dva rezona. 0 s bilo kojom kartom postaje boja s dvarna rezonima, a s asom i boja s trima rezonima. Ukoliko se iz talona

IV. Licitaciia

40

*

kupi mala karta kralj je moguCi Stih, a ukoliko stigne as, to su sigurna dva Stiha. (I,je boja koja prima svaku kartu koja postaje Stih. Ukoliko bi u to bi mogao biti adut, jer je igraE prvi na talonu bile dvije karte # ili izigravanju. Da rezimiramo, malo rezona za licitaciju, ali list ima dobre predispozicije, pa ukoliko se iz talona kupi i najgore, a to su dvije male karte u ,igrat Ce se (I,.Prema svemu iznesenome - 2.

v,

Drugi igraE broji rezone i pokuSava sagledati kuda je krenuo otvaraE: # = 2, 9 = 0, = 3 i (I, = 0. To je ukupno 5 rezona i dovoljno za licitaciju do 3. Mogli bismo iz talona kupiti lo&, recimo malu kartu # (samo jednu, jer bi s dvjema tref postao adut), te malu kartu (I,, a toeno je da bismo u 0 ) dobili 0,5 rezona. Sve u svemu, malo traljavo za siguran prolaz. I s takvim minim mislima ipak se mora licitirati 3.

*

TreCi igraE broji rezone i kalkulira: # = 1, (I = 1 - 1,5, = 0, 1. Sve zajedno 3 - 3,5 rezona. Malo za licitaciju ako se joS ukalkulira da su prva dva igraEa veC licitirala i, kako smo veC opisali, u talonu ne bi trebalo biti nigta. Ako je to evidentno, da li se moglo razmisliti o licitaciji 6, odnosno betlu? Da, ali samo razmisliti, jer list trenutno sadriava previSe felera; u trima bojama ukupno 5. Prema tome, iz svega je vidljivo da dolazi u obzir samo licitacija dobro. OtvaraE je ponovno na redu. VeC je sve opisano i dalje se licitira izborom rijeCi: dobar tri ili kupljeno ili dva je sve itd. IgraE koji je izlicitirao 3, okreCe talon i uzima od protivnika videne karte 8 i 7. Jasno je da su se karte odliCno uklopile, pa Sto igraC treba = 3 i (I, = 1. Taloniranje je odbaciti, tj. ima li luzere? Ima, i to 4: poseban taktiEki zadatak, a najvainije je pokuSati procijeniti hoke li doCi oba protivnika ili jedan, pa joS i koji? U bilo kojoj pretpostavci dolaska protivnika, iz ovog lista treba u talon vratiti 9 9 i 7. List izgleda dobro i prolaz je siguran. Ukoliko dodu oba protivnika, jedan Ce vjerojatno pasti, jer list sadriava 7 Stihova!

0

=

v

r

.

.'

Za izjasnjavanje o dolasku ili ne prvi je na redu igrai. desno od izvodaca! IgraC koji je na redu ima tri rezona i mogao bi doCi. Ipak, izvodae je kupio izuzetno jako,dva aduta iz talona. U listu su dva asa, to obeCava dva Stiha, no postoji veliki problem: izvodaE je prvi ukoliko partner ne bi doSao svojom odlukom, a da bi ga se pozvalo, nema rezona, a vjerojatno neCe doCi jer je licitirao samo do 2, Sto je bio ili pokuSaj betla sa slabim f

1

I". Licibcija

41

listom, ili samo (I). U listu se nalaze 1)) A i J, pa se moie oCekivati, ukoliko je izvodaC i imao koju kartu (I), istu je talonirao. Sve u svemu, ja ne bih doSao. Ima i jedna potStapalica: " je li dobro zaklati cijelog slona samo za iedan odrezak"? No, Vi moBete odluCiti i drugaeije! Otvarai: je odmah nakon videnog talona odluCio: pratit Cu samo betl, jer moram. Ipak, niCim nije razotkrio svoju odluku kako ne bi utjecao na odluku partnera. Jasno je da Ce izvodaC upisati svih 10 Stihova. IzvodaC ma da je imao sigurnih 7 Stihova. Nakon Sto je otvaraC pokazao karte, viden je sing1 *K, Sto maEi da je izvodae imao 8 Stihova, jer su *K i 9 mogli biti u jednom listu, a tada bi morao dati Stih. Svakako da samo tri primjera ni izbliza nisu dovoljna da se objasne svi postupci i moguCi dogadaji. Na kraju svih poglavlja o uCenju preferansa bit Ce joS primjera iz nekih zanirnljivih partija. r

\

a

IV. Licitacija

42

7.

Dogovori i rezoni partnera kada prate.' izvodaEa koji igra bet1 ?-,

IgraE moie izlicitirati betl redovnim naEinom uz kupnju talona, ili objavom betla, Eime gubi pravo na talon.

,*,9

Za bet1 i sanac obvema je direktna najava (za razliku od igara

.

):+

ili #).

IgraEi koji su najavili igre ne smiju ih nakon toga deklarirati. IgraEi koji nisu stigli doCi na red da licitiraju, a htjeli su prijaviti igru, vise to ne smiju uCiniti, jer im je to zabranjeno. Ovo ne vrijedi za sanac, koji je na viSem licitacijskom nivou. Kada je jedan od igraea na bilo koji od dvaju moguCih naEina postao izvodaE betla, partneri se ne dogovaraju oko dolaska ili ne jer se betl mora pratiti! DoduSe, betl se, kao i druge igre, moie kontrirati. Hoke li partner koji je prvi na redu dati kontru nakon Sto je igraE izjavio da Ce igrati betl, izuzetno ovisi o: - licitaciji ukoliko je postojala i ako je bila do kuda je licitirao partner, - ukoliko je viden talon, i naravno, ono Sto je u njemu kupljeno, - ako je betl reCen direktno, posebno je vaina distribucija karata po bojama. U svakom sluEaju, za kompliciranije slucajeve dobro je od partnera zatraiiti malo viSe vremena za razmiSljanje jednostavnim rijecima kaa: samo malo ili trenutak itd. Zapravo, najCeSCe onaj igraC koji je na redu pitanjem mogu li igrati rjeSava igraCe iSCekivanja hoke li se kontra dati ili ne. Ukoliko prvi igraE koji je bio na redu d l na znanje da nema namjeru kontrirati, svoje pravo prenosi na sljedeCeg igraCa, koji se treba mkovoditi istim naEelima kao i prvi igraC. Ukoliko jedan od protivnika izvodaCa betla kontrira, izvodai: ima pravo rekontrirati, osim u sluEaju da je betl uver.

I

IV. Licitacija

43

Pokugajmo zajedno utvrditi dvije situacije koje su vezane za kontriranje betla: igraC koji je prvi licitirao, u odnosu na drugog ili treCeg igraCa . stjeCe pravo da igra betl, pa i u situaciji kada i drugi igraC isto ima . , betl, a to moie biti i uver betl, igraC koji je odmah deklarirao igru betl osigurao je igranje betla , za sebe, jer drugi igraC koji takoder irna bet1 ne moie isti oteti , igraCu koji ga je veC naznaCio!

-

+, '

I

Za oba sluCaja postoji kontra koju svaki od igraCa moie dati. Prije davanja takvih kontri s emotivnim nabojem trebalo bi se odmah podsjetiti da Ce i treCi igrae, koji mora pratiti izvodaCa, uzimati gtihove u kojima je igraC koji je kontrirao postigao rugenje, ali samo na prvi pogled! Ukoliko izvodae dobije kontru, ne smije rekontrirati ukoliko je betl uver. To je zaStita kojom se igraCu jamCi da, ukoliko kontrira, neCe biti dvostruko kainjen, jer je dovoljna kazna Sto kontra neCe uspjeti. Rezimirajmo: od dvaju igraCa svaki moie imati dobar betl, i to u dvjema suprotnim bojama! Tko igra, taj prolazi!

A pravila moraju nekom dati, a drugome uzeti. U sluCaju dvaju betla, igrat Ce prvi igraC koji je betl objavio. prvi bet1

Zbog poloiaja visokih karata u

rugi betl

'

Ci igraC nema sanac!

,

3

, ,

IV. Licitacija

44

i j

i

.-

..JL,Z*

i

,.

Dogovori i rezoni partners kada prate izvodaEa koji igra sanac

8.

U ovom poglavlju Ce do punog izraiaja doCi kvalitetni dogovori 5 razumijevanje partnera. Nespretnim i nesnalailjivim partnerima koji su protivnici izvodaEa sanca moie se gotovo, kako se kaie, "ispred nosa" oteti sanac koji izvodae ne posjeduje!

-

U pravilima preferansa odredeno je: ,+, ma tko da je mijeSao, izvodaE sanca ne moie prvi izigravati, iza izvornu ataku nadleian je lijevi protivnik izvodaea, ukoliko taj lijevi protivnik ne ide ili nije pozvan na bilo koji nacin, ataku na sebe preuzima dmgi protivnik!

IzvodaE je do sanca mogao doCi na vise naEina, a svi su posebno vaini da bi partneri uskladili vrijednosti listova, te utvrdili: - moie li se uopCe doCi pratiti, - ima li mjesta za oba partnera, - treba li kontrirati ukoliko je sanac neuspjelo isforsiran ili laiiran (sanac je laiiran kada se igra bez boje). (

r

Ukoliko su svi licitirali, bit Ce elemenata za dobro odredivanje svih potrebnih pozicija, a ponajvige jer je viden i talon, pa je najbolje to razmotriti na primjem: licitacija: otvaraC 2, sljedeCi igraE 3, sljedeCi igraE 4. Pogledajmo listove igraEa: otvaraE

4 K, 10 ) K, 10,9,8,7 .J

a A, D

IV. Licitacija

45

*

Prvi dio ljcitacije je obavljen, pa da rezimiramo: otv& je licitirao b 0,5; 9 33; 0; 1,s; ukupno maksimaho 5 rezona. List nema fddcve posebne kI, vrkjednosti, a na pogled je kao "stare babe zub". Dva je dobro licitirano, jer k iZ talom bi se situacija mogfa popraviti barem za taj jedan Ztih ( a g r e h i ;i@i mogli bi licithiti (Iigra). 8 Mrnjemm do herca. U listu ima rezonske mijednosti

Drugi je igraE na redu licitirao 3: smvim u red%jer betl je izgledan ukoliko dobijemo )(L 7, dalje je nevaino. Bet1 iz l z e ne dolazi u obzir. U je preveliki dvostruki feler.Ulroliko bi se u talonu kupile karte u # ili to bi se moglo igrati. U svakom sluCaju, licitirati do kare je mudro i opravdano?

*,

TreCi igraE ima list dobro natrpan figurma. Ukoliko obrahnamo 2 ; 10.5, pa rezonsku vrijednost, to bi izgledalo ovako: # 1; 9 1,5; je ukupna vrijednd 4.5 rezom, jer se list wanjuje radi balansirdh boja, #to d e samo prerna sancu, ili 4, ukoliko bi se iz talona kupila dva 4. IgraZ:nije mogqo licitirati 3 bih j4, jer se time p r v m daje prednast i zaio je 4 dobra licitacija, Licitacija je stigla do otvaraEa koji h a prililcu i obavezu ponovo licitirati. Njegov je naum od poiietka bio Berc, pa kako se n i b nije promijdlo zato 3to su druga dm igra6a licitirala, igraC Ce re&: 4 hihja. I sljedeCi igraC redom opet se mom javiti. Njegova je prvobitna odluka bio bet1 koji Ce poh3ati igrati, s doskokom od komEne licitacije Nakon 8to je igraC licitirao 3, h a njega su licitirala i druga dva proti* i d o poljuljala njegovu prvobitnu odlulm. Lijevi pr0tivn.i.i licitira do 4, 3to maEi da, ukoliko je to njegova zadnja destimcija, vrijednost m3eg lista raste i za igw betla i 4. Iz tsklona ne bisnxo trebali dobiti v e k kart6 u (I, jer je i desni protiwik licitirao do 4. Dosta obeCavajuCe, pa se prvobitna odluka mijenja u sljedebu: neka zadnja odluka za pokugaj betla bude #. Prema tome, igrai! je licitho 5 (vrlo hrabro)!

*.

Licitaciju dalje preuzima i nas;tavlja sljedeCi i p C . Za njega se licitacijska situacija d o poharila. Igma izsr, njega, uk01iko h a (I, umanjuje vrijednost li& m 00,5rezona u 9 ,?it0zna& da 9 D ne vriJedi nima. Ipak, ukoliko s m c blade pmtio sam, neiito mora atakhti i, ukolilro je

IV. Licitacija

46

to 0 , D moie biti Stih. Drugi je protivnik licitirao do 5. Jasno je da oba igraCa nemaju namjeru igrati fi, jer list sadriava fi A, 8. Sigurno je da jedan od igraea ide do licitacije 5, a drugi do licitacije 6, odnosno moguCe je da je desni protivnik vet nadlicitiran, jer je njegova dominacija 0. Ne ma se koji je krenuo na betl, a za poloiaj karata u listu to saznanje bit Ce vrlo macajno! Prema svemu, licitirat Ce se 6. I kada bismo htjeli, ne srnijemo preskoCiti licitaciju, a mogute je da saznamo vise o protivnicima, jer bilo koji od njih, ukoliko je iSao na betl, moie reCi 6 bi ja! $to se tog protivnika tiCe, veC je svjestan da se betl neCe igrati, ali partneru je to dobro naglasiti. Red za licitaciju je na sljedeCem igraCu. To je otvaraC, koji je davno nadlicitiran. Njega zanima Sta ima u talonu, jer Ce sanac ozbiljno pratiti. Prema tome, dobar 6. Dalje je ponovo na redu igraC s pokuSajem betla. Bila je volja da se igra, ali kad se bolje rarmisli, moida je bolje da je nadlicitiran (jog nije, ali to je jasno). Kako je potpuno jasno da Ce igraC koji je za licitaciju bio treCi na redu nakon otvaraCa igrati sanac, prije licitacije treba utvrditi:

-

sanac Ce se pratiti ili ne, promovirani partner Ce zvati ili ne.

Odluku treba donijeti i to malim mozgom - partnera ne srnijemc zavesti da smo namjeravali igrati fi, a za zvanje se i u betlu nade pokoji bolja karta. Licitacijom 6 bih ja sa sebe skidamo svaku odgovornost premi partneru. DapaCe, izuzetno smo opisali list: imamo 4 + karte fi i betl, a tc su slabe karte za uzimanje Stihova u sancu. Prema svemu reCenom licitacija je 6 bi ja. SljedeCi igraC gotovo da i ne mora licitirati. Dovoljno je da zatraii okretanje talona, ne mora niti reCi Sto se igra, jer je sve jasno i reCeno, ali tc nije u duhu dobrih obieaja, pa Ce licitirati 7. Nakon Sto su videna dva J (netko od igraCa se moida i naSali pa dobaci: dva puba = gotova zguba), igraC se mom talonirati. Oba J ostaju i nema velike dileme oko taloniranja. Moida bi na prvi pogled nevaina i nepotrebna fi8 mogla ostati. Siguran Sam da Ce se vetina zapitati: ma zbog Cega? Pa da pojasnimo; pod pretpostavkom da Ce oba protivnika pratiti, a evidentno je da jedan ima bar 4 karte 0 , a drugi 4 karte fi, trebalo bi

IV. Licitacija

47

Euvanjem 4 8 sprijetiti igraCa s 4 da uzme preostala 3 hiha. To Cemo odraditi tako da pustimo prvi Stih u trefu. Drugi Cemo uzeti asom i nemamo straha da Ce igranje malog # osigurati kod partnera uzimanje dvaju # Stihova. Zanimljivo je da kada pogledamo poloiaj svih karata u #, ukoliko izvodaE talonira #8, pratilac koji ima #K mom se deblokirati u korist joS dvaju Stihova u #. Deblokirati se naCi namjerno odbaciti veliku kartu koja bi nas uvela u sljedeCi Stih, a to ne bi bilo dobro jer partner tada neCe moCi iskoristiti svoje karte, koje u trenutku kada viSe nema aduta ili se igra sanac postaju gtihovi.

'

Prvi koji se mora izjasniti o pratnji je uvijek igrat s desne strane. Rezoni za pratnju su dobri: # 1, (I 1 i 0) 1 . Kako je u talonu kupljen VJ i #J, to su posebno dobri rezoni za pratnju. Prema tome, igrat Ce reCi: idem. Drugi igrat koji se mora izjasniti nema wjete za dolazak: # 0,5 i 0,5. UobiCajeno se rezoni za dolazak, odnosno za pratnju ne skraCuju, ili ih ima ili nema. Medutim, kod dolaska na sanac malo je drugaCije: izvodat u pravilu mom imati sve Cetiri boje, znaCi balansirani list. Ukoliko u boji ima A, K i x, ta mala karta ispod figura se obitino talonira kako bi se saEuvala mala karta u drugoj boji gdje nema asa, a potrebno je podriati kralja ili damu. To naCi imati zadrSku ili, kako smo rekli, Stopera. Prema tome, igrat Ce reCi ne idem. Pratilac koji je deklarirao dolazak mol lzmisliti o zvanju partnera za dvostruku pomoC: a) atakirat Ce najveCim (I kroz list izvobaEa, b) moguCe je da zadrii boju, koja nedostaje u listu pratioca (zadriati boju znati sprijetiti izvodata da nareda Stihove u svim kartama boje koju posjeduje). Sarna Cinjenica da je eventualni partner i b o na bet1 mora odvratiti od nauma o zvanju. Ipak, tu je i jedan podatak. IzvodaC nije odmah licitirao sanac, veC je u talonu potrajio Sesti Stih! Je li ga dobio? U sigurno ne, a u 0) takoder ne, u 0 ) jedino moie biti neponanica glede duiine boje, odnosno broja karata u toj boji. Eto, Vama je ostavljeno da odluCite o tome. U svakom sluEaju, igraC koji bi atakirao je igraC koji bi mogao biti pozvan. Sto bi atakirao, bit Ce zanimljivo saznati u sljedeCem poglavlju o igri.

IV. Licitaciia

48

9.

Talon

Ukoliko je netko izumio preferans, sigurno nije znao kamo s dvjema kartarna. Nikako da se te dvije karte podjele izmedu triju igraEa i moguCe je da je iz tog razloga nastao talon za kojeg se treba izboriti licitacijom. Uglavnom smo spomenuli da u prvom trenutku, dok nismo poEeli pregledavati list kroz potencijalne adutske boje, svaki igraE ima 3.33 Stiha. To nije toEno, jer se dio tog zajedniekog kapitala nalazi u talonu. Koliko od svakog igraEa? Moida 0,66 Stiha? Pa u nekim partijama baS toliko! Moiemo se malo ozbiljno zabavljati: ukoliko svaki igraC u talonu h a 0,66 Stiha, toliko manje h a u ruci. ZnaEi 3.33 - 0.66 = svega 2,67 Stiha od ukupnog broja Stihova. Ukoliko sva tri igraEa imaju balansirane listove s podjednakom zastupljenosti figura u svakom listu, ta Ce se maternatika pokazati toenom i svi Ce licitirati dalje i upisati Ce se refe. Bet1 je uvijek posebna okolnost u licitaciji, pa tako i glede talona! Nadalje smo utvrdili da distribucije posebno utjeEu na odrnjeravanja vrijednosti lista u broju potencijalnih Stihova. Zapravo je dosta uobiEajena situacija da tri igraCa dobiju karte gdje Ce u svakom listu prevladavati uglavnom jedna boja, a jedna Ce biti rasporedena kod svih i pomalo i u talonu. Sada dolazimo do matematiEki smislenih M-ijednosti. Svaki igraE u listu ima 4 - 5 potencijalnih Stihova, ukoliko Ce bag njegova boja postati adut. Za prolaz je potrebno 6 Stihova i evo razloga za borbu, jer u talonu je upravo onaj jedan ili oba Stiha koji nedostaju. Kod nekog igraca, a moguCe je i kod svih igraEa, stvorit Ce se situacije duiih boja (posebni listovi bikolora ili monokolora) pa Ce broj Stihova ili, kako smo ih nazvali, rezonima, biti 6 ili viSe! IgraE koji u listu ima 6 ili vise rezona preskaCe licitaciju, odnosno nadmetanje za vlasniStvom nad dvjema kartama iz talona objavom igra, jer mu za prolaz ne trebaju te karte iz talona. Uglavnom smo to sve veC rekli, ali je sada saieto zajedno.

U posebno distributivno promijeganim partijama moglo bi se teoretski dogoditi da svaki igraC ima osam Stihova u svojoj boji koju ieli promovirati u aduta i jog rezon sa strane u preostalim dvjema kartarna iz Eetvrte boje koja je rasporedena kod svih igraca po dvije karte + dvije u

: IV. Licitacija

49

i

1 talonu, Sto u bilo kojoj raspodjeli daje joS dva rezona, pa je sve zajedno i ukupno nevjerojatnih 26 rezona. Za VaSu painju naglaSavam: ovo je : primjer kada najekstremnija razlika izmedu rezona i konaenog Stiha moie dosegnuti razliku od 16 u korist rezona! Najrealnije prosjeCne podjele kreCu r se u okviru od 4,5 rezona po igraCu i 1,5 rezona u talonu. U svakoj naSoj akciji licitacije ili odluke za licitaciju igre,. nalazimo se u prosjeenom . okruienju od 15 (petnaest rezona)!

Vjerujem da ste pailjivo proEitali sve o kalkulacijarna, gdje se

: spominje da je u talonu prosjeCnih 1,5 rezona. To je zaista toeno, ali kojem od trojice igraCa? Jednomu je moguCe 0 rezona, a drugomu i do 4 rezona!

b UmijeCe procjena koliEine rezona koju Cemo uzeti iz talona ili j jednostavno tam0 ostaviti, ukoliko licitiramo i ~ r je: u L.

te karte neCe se naCi u nagem listu, ali ni u listovima protivnika. Procjena pozicija tih karata umijeCe je igranja preferansa! Podcrtajmo: do okretanja talona za igraCa koji je izborio to pravo, ili zakljuCivanja prava na igru, odnosno na bet1 ili sanac iz ruke, tri igraza koji su jedan drugom bili protivnici dobivaju nakon talona sasvim. .drugaCije . . uloge, a to su: J '

izvodaE

protiv

v

dvaju partnera.

.

Do talona smo rezone mjerili potencijalnim Stihovima, a nakon talona partneri odnosno protivnici izvodaEa rezone mjere bojama u kojimaima ili nema gtihova, pa je to rezon ili nije!

Stihovi u adutu se izuzimaiu, ier su direktni! Sigurno neCe biti na odmet posebno naglasiti: svi rezoni jedne boje svode se na jedan rezon, tj. samu boju koja jest ili nije rezon! Da bi zadnje izneseno o razliCitim gledanjima na rezone prije i poslije talona bilo jasnije, pregledat Cemo jedan list:

#K,D,8,7

v A , ~ , 1 0 *~,10,0

6--

50

IV. Licitacija

*

Ukoliko igraE odluEi licitirati ili izreCi igru ili odmah objavi bet1 ili sanac, mora obraEunati rezone: fi 2,5, v 1,5, 0,5, ukupno 4,5 + 0,5 za trikolor = max. 5 rezona! Naravno, odluka da se licitira do herca s ciljem kupnje jednog Stiha iz talona nije upitna i igraE je licitirao 2. Nakon Sto je licitirao 2, sljedeCi igraC na redu je najavio igru. TreCi je igraE potvrdio igru, izjavivSi da je dobra. Njegova je igra Partneri se moraju izjasniti o dolasku, pa da vidimo kako u istom listu stoje rezoni nakon talona, kada se listu nijenja namjena: fi = 1 = 1 = 1. Ukupno 3 rezona! fi i su kvalitetni rezoni, a traljav rezon!

a.

*

*

v

S tom kartom Cemo doCi pratiti, jer za pratnju su potrebna tri rezona. U ovoj partiji bi partner mogao doCi na adutske Stihove (potvrdimo joS jednom, to nisu rezoni), pa sada kad zbrojimo rezone i Stihove, treba dalje kalkulirati moida o kainjavanju. No sada nemamo pregled nad svim listovima, a kontre, rekontre i ostalo objasnit Ce se u sljedeCem poglavlju.

Sto se tiCe samog talona ili dviju karata u njemu, nema se Sto reCi osim da se izjagnjavanja partnera o pratnji nikako ne smiju zapoEeti prije nego se dvije karte vrate u talon! U protivnom bi izvodaE mogao taktizirati odbacujuki u talon karte za borbu protiv jednog ili protiv dvaju pratioca. JoS gore bi bilo da ma i koji Ce pratilac sam doCi!

IV. Licitacija

51

10. Kontre Preferans je igra izbalansirana u mnogim segrnentima. To bi trebalo znaEiti da se vjegtinom i, naravno, manjem postiiu dobri rezultati koji su Eesto na granici izvedivosti. Radi ozbiljnosti i poStivanja te granice postoji >. nastavak licitacije, a to je t

kontra. Moie se dati izvodaeu na viSe naCina, a uobiEajeno se daje nakon dogovora partnera o snazi i podudarnosti u listovima. Poglavlja se ne mogu tako razdvojiti da se odredene akcije ne proteiu iz poglavlja u poglavlje, pa Cemo i kod kontre pone30 ponoviti:

-

-

prvi pratilac koji je na redu nakon Sto izvodae objavi Sto se igra, uvijek prvo daje partneru na manje da Ce pratiti. Nakon Sto je partner takoder potvrdio dolazak, ukoliko davanje kontre nazovemo produljenom licitacijom, tada moiemo reCi da se licitacija uvijek vraCa na partnera koji je prvi govorio, ukoliko prvi pratilac & na manje da ne ieli dati kontru, svoje pravo prenosi na sljedeCeg pratioca, odnosno partnera. Ukoliko taj ne da kontru, ponovno vradanje licitacije na prvog partnera nekom potStapalicom kao: "Cuj, nedu ni ja, pa moida bi ga ipak trebalo", nije dozvoljeno! Da podcrtarno, i to vrlo naglaseno:

P nakon Eto ie ~ r v~artner i odustao od ~ r a v ana davanie kontre i svoie

pravo ~ r e n i ona svop ~artnera.isto ie ~ r a v ne~ovratno o ~otroSeno,

-

prvi pratilac moie odmah, ne CekajuCi da se izjasni drugi pratilac, dati kontru, Sto znaEi da u listu Sam ima 5 Etihova!

Ukratko, postupak kontriranja je sljedeki: izvodaE izjavljuje Sto se igra. Na redu je protivnik desno od izvodaea. Moie licitirati: a) ne idem, b) idem i c) kontra. Na redu je sljedeCi protivnik izvodaea, odnosno igraC koji je izvodaEu s lijeve strane. Moie licitirati: a) ne idem, b) idem, a ukoliko je prvi pratilac licitirao ne idem, c) skupa ili d) kontra.

. .. ,,$$f, ' *,...I?'+. .

. II

,

'5 .:. ...>.., rS>

. .+

~.

IV. Licitacija

52

L r.

.(* .. . %

-

L'.

Q

,

Licitacija se nastavlja: desni protivnik licitirao je sluCaj b) idem, a lijev' protivnik je licitirao sluCaj a) ne idem. IgraC moie pozvati partnera zs pomok u pratnji (potrebna su 4 zajedniCka Stiha) ili odmah sam kontrirati! Nakon Sto je desni protivnik licitirao sluCaj b) idem, a lijevi protivnik takoder licitirao sluCaj b) idem, licitacija zavrSava i svaki od pratilaca mora ostvariti po dva Stiha, odnosno 4 zajedniCka Stiha. Glede Stihova, za prolaz je svejedno kome pripadaju, a svaki igraC biljeii svoje. Licitacija se nastavlja: prvi pratilac kontrira ili svoje pravo prepuSta drugom pratiocu. Primjer kada kontrira prvi pratilac: drugi pratilac prvi pratilac

TALON

.

.

AJ, 9

# A,K,9,8

v &D

@ A,10,9

izvorni talon: e l 0 i 9

10 Licitacija: etvaraC je E. Rezoni b = 0, = 2,5 (ukoliko postane adut), = 1 i (I= 1,5. Ukupno 5 rezona i dovoljno za licitaciju 2. Na redu je N. Rezoni b = 3 (ukoliko postane adut), (I) = 1, = 1 i (I= 0. Ukupno 5 rezona, dovoljno za licitaciju 3. Na redu je W. Sve u svemu niSta, jer i pomisao da se licitira prema betlu ne dolazi u obzir. W je licitirao dalje. S licitacijom su nastavili igraCi E i N .E tri bih ja. N u nastavku licitira 4. E Eetiri bih ja. N u nastavku licitira 5. E licitira dobar 5. N okreke talon i sprema u svoj list karte *lo, 9. Uistinu nije mogao "kupiti" loSije! N objavljuje da se igra 4. W je na redu i odjednom "probuden" licitira idem. E, koji zasigurno pretpostavlja zaSto W prati (Siken??? u adutu) takoder licitira idem. W u listu drii sigurna dva adutska Stiha i rezon u 6. U adutu su moguka i gotovo sigurna tri Stiha ukoliko partner koji je prvi na ataci prvi skrati izvodaCa (prisili igraCa na rezanje adutom). Prvi pratilac licitira: kontra!

v

*

*

IV. Licitacija

53

Izvodae zna da je iz talona kupio loge, a sada je joS "naletio" na podjelu karata gdje su aduti kod jednog protivnika u veCini. Moiemo zajedno ialiti 'graCa koji bi mogao proCi samo grubim pogregkama obrane!

. Primjer kada kontrira drugi pratilac, i to Sam: !

8

drugi pratilac

Posebno zanimljiva postava karata. Otvarai: je E. Prebrojimo = 1, @ = 0,5 - 1 i zajedno rezone otvaraea: # = 3 - 3,5, = 1. Ukupno 6 rezona. Sloiit Cete se sa m o m , igra # je jedina moguknost, jer postoji opravdana opasnost da jedan od dvojice igraCa koji su joS na redu za licitaciju objavi betl, pa Ce sigurna igra # zavrSiti u "nemilosti povijesti". E joS opravdano kalkulira s kojim Stihom u talonu, pa tada i 7-8 itihova nije iskljueeno! Iz dijagrama primjeCujete da su sve visoke i kljuCne karte kod dvaju igraea. N u listu ima "smeCe", kojim se ne moie igrati betl iz ruke! N licitira dalje. Talon, kako se vidi, takoder ne sadriava = 1visoke karte. W ima vrlo jake karte! Prebrojimo rezone: # = 2, 1,5 = 1,5 i (I = 1, ukupno 5 rezona (0,5 rezona treba oduzeti na balansirani list). Ukoliko pogledamo ukupnost W-ovog lista, sagledava se sanac. W se ne smije upustiti u avanturu licitiranja sanca iz ruke. Ukoliko E, koji je licitirao igru istu irna u (0, W-u je jasno da nakon atake *A i nastavka u drugom Stihu bilo kojom kartom II), mom preuzeti drugi Stih. Atakom treCeg Stiha W bi potpisao kapitulaciju. Da pojasnimo: nakon uzimanja s asevima W bi imao tek 4 Stiha (II) + 3 asa) i dalje slijedi te kraljeve koje posjeduje. Zbog predaja, jer Ce E uzeti sve Stihove u svega W licitira dobra igra! E je zadovoljan i objavljuje igru #. N licitira ne idem. W koji je bio napet u oeekivanju igre 6 ,koju bi bez razmiiljanja pratio pozivajuCi i partnera. Igru # je odmah sam kontrirao! W Ce uzeti tri Stiha u adutu, jedan Stih u 0 , te dva Stiha u Vige nego nadmoCno, a izvodaC moie samo "plakati"!

v

v

e,

*.

IV. Licitacija

54

NajCeSCi primjer kada drugi pratilac kontrira uz pomoC prvog pratioca:

.

izvodat

drugi pratilac r:{

e l 0i9

*

..f::f.,'

-

) A,D,lO K (10,9)

6 KJ,9

prvi p~

lac

OtvaraE je N. List ne sadriava baS ni5ta. N licitira dalje. SljedeCi je na redu W. List ima nekakve rezone, ali kada se prebroje nije ni za spomenuti. Za bet1 nema ni rninimalnih uvjeta. W licitira dalje. E je zadnji i treCi igraE koji treba licitirati. Rezona neSto ima: fi = 1,5, = 2, = 0 i 1)= 1, ukupno 4,5 rezona. E razmiglja: N i W nisu licitirali pa bi u talonu trebalo neSto biti. Barem jedna visoka karta bilo gdje i vezano uz jednu boju to Ce odmah biti dva Stiha (nije greska, uklopljena karta moie rezultirati i trima gtihovima). E je kao zadnji licitirao 2. I dok okreCe Kao Sto talon, misli: "sve moie, ali ne daj boie dvije male karte u vidite, bag to je kupio. Vjerujte mi na rijeC: kada tako "kupim", odmah bacam u talon dva aduta. Iz talona je nesretni E dobio 1 Stih manje, pa je odluka da kad se pada, to barem ne bude s visine i dva je dva! Bez kontre se ne moie igrati. N se ne dvoumi iako ima samo dva rezona, a joS je prvi (prvi uvijek treba imati tri rezona - rezonske boje). E je kupio u njegovom dvije traljave karte. N, zbog loge kupnje E-a, najboljem rezonu opravdano rezon pretvara u dva Stiha + rezon. N licitira pratim. W koji je na redu najradije bi odmah dao kontru, ali mom uvaiiti pravo da to moie uEiniti prvo igraC koji je na redu, a to je N. W licitira takoderpratim. N koji je ponovo na redu ne zna za sijaset karata u koje se nalaze kod W-a i licitira nec'u kontvirati. Ponovo je na redu W koji je jedva doCekao da kontrira, i licitira kontra! Ponekad neke neugodne dogadaje ne treba

v

*".

*,

v

a,

IV. Licitaciia

55

komentirati do kraja, pa ukoliko ste svojih 10 karata + talon dodali N-u da promijeSa za sljedeCu partiju, dobro ste postupili! Nadalje Ce biti opisani i posebni sluCajevi davanja kontre: prvi partner moie dati kontru nakon Sto je objavio da ne ide, ukoliko izvodaCa prati drugi partner. Ponovo se aktivirati u licitaciji moie samo objavom kontra! Da pojasnimo: Prvi pratilac u listu ima bikolor, i to s rasporedom karata koji uzirna sve gtihove u tim bojama, ali ukoliko i izvodaC takoder ima bikolor, prvi bi pratilac mogao ostati i bez jednog Stiha. Nakon Sto je drugi pratilac objavio da dolazi pratiti, postal0 je jasno da izvodaC nema bikolor, a time ni 6 Stihova za prolaz. Ovdje bi trebalo istaknuti jednu od osnovnih premisa dobre igre u preferansu, a to je: svaki natjecatelj boreCi se za rezultat nada se iz igre, ali i rnimo igre, u svemu i svaCemu ostvariti taj rezultat. To je njegovo nepotroSivo pravo. Medutim, njegovi protivnici postoje za stolom upravo zato da se izvodaCa sprijeCi da pokuSa za sebe uzeti vise nego mu pripada i to treba kazniti! Izloiit Cemo karte i dogadaj svih sudionika: drugi pratilac V 9 i . ~ 'I'ALUN

prvi pratilac

IV. Licitacija

56

Licitacija je krenula od igraCa W koji je otvaraC: Nakon Sto je prvi pratilac objavio igru (koja sadriava 10 Stihova), izvodaC je pregledao rezone i utvrdio da ima dovoljno za 6 Stihova iz ruke i i trima do takoder je licitirao igru. Kalkulirao je s trima Stihovima u Cetirima Stihovima u #.u veCini podjela karata imao bi i ,ali ne i u ovom dijeljenju. Nakon Sto je igraC na W-u deklarirao igru r i g r a C na N-u je pobijedio licitirajuki veCu igri #

*

*,

Prvi pratilac koji je "proSao Skolu" igara s bikolorom pretpostavlja: i zaSto izvodaC ne bi u preostalim bojama ako imam dvije boje u takoder irnao bikolor, a to je u # i 6 .I prvi pratilac izjavljuje ne idem, a to je jedina ispravna licitacija, jer za prvog pratioca N bi takoder mogao imati 10 Stihova u svojim dvjema bojama!

v

Drugi pratilac Ce prema glediStu prvog pratioca reCi dobro, ali to se nije dogodilo. Drugi je pratilac licitirao idem. Sva zvona vozela su zvoniti na uzbunu, jer neSto nije u redu: ukoliko drugi pratilac ima Stihove, to mogu biti samo adutski, jer u Cetvrtoj boji drugi pratilac ne bi mogao doCi (samo jedan rezon nije dovoljan za pratnju). Prvi pratilac nije rekao da ima bikolor, licitirao je putem igre samo jednu boju, a to znaCi da drugi pratilac ne ma za potpuno pokrivenu boju

*.

Prvi pratilac se ponovo mora ukljuCiti u licitaciju izjavom kontra, samo ukoliko je nije odrnah dao drugi pratilac. VeC smo spomenuli da je to moguCe, a pravo je pratioca koji je jedini doSao u pratnju, preuzeti tako licitiranu kontnx!

Najvainije je srugiti izvodaEa dobrim postavama u kalkulacijarna. Primjer je dan da se utvrdi da izvodaC moie ostvariti samo 5 itihova, tri u I)) i 2 u #. Drugi primjer: Nakon Sto je jedan od protivnika kontrirao i time dvostruko poveCao ulog u igri, izvodaC moie izjaviti:

rekontra, i Eetverostruko poveCati vrijednosti u igri!

C

I

'

N.Licitacija

57

Rekli su mi da u preferansu postoje i kontre vigih nivoa, kao mort i hiri, ili se sliCno zovu. Volio bih da zaboravite spomenute kontre, jer davanje istih svaki puta povekavaju igru za duplo, a to je za zabavu i tu nerna mjesta ozbiljnom pristupu preferansu. Ukoliko je jedan igraE kontrirao zato jer je to smatrao rezonskim postupkom, pa je nakon toga izvodaE uzvratio rekontrom jer u listu ima karte koje po protivnicima i igraeima pratnje, a naroCito igraCu koji je kontrirao, ne bi trebale biti dio tog lista. Za svakog ozbiljnog igraCa sve je reEeno. Bit Cu malo preoStar prema poCetnicima, pa odmah molim za oprost: izvodaC koji rekontrira i ne napravi 6 i viie itihova, nakon toga bi trebao razmisliti o nastavljanju igranja preferansa! Primjer koji moie nesretno zadesiti partnere i usreCiti izvodaCa:

igraE koji je rekontrirao

a A,K,D,J

igraE koji je kontrirao

IgraE s *J u petero je pokuSao betl do licitacije 3 (na ialost, ne moie reCi betl iz ruke, jer ima dvostruki feler u v ) , pa je otvorio s 2 misleki dogurati do licitacije 3. IgraE s i)10 u Eetvero, kao drugi na redu rekao je igra. Zadnji igraC je takoder licitirao igru, ne smije reCi da je i), ali to je za njega gotov posao, jer se betl i sanac neke igrati, pa je u njegovom listu najjaCa igra. Za dobrog preferans fajtera na pomolu je dobar posao. Igrai: E je na redu da deklarira svoju igru: (L kao igra otpada, jer drugi Prvi na ataci je igraC, koji je izjavio igru ima vjerojatno igru u 0 ili

*.

IV. Licitaciia

58

igraE koji je krenuo na betl, pa je bilo koja ataka dobra, zapravo je svejedno! Prema tome, moie igra fi. E je objavio igru fi. U tom trenu igrd s krunskim trefovima gotovo pada pod stol! NeSto nije u redu, sa svega tri gubitna itiha u listu, u svakoj boji po jedan, a sve karte u b su Stihovi, nema se tu Sto misliti. Takvu Cistu kontru treba dati odmah. I recimo da je taj igraC dao kontru. Biste li je Vi dali? IgraE s b10 u Eetvero je fajter i rekontra je vrlo uspjeSan posao! Sasvim je svejedno koju Ce od triju boja atakirati prvi igraC na redu. IzvodaE Ce uzeti i igrati 6 do rezanja adutom od strane igraEa koji je kontrirao. Svejedno kada Ce igraC koji je kontrirao porezati prvi 6 , prvi je skraCen, pa je jasno da Ce ostvariti samo Eetiri adutska Stiha ! IzvodaE je proSao uz upis jako dobrog rezultata, a igraC koji je dao kontru, dok Vi Eitate i prouEavate ovu knjigu, joS uvijek nije doSao k sebi! SliEnih primjera ima, no ovaj treba zapamtitijer je Eest sluEaj! Napomenut Cemo i postojanje zadnje kontre, a to je:

Subkontra (poCetna vrijednost igre biti Ce uveCana osmerostruko)! PriliCno, zar ne, a ukoliko je i refe, to Ce na kraju biti iesnaesterostruko! Prema tome, najveCi iznos koji se u preferansu moie zapisati je: sanac iz ruke: sanac = 7 x 2 = 14 + 2 za igru = 16 x 2 za refe = 32 x 2 za kontru = 64 x 2 za rekontru = 128 x 2 za subkontru = 256. Kod davanja subkontre postoji i jedna specifiEnost: moie ju dati pratilac koji nije kontrirao, a posebno u sluCaju da je na kontru pozvan. Moie se uzeti da opravdanost takvog davanja subkontre ima uporiSte samo u sluEaju kada pratilac koji je sam dao kontru (bez pomoCi partners) ne zna za siguran Stih koji u listu ima njegov partner. Tom igraEu sasvim je oCito da je netko od njih dvojice neozbiljan. To je jedini sluEaj da se u preferansu moie kontrirati (subkontra je kontra) jednim Stihom. U turnirskom preferansu, gdje se igra s viSe Spilova, dogodilo se da su iz dvaju Spilova doSle figure, pa je sve bilo moguke, no to se brzo razotkrilo. NaCi primjer u kojem je iz pozicije nonnalne igre u preferansu sve moguCe, je nemogute. Morat Cemo pretpostaviti jednog poCetnika koji je rekontrirao:

IV. Licitacija

59

igraE koji je subkontrirao 0 7 i Q9

igraE koji je kontrirao

(IA,D igrar koji je rekontrirao

# D,J,10,9$ OK l A,K

(I,K,J Licitacija je iila jednostavno: igraC W, koji je kasnije subkontrirao licitira 2, s namjerom igranja betla. IgraC E, koji je kasnije kontrirao, CekajuCi na red za licitaciju uglavnom je napravio obraCun: list vuEe da se igra sanac i ukoliko iz talona kupi barem jedan Stih (list sadrtava: # = 0,5 (I= 2 1) = 1 i II) = 1,5, pa je to zajedno upravo 5 rezona). E je licitirao 3. N je igraC koji je kasnije rekontrirao. Nakon Sto su igraCi W i E licitirali do 3, N pretpostavlja da jedan od protivnika kreCe ka betlu i igra # je jedina opcija. Nakon Sto je licitirana igra, na trekem mjestu mora se odmah reCi koja. Novi izvoctai: objavljuje da je to b. W je licitirao da ne ide. Gotovo razljuden, igraC koji je nabrojio 5 Stihova za sanac, a na redu je da govori, licitira odrnah i sam kontru. Na ovoj poziciji pretpostavili smo neiskusnog igraCa, koji je rekontrirao. Zapravo su oba igraEa pogrijeSila! Bez &A, koji se nalazi kod treCeg igraCa, ni jedan nije smio kontrirati (rekontrom se kontrira kontra). W u listu ima najjaCu kartu #A, a njegov partner i protivnik se nabacuju kontrama. W je dao subkontru s jednim aihom, i jedini postupa ispravno. Sva slava Ce pripasti njemu, a naravno i rezultat. Njegov partner Ce od tog kolaea dobiti popriliCan komad, ali o tome u poglavlju koje se bavi preferans matematikom!

1

I I

Posebno je v a k o istaknuti da od igraCa ne treba oEekivati iracionalno ponaSanje ukoliko je protivnik krenuo igrati boju koju je sam htio igrati. Bolie ie kontrirati n e ~ i~rati! o

60

IV. Licitacija

s Za prolaz nam treba 6 Stihova, a za uspjeSnu kontru uz pomoC partnera 5 Stihova. Ukoliko smo sigurni da s protivnikom imamo zajedniEku boju, bolje je da istu igra protivnik! Npr.: igrar koji je prvi licitirao

igrar koji je drugi licitirao

Licitacija je poCela sa 2. SljedeCi igraE - 3. Prvi koji je poEen licitaciju licitira 3 bih ja. IgraE na redu ponovo licitira 4. IgraC koji je poCe licitaciju prepuSta 0 i # protivniku, spreman kontrirati!

Ima situacija kada partner igraCa koji je prepustio svoje zamiSljen, poEetno odrediSte drugom igraEu mora to prepomati. Ukoliko nije prepoznao i poslije kontrira, misleCi da je partner stao u boji koju nema, z to Sam snosi odgovornost! Ukoliko ste do sada pailjivo Citali, ili igrajuCi preferans i jeibal Sto je jog bolje, prelazimo na zanimljiviji dio igre u preferansu, a to je Sam igra, odnosno uzirnanje i davanje Stihova!

3 3

i

1

!

E

V.

Igra I.

Igra

- u boji

i Izvodat je na dva naEina mogao objaviti Sto se igra: - pobijedivgi u licitaciji s ciljem kupnje talona, - uzimajuCi za sebe boju koju je deklarirao viSim stupnjem licitacije, tj. igrom, i pobjedujuCi protivnike ukoliko je bilo viSe igara, a s gubitkom prava na talon. '

NaEin natjecanja na oba natina smo izloiili, pa Cemo jog dopuniti da sve bude jasno i do sitnih detalja! Kada u listu imamo izglednih rninimalno 4,s rezona, mogli bismo reCi 2. Ako je to samo 4,5 rezona, najbolje je da se tu i zaustavimo. Za takvu licitaciju trebali bismo imati barem 4 karte a. Bilo bi dobro da nisu bilo kakve! Ukoliko za igranje u boji, odnosno za licitaciju prema nekoj boji nema dovoljno rezona jer list sadriava previge luzera, a premalo Stihova, moguCe je da je takav list povoljan za licitaciju betla. S takvim listovima mogli bismo pokuSati betl s potetnom licitacijom 2. Pogledat Cemo nekoliko takvih listova:

1. 1) 9 2. 1) 3. ) A

*v

D,9,7 K,9,7 *8,7

**

a a

*.a. *.

9,7, K,D,10,7. = 3 felera 1),* i A,l0,9,7. = 3 felera 9,. i lOJ,8 J,9,7 (1K,D,9,7. = 2 felera 1) i

Feleri su deklarirani kada u pojedinoj boji nije uver! Za licitaciju 2 svi listovi na prvi pogled zadovoljavaju minimalne uvjete! Jasno je da su usmjereni prema betlu, pa ukoliko iz talona dodu karte kojima bismo se rijeSili felera, mogli bismo igrati betl, a ako ne, igrat Cemo (I i to s rezonima za sluEaj: 1 = 3 rezona; 2 = 2,5 rezona i 3 = 3 rezona. Da pogledarno, naSi su protivnici licitirali dobar 2. Talon je nag, izgleda odlitno: # K i D (samo protivnicima izgleda odlizno). U svim

V. Igra

62

trima sluEajevima morat Cemo igrati I), a rezonska se situacija popravila za sluEajeve: 1 + 1,5, Sto je ukupno 4,5 rezona, 2 + 1, Sto je ukupno 3,3 rezona i 3 +2, :to je ukupno 5 rezona. NaSi protivnici gotovo da su sve "snimili"? S tako dobrim talonom, igra se samo I). Misao o kontri je prisutna. Tko Ce ju dati? Prvi koji je na redu ima prednost da kontrira. Iza njega moie kontrirati drugi protivnik ukoliko se prvi izjasni da neCe kontrirati. Da bi se taj I) ipak igrao, jedan od protivnika mom kontrirati. Pretpostavimo da je jedan od igraCa dao kontru i igra moie poEeti. Bez kontre se piSe refe ako je netko od igraea ispod kape, izvodaE biljeii 4, vrijednost bez igranja. Pogledajmo izvodaEev list br. 3 i tijek cijele igre s kartama ostalih dvaju igraia:

.

igraE koji je kontrirao --. ." ,, -? &2%. *..

igrar koji prati

;;:I..

# J,9,7

fi 10,8

0 KD99

0 A,J,lO

K

A,D,lO 0 A,8

7 0 J,lO

IzvodaE

0 ---

**

izvorni talon #K,D

J,9,8 K,D,9,7

IzvodaE je zamijenio talon. Talonirao je dva luzera u (I. Pogledajmo izvodaeev 1ist.Ukoliko uspije adutirati do kraja, odnosno jedini saEuvati adut, fi je prornoviran u 3 5tiha. IzvodaE ne m a da aduti za njega stoje vrlo povoljno. Zapravo, oeekuje barem 3, ako ne i 4 aduta kod protivnika koji je kontrirao. U pravilu kontriraju igraci koji posjeduju

. V. Igra

63

i adute, jer su to jedini sigurni Stihovi. IzvodaC je prvi na ataci (rekli smo da je to 0,5 rezona ili !4 Stiha vige). To moie pomoCi jedino ukoliko su aduti :2 - 2 u bilo kojoj postavi. Biste li Vi adutirali na sve ili niSta ili biste se ; .Iriali "plota"? Zanimljiva situacija dogada se kada nakon kupnje talona u listu imamo distribucije: 3 - 3 - 3 - 3, maEi po 3 karte u 4 boje. Ako je licitacija zaustavljena na I), problem je manji. Ukoliko moiemo igrati bet1 ili sanac, gdje mamo da nema aduta, moguCe je da neCe biti problema. Za igru u bilo kojoj boji vjerojatno Ce biti problema. Pogledajmo nekoliko takvih listova nakon kupnje talona.

Nakon Sto je izvodaE licitirao 2 i u talonu kupio b9 i 7, trebao bi ~statipribran i bez emocija donijeti odluku da se igra Sto se mora, a to je sigurno I). Samo joS treba odbaciti dvije karte u talon. Nakon Sto je to napravio i objavio, protivnici naravno dogovaraju dolaske na pratnju i tko Ce eventualno kontrirati. Razmislite kako se izvodaC talonirao? U ovom je mijeSanju prvi na ataci igraC desno od izvodataCa, a lijevi igraC je kontrirao. Kako god da pokuSate uklopiti karte kupljene iz talona, nema koristi, pa ih je najbolje vratiti u talon. Jedino list br.2 ulijeva malo nade. Ukoliko kod izvodaCa, a jedan od protivnika zadnjim protivnici promoviraju visokim adutom poreie 9 i izvodaC iz aduta realizira dva Stiha, mogao bi proCi (priznajem, fantastika, ali moguCa)!

*

v

Kada igramo u boji protiv obaju protivnika, najbolje je ukoliko moiemo tako tempirati igru da u gtih ubacujemo desnog protivnika koji Ce u sljedeCem Stihu atakirati kroz list svog partnera, a tada je za nas moguCa pogodna situacija koju nazivamo:

imvas ili exuas. 0

Imvas ili exuas je, ukoliko situacija dozvoljava, izgubljen Stih za igraCa prema kojem se karta igra, pa da pogledamo:

V. Iqra

64

igraE koji atakira 9

karte koie su u i m ~ a s u KiJ

igraE koji Eeka AID

Ukoliko igraC koji je u impasu doda J, igraC koji Ceka uzet Ce s D, pa odrnah ili poslije doCi s A po K. IgraE koji je u impasu nije dobio Stih. Ukoliko igraC koji je u impasu doda K, igraC koji Ceka uzet Ce ga s A, pa odmah ili kasnije doCi s D po J!

igraE koji atakira 9

karte koie su u expasu

AiJ

igraE koji Eeka K i 10

Ukoliko igraC koji je u expasu doda J, igraC koji Ceka uzet Ce s K, i Stih je realiziran! Ukoliko doda A, igraC koji Ceka dodat Ce 10, pa ukoliko igraC koji je bio u expasu nastavi s J u toj boji, odmah nakon Sto je uzeo s A, igraC koji Ceka uzeti Ce s K, a ukoliko igraC koji je u expasu igra u drugoj boji, kada igraC koji Eeka dode na Stih, uzet Ce s visokim kraljem ! Ne zaboravimo: dobri protivnici, odnosno uigrani partneri, ukoliko u poziciji karata postoji moguCnost impasa ili expasa, isto Ce organizirati nama.

Kada igramo u boji protiv jednog protivnika, pokuSavamo ovladati adutskim Stihovima, a u tome najEeSCe moiemo uspjeti ukoliko protivnika prvog skratimo za adut. Nakon toga moiemo pokugati realizirati Stih iz neke boje s malom kartom. VeCa je ili u talonu ili kod protivnika koji ne prati! RealizirajuCi Sto je moguCe vise Stihova, naroeito izvodati, ali i igraei obrane u z a d n i c i jednog mijeSanja mogu, ukoliko postoji takva moguCnost, osigurati Stih na ubac! IgrajuCi u jednom mijeganju od Stiha do Stiha, tempirajuki igru prema rezonima koji su se do tada realizirali, a pretpostavljajuCi zadnji rezon kod protivnika, igraC treba odigrati kartu koju Ce protivnik uzeti iskljuCivo u trenutku kada u zadnjim Stihovima nema izbor boje. Ostala je samo jedna boja iz koje mora igrati!

Npr.: protivnik koji je u Stihu igrat 6e prerna protivniku koji nema izbora, do zadnje tri karte kartu boje koju protivnik mom uzeti, i zatim je realiziran Stih na ubac. %.

Zadnje hikarte igraea koji je na 3tihu: 0 8 , *K i J, i igraCa koji realizira ubac!

*

Zadnje tri karte igraCa koji je ubafen. A , &D i 10. Ootovo da komentar nije potreban, v a h o je igrati i posao je zavrkn. Kada se igra za vrijednost 4, jedina igra koja se ne moie igrati je r

0.

""

Sto znaCi da se (I) ne moie igrati: - pod refeom, jer vrijedi 8, . . *C - kao igra, jer vrijedi 6, c.Le - %a. - i, naravno, pod kontrom, jer opet vrijedi 8. a-q>

a

>

Dakle, ukoliko igraC koji je izlicitirao 2 nema refea, ili II) nije boja licitirana kao igra, jedan od igraEa mora dati kontru !

UKOLIKO KONTRE NEMA, SVI IGRACI UPISAT CE REFE! Iznimno se refe neCe upisati kada je jedan od igraea pod kapom, pa Ce u .'tom sluEaju igraC koji je izlicitirao o( sebi upisati rezultat kao da je odigrao svih 10 Stihova bez pratnje. Vrijednost igre je 4. . . ,Jog jednom naglasimo: svaki izvodaC ili igmC obrane za uspjeSnu igru mora pokuiati uz adutsku boju promovirati i drugu boju koja Ce nakon Sto se iscrpe svi aduti postati druga boja koja vuEe, odnosno boja koja Ce zamijeniti ili nastaviti adutsku boju! Zahtjevan zadatak svakom igraCu, ali ukoliko se cilj planira od prve karte koja se s tom namjerom igra, realizacija je Cesto stvarna, odnosno mogu6a. <

Situacija koju Cu navesti je vrlo Cesta kada izvodaE igra u boji uz kupnju iz talona, a prate oba protivnika. Nakon Sto je netko atakirao pa se razvila prva boja, svaki od igraCa koji su protivnici izvodaeu nastoji pronaki .boju koju izvodaE ne posjeduje. Nakon igre gdje se neuspjegno pokugalo drugom bojom skratiti izvodaea za adut, u prvoj moguCoj prilici treba igrati i iz zadnje neadutske boje, Sto nazivamo obvezom da se igra - *

Eetvrta boja!

V. Igra

66

Ukoliko ste primijetili nedostatak jedne boje, to je dobro, jer je to upravo adutska boja, koja se potraiuje igrom iz Cetvrte boje. Da jog malo pojasnim: izvodaE je nakon kupnje talona i zamjene karata u talon odloiio nepotrebne karte te Eetvrte boje. Ukoliko protivnici nisu imali indicija koja je to boja, pa istu nisu igrali odrnah u prvom Btihu kada su bili na redu ili kada je jedan od protivnika doBao na Btih, pa igrao iz dmge boje, koju je izvodaC posjedovao, za takav sluCaj mogao bih dati komentar: '?I

"*:&oliko

nije nemanje, onda je "nezgoda na radu"!

71::'

Sve ovo objasnit Cu primjerom:

refe E i W, otvaraC E 4 9 i *lo #V J,K10,7 , ~ I ALUN

E

A , J , 9 I, K, 9

- L - ,.

W 11, A, J, 10

V D, l o *K D, s , 7 E je prvi na redu za licitaciju. Karte treba pregledati iz svih pozicija moguCih igri i eventualnih pratnji. I da nije refe, treba licitirati dalje. N je prebrojio rezone. Dovoljno za licitaciju i malo za igru 4. N je licitirao 2. W iali Sto je na refeu! Da nije, pokuSao bi licitirati za betl, s krajnjim odredigtem d o v , a ovako treba licitirati dobar 2 . N okreCe talon i nakon i d e n e zamjene odluCuje talonirati 0 D, 10, pa sada list N-a izgleda ovako: )A,K,D,~,S 0-* ~ , 1 0 * ~ , 8 , 7 . N objavljuje: igra se b. W je na redu. Nije trebalo dug0 osmisljati pratnju sa tri rezona! Idem. E je pomalo imenaden. W prati Bto znaCi da tri rezona posjeduje u bojama, jer aduta zasigumo nema. PregledavajuCi list odmah se uoCava da izvodaC, ukoliko je vjerovati.&&h - -> partneru, osim aduta nema gotovo nigta. E licitira ija pratim! - " .k,

a,

1

V. Igra

67

W je ponovo na redu. Naravno da nema nikakvih naznaka za kontru, pa se daje na znanje da igra moie poEeti. E ne misli tako! Trebalo bi kontrirati izvodara. U talonu je kupljen Stih. To je b9. 0 1 0 i nije neka kupnja. Ukoliko bi igraE mogao na bilo koji 'na~inznati koju boju izvodaE nema, odmah bi kontrirao i atakirao kao yrvi iz te boje. Osim reEenog, igraC opkenito ima problem s atakom: fukoliko atakira iz VK ili 9, a izvodaE ima A i D, prodao je Stih, ukoliko ;atakira iz *A, J, 9, a izvodai: ima K, x ,opet je prodao Stih. Ukoliko ima K, D, x, moguke je da su prodana dva Stiha, a ukoliko atakira iz (0, situacija je ista kao s E je, kao dobar igraE, odluCio da ne kontrira. Atakirao je bJ.

v!

N je zadovoljan Sto nije kontrirao ni jedan od protivnika, jer ne vidi siguran 6. Stih! N je takoder dobar igraE. Ukoliko adutira, pa preda Stih u 0 , ili da se moguke je da protivnik koji nema aduta odbaci jednu kartu -nastavi igrati (0 i to iz lista koji sadriava @A. Nakon Sto 'e N adutirao tri puta i uzeo sve adute igraEu E, W je odbacivao redom: 7, 8 i 9. N u 'tetvrtom Stihu igra (07 nezadovoljan jer W nije odbacio niti jednu kartu l ili (0. W dodaje Stihu (010, a E dodaje (09. Obrana je konaEno uS1a u W. IgraCima su preostale F-"e:

*

b

#vK79 A,J,9 (0K

1k9J 0 D, 8,7

&D,S W nije zadovoljan Sto je ostao u Stihu. Sada sve ovisi o ataci u Sestom Stihu. Mom igrati visoko prema partneru. Pretpostavlja da 6 nije dobro igrati jer je to boja izvodaea. Izmedu dviju karata koje su preostale odluEio se za IoSiji izbor OD. Partner je uzeo s *A, svjestan da je kod izvodaEa OK (da je kod partners, s njim bi atakirao), koji moB biti i singl, a ako nije, kao Sto se vidi, Stih je prodan. IzvodaE je dodao 0 1 0 . E je ialostan, jer da je partner igrao v , izvodae bi pao. I sam je imao priliku, ali u

V. Igra

68

izvornoj ataci nije mogao znati. U sedmom Stihu atakira 9 zato Sto ga je partner markirao (bit Ce objagnjeno) i naravno zato jer je Eetvrta boja! Dalje je sve jasno. IzvodaE troSi adut. Poklonjen mu je Stih u Svi su proSli iako je izvodaE trebao pasti. Usput, igraE E je bio u expasu kada je partner odigrao s *D.

v

*.

Postoje i drugi razliciti primjeri kada treba igrati Eetvrtu boju, npr: izvodaE igra prvu boju uz aduta, pa kada igraC obrane dode na Stih i odigra svoju drugu boju, koju posjeduje i izvodaE, taj igraE ili drugi i aC obrane mom nastaviti igru u Eetvrtoj boji! IzvodaC u listu ima: adut A, J,10, 8 VK, D, J *D, 9 , 8 6-.IzvodaE je igrao VK. IgraC obrane uzeo je s VA. Nastavio je atakirajuCi u sljedekem gtihu e x , Sto je uzeo njegov partner s visokom kartom. Nakon Sto je izvodaE gtihu dodao *8, partner koji je ostao u Stihu mora nastaviti sa Eetvrtom bojom, tj. 0 , koji Ce izvodaE morati rezati adutom.

r

Kada izvo&C uz adut igra svoju drugu boju, poieljno je da istu promovira u boju iz koje Ce malim kartama uzeti Stihove, a isto pokuSavaju ostvariti i partneri, odnosno protivnici izvodaEa. To su uobiEajeni postupci, a izvodaE moie pokuSati zavarati protivnike igrajuCi kartu koju nije mogao odbaciti u talon, tako da protivnici upravo pomisle da je to druga podupiruCa boja. Ukoliko protivnici isto ne shvate, odigrat Ce iz treCe boje, Sto izvodaE i oCekuje. Npr.: nakon taloniranja .:., . izvodaf .+ u, listu ima: #D VK, D, J , 9 *A, D @K, . ..-*<: ,P J, 9. Desni pratilac uzko je atakiranu #D i ukoliko igra impasirat Ce kod partnera *K, a ukoliko igra , 6 expasirat Ce kod partnera @A. Kao Sto vidite, u oba sluEaja izvodaC je zaradio Stih. Da je igraE koji je uzeo atakiranu #D vratio # u sljedeCem Stihu, izvodaE bi rezao adutom 9 i morao izlaziti iz drugih dviju boja! 4 *:I

*,

U poglavlju smo naveli pravila ili navike, te pozicije iz igre kada se isto primjenjuje i za sanac, pa je to nemoguCe strogo odvojiti. U sljedeeim poglavljima bavit Cemo se problematikom igre u betlu i sancu! i r

.

--

1

V. Igra

69

2.

Igra

- bet1

Dosad smo u knjizi u svakom poglavlju spominjali betl. Posebno smo napomenuli da kada ne bi bilo betla, bila bi to neka sasvim druga igra, gotovo bismo mogli reCi, kao i sve ostale. Spominjali smo i bridi kao najteiu kartagku disciplinu. Nesumnjivo ima izuzetne moguCnosti, gdje ~mbinatoricinema kraja, ali nema betl! Kad otvorimo list, najzanimljivije je odrnah utvrditi

-

Eega ima viSe: rezona u Stihovima, da bismo mogli igrati u boji ili sanac, luzera u Stihovima, da bismo mogli igrati betl, ili jednog i drugog, pa ne moiemo niSta pokuSati igrati.

U ovom nas poglavlju zanirnaju luzeri, no neCemo se moCi potpuno odijeliti od ostalog u licitaciji, pratnji i igri. Luzer je karta kojom ne moiemo ostvariti Stih kada igramo u boji ili sanac, pa je to gubitna karta. U betlu gledamo luzer kao pozitivnu kartu, jer njome neCemo uzeti Stih, a feler je potencijalni Stih koji moiemo ostvariti ukoliko protivnici dodaju dvije manje karte. Da podcrtamo: u boji i sancu Stih je prolaz, a suprotnost Stihu je luzer, u betlu je prolaz luzer, a feler je Stih.

, ,

.

-

I

Najbolji preferans je kada se dobro igra betl! Bet1 moiemo igrati iz licitacije nakon izmjene talona, ili direktno kada dodemo na red objavom betl, a tada gubimo pravo na talon. Za uspjeSno odigran betl bez talona bit Cemo nagradeni sa 2 dodatna vrijednosna boda. Kada Cemo licitirati, a kada direktno igrati betl:

-

licitirat Cemo uvijek kada imamo 1 ili najviSe 2 felera vrijednosti 1, licitirat Cemo uvijek kada imamo 0,5 felera, a protivnici ne idu na sanac, nikada neCemo licitirati s uver betlom prema licitaciji 6, da bismo zamijenili karte iz talona!

V. Igra

70

Posebno je vain0 da uvijek kada smo za licitaciju prvi ili drugi, a narocito treCi na redu, ukoliko irnamo uvjete za objavu betla, trebamo bet1 i objaviti! Razlog je Sto protivnici neCe stiCi odrediti svoje destinacije, pa Ce im kasnije u igri biti oteiana komunikacija.

Istaknimo jog jednom vrijednosti felera: mali feler ili 0,s rezona za uzimanje Stiha = 8; 8,9; 7,lO; 7,9,D; 7,8,9,A. srednji feler ili 1 rezon za uzimanje Stiha = 9; 8,lO; 7,8, K, 7,8, A, veliki feler ili 2 rezona za uzimanje gtiha = 9, J; 10, J itd. Kada za neke karte koje procjenjujemo jesu li veliki ili mali feleri dam0 veliCinu 2, to znaCi da protivnici mogu jednom propustiti rugenje, jer je u listu prisutan veliki feler, koji izvodaCu omogukuje realiziranje Stiha nakon Sto su protivnici uzeli prvi Stih. Npr:

izvodar betla

igrar koji moie rugiti

karta koju treba neutralizirati ;r.f

b 8,10

# 7,9,D,K,A

b J

'

IgraE koji moie rugiti vidi u svojem listu tri visoke i dvije male karte u #. Ukoliko odmah odigra ruSeCu kartu b7, izvodaE bi mogao dodati b10 i igra je z a d e n a u korist izvodaCa, jer za sljedeki b ima b8, Sto je najmanja karta. IgraE koji moie ruSiti igrat Ce prvu kartu #A i u sljedekem Stihu b7. Jasno je da se #J mogao nalaziti kod izvodaCa, a #8 i 10 kod partnera. To je toeno, no partneri su mogli do trenutka kada igraE mora igrati iz lista b ili su trebali izmarkirati treba li ili ne treba neutralizirati partnerovu kartu u b . Da vidimo na primjeru:

1

I

'. Igra

71

partner igraEa koji mofe ruiiti *9 i @A.

IgraE koji moie ruSiti

L

TALOP

IzvodaE betla

Prvi na redu za licitaciju bio je igraC s 5 karata #. List sadriava, akoliko se igra #, 7 gtihova (rezone ne treba raCunati, jer se # igra do kraja, pa *A, K, 8, a ako s *8 postignemo 8. Stih, to je odliCno, a sve zato jer je igraC i prvi na izigravanju). ZnaCi, igra #. SljedeCi igraC: dobro. TreCi igrai: najavljuje betl! IgraC koji je mislio igrati igru #, ne smije je deklarirati, ni protivniku, a jog manje partneru. IzvodaC betla pretpostavlja igru, jer je u listu Siken (u da igraC koji je izjavio igru zasigurno ima boji nema niti jedne karte). No, situacija s podjelom karata po listovima je drugaeija, a tu je joS i talon. Da vidimo kako se odvijala igra. U betlu je najvahije markiranje :

*

*

igraC koji je prvi na redu atakira malu kartu iz najkrake boje. U nedostatku malih karata u najkraCoj boji atakira najviSu od velikih, a ukoliko je singl, to je najbolja ataka. Iz distribucije kakvu ima igraC koji mora atakirati postoje dva singla, pa je najbolje odluCiti se za veCu singl kartu. U izboru dobre atake rijeieno je pola partije, a Eesto i cijela. Prema tome, igraC koji je na redu atakira (ID.IzvodaC, naravno, dodaje (I7, pa pokugava sakriti 11)s. Drugi partner uzima s 1 1 ) ~ .Istom tehnologijom kako je opisano za igraCa koji je bio prvi na izvornoj ataci, mom se ponaSati njegov partner, pa, prema tome, u sljedekem Ptihu atakira OK. Partner dodajeVl0, a i z v o d a ~ vpropugta s 0 7 . U Stihu je ostao igraC koji je atakirao VK. Ukoliko bi u 9 imao joS koju kartu, morao bi nastaviti dok se ta boja ne

72

V. Igra

rijeii! Kako nema, na redu je sljedeki singl 4.J. Partner uzima visokom kartom, EuvajuCi #7 za sljedeCi Btih. IzvodaC je dodao 410. Sve je dalje jednostavno i samo treba odigrati. Da je taj b10 bio izvodaeu jedini feler, pokazao bi karte neprijateljima i primio se olovke da sebi upiBe dobar rezultat. Medutim, niBta od pokazivanja karata i igraE koji je s # ostao u Btihu, u sljededem Btihu atakira #7. Izvodaz dodaje #8, oEekujuCi kod drugog protivnika bilo kakvu veCu kartu #, ali ubrzo shvaCa da je protivniCka igra zapravo bila #, i mora upisati vrlo ruian pad na svojoj cedulji, a protivnici Ce na njegov konto sebi upisati pozitivne juhe. Uvijek kada atakiramo, a naroEito u izvornoj ataci biramo kartu iz:

naikrabe boie Ukoliko je to partnerova licitirana boia, o ~ r e z ! Ako je singl 7 ili 8, ne bi trebalo atakirati, osim ukoliko je to jedina moguCnost. Ukoliko je singl karta 9 i veba, to je dobra ataka, ukoliko je J i veCa, to je vrlo dobra ataka, a singl K ili A su najbolje atake. Zaito je to tako: nakon Bto je partner atakirao iz singla, a izvodaE nije odmah pao, za partnere zapoCinje pravo i g d e zadovoljstvo! Partner obveno nastavlja s bojom u kojoj Ce izvodaE dobiti Btih ako ga ima. Nevaino je ako nema, on Ce nam odbacivati karte pazeCi da ne poklopi veCom, a partner Ce dobiti priliku markirati i to nastavljajuki bacati karte iz najkraCih boja i to uvijek od .;')

naivebe prema naimanioi karti, u boii koiu odbacuie! To je zakon, a nepoitivanje istog se kainjava

...

Kod kalkulacija smo namaeili da mali feler kao singl 8, ili 7, 9, D utroje i nisu feleri, ali kada u obrani igraju igratii koji se dobro nadopunjavaju naizmjeniEnim markiranjem, tada pad za izvodatia, ukoliko postoji, sigurno neCe izostati, kao npr.:

izvodaE je iz talona dobio: A i *A igraE obrane

izvodaE je talonirao igraE obrane

4 10,D

*

*

fi J , K , A

v ---

'

9, J, D, K lo, A

J,D,K

0 7,10, J, K

9,D i

1daE

17 , 8 , 9 7,8,10 7,8,9 8 Lijevi igraE obrane kao otvaraE je licitirao do Desni igraE nije imao priliku licitirati, jer je izvodaE betla licitirao 3, pa cija za 2 nije moguCa. Licitacija je iBla dalje: igraE obrane 3 bih ja, C 4, igraE obrane 4 bih ja, izvodaE 5, igraE obrane dobar 5. Kupljen kako je prikazano. Nakon razmiiljanja zakljueuje se da bi anje VA uCetvero, kada je lijevi igraC obrane licitirao do 4, bilo sigurno ima 4 karte IA je no, jer igraC koji je licitirao do a karta koja se morala talonirati. Objavljeno je da se igra betl. Oba a moraju pratiti, a na ataci je lijevi pratilac. Dilema za ataku iz svog a igraC ne bi trebao imati. Singla nema, pa je iz dubla najbolje doCi ajviiom kartom. ZnaCi, ataka je *A. Izvodai: dodaje *7, a drugi pratilac a to je K. Isti igraC retpostavlja da aravno markira najviiom kartom u ima i dalje male vezane karte, pa nastavlja s 10. IzvodaE se , pa sada u Btih dodaje *9, da malo zavara poziciju *8. Drugi, pratilac izvodaEa uzima s *D. Malo razmiiljanja i sve je jasno, kod aEa je *8, jer se takva mala karta iz skale (sekvence) ne talonira, a U ov partner ne bi atakirao ispod treCeg *A, kada je licitirao do je iskljuEio sing1 kartu u nekoj boji. Zapravo, u sljedeCem Btihu treba iti ima li partner s 0 bojom, ako je Eetverokatna, distribuciju 3 + 3 + 0 2 + 2 + 2. U svakom sluEaju, ukoliko ima viie karata 9, moguCe su i jer izvodaE ge distribucije. Gotovo je sigurno; trebalo bi dalje igrati 8, ali to moie prifekati. IzvodaE je u talonu kupio #9, a to je ima

.I)

v.

v

*,

v.

Q

v.

*,

V. Igra

74

mala karta koja se sigurno uklopila. Iz lista igraCa koji je na redu vidljivo je da u b boji nema ruSenja i da je iz njegovog kuta gledanja to jedino moguCe izvesti u ()r boji, gdje je i 6 7 . IgraC preuzima daljnju igru i , ukoliko zadriava igru za sebe igrajuki #A. Partner dodaje b ~a izvodaC, je zapamtio da je kupio 49, ima problema s dodavanjem karte u b. Ukoliko doda manju kartu, zna se za 4 9 , a ukoliko doda b9, zna se za manju kartu. OdluCio je dodati B7, pa opet skriva &8. IgraZu koji je u Stihu uglavnom je jasno da, ukoliko njegov partner ima distribuciju 2 + 4 + 2 + 2, treba izvodaCu uzeti b i* osmice, na koje Ce partner odbaciti u ((LD i 9. Nakon *D, a na treCu kartu #, a 9 , igraC koji je Sto je partner odbacio na dobro procijenio pozicije karata u svim listovima mogao bi konstatirati i slavodobitno donijeti u pravo vrijeme 107. IzvodaC je pao uz uobiCajen ! komentar: ne mogu vjerovati: jedini feler ta s i n ~*8 l

*,

...

Primjer koji je iznesen objasnio je detalje dobre igre partnera koji

sh $iatili izvodaCa betla. Taj je prirnjer daleko nedostatno obuhvatio velik broj moguCih dogadaja u prelijepoj igri u betlu. Treba se rukovoditi naCelima u obrani i korisno markirati da bi partner razumio uzrok postupka. Treba se uvijek driati pravila, osim kad je nemoguCe sprovesti ih u djelo. Tada Ce pailjivi i koncentrirani partner prepoznati nemoguCe i razumjeti razloge bag takve, naizgled iracionalne igre. Probajte prepoznati!

.j>

Partner odbacuje karte iz boje obrnuto od propisanog, a to je od manje ka viioj karti. On zasigurno negira moguCnost ruSenja redovnim postupkom, a mala karta koju je odbacio nije bila karta kojom se moglo sruSiti izvodaCa, jer je tada ne bi odbacio. Na kraju o taktici partnera koji, pokuSavaju naCi naCin da sruSe izvodaea, Cesto u igri nemaju moguCnosti za bilo kakvo markiranje, nema indicija iz licitacije, pa se jednostavno treba osloniti na igraZko iskustvo, koje govori ito je bilo bolje poduzeti u sliCnoj situaciji.

-

Taktika taloniranja maCajna je za uspjeSno odigravanje betla. u talon treba izbaciti karte kojima moiemo uzeti itih, saCuvati karte koje m o p uzeti Stih, ukoliko ih protivnici neCe naCi. Pa pogledajmo je li to takav primjer:

V. Igra

75

talon prije izmjene #J i *K talon poslije izmjene b 9 i J

4 8,D,K

v 8,K

TALON

D,

4 7, 10, A

vA

*6

9, lo, A 9, lo, A

,"*'

v 7,9, 10, J, D 7,8, J, K

"I) K Ukoliko smo se taktiCki talonirali, moguCe je da se spasirno: protivnici Ce u naSem listu traiiti uobiEajene felere! Licitaciju je otvorio igraE lijevo od izvodaEa betla. Licitirao je 2. IzvodaE je licitirao 3. Desni pratilac je licitirao dobar 3. Lijevi protivnik ne moie licitirati dalje, pa takoder licitira dobar 3. IzvodaC je kupio iz talona i talonirao kako je prikazano, te objavio betl! E atakira iz singla OD. IzvodaE dodaje *J. W uzima s *A. U sljedekem Stihu atakira VA, na Sto partner dodaje VK, a izvodai: VD.Nastavljaju8 u sljedeCem Stihu s 0 1 0 , W pokazuje sing1 0. E odbacuje IK. IzvodaE dodaje 07. W ponovo IzvodaE dodaje atakira 0 9 , a E nastavlja sa Skartiranjem i dodaje ID. Stihu zadnji luzer. Zaista ne bih htio biti na mjestu W-a. Iz distribucije koja je ostala u listu (3 + 0 + 0 + 3) nije lako atakirati, i to joS prema partnem. No, u sljededem Stihu traii se mSenje, izvodaE je kupio IJu talonu, a neSto se na kraju mora igrati. Partner je dva puta odbacio I , pa neka bude I 7 . Dmgi partner nije stigao dodati 48, a izvoifaE je odbacio jedini feler *K! Znali ste da Ce se to dogoditi. Hoke li i drugi put, i ja bih volio nati. Ipak treba pohvaliti izvodaEa za magtovitost, jer da su protivnici u imali distribuciju 5 + 2, to za izvodaCa ne bi zavXilo tako dobro. Toliko o betlu u ovom poglavlju. Uistinu malo. U poglavlju zanimljivih partija bit Ce korisnih komentara, pa svratite!

V. Igra

76

Igra

3.

- sanac

Aduta nema. IzvodaC mora realizirati 6 Stihova iz lista koji je uglavnom balansiran. Napomenuli smo da takvi listovi trebaju sadriavati viSe rezona nego listovi s kojima bismo igrali u boji, ovisno o poloiaju karata po bojama i podupirajutim kartama barem u jednoj boji. !

Sanac ili 7 moiemo irrrati iz licitaciie ili direktnom obiavom sanac! Ukoliko je licitirao jedan protivnik, a mi smo iza njega drugi pa krenemo licitirati sanac s licitacijom 3, moguCe je da treCi igraC objavi betl, pa je s licitacijom gotovo - igrat Ce se betl, koji je objavio treCi igrae. Ako smo za licitaciju treki na redu, Sto znaCi da je do nas licitacija iSla ovako: 2, 3, reCi Cemo 4, pa ukoliko igraCi imaju takve listove s kojima mogu licitirati dalje, nastavit Ce otvaraC sa 4 bih ja, sljedeCi igraC moie reCi 5, pa je licitacija ponovo stigla do nas, a moramo ponovo zbog prava prvoga podignuti licitaciju za jedan nivo, znaCi 6. Jedan od igraCa koji su joS u licitaciji licitirat Ce 6 bih ja, a ukoliko to nije otvaraC, njegovo mjesto uvijek moie preuzeti drugi igraC, i konaCno, licitacijom 7 doSli smo do , .... kraja. -0

Imamo dva tipa li_stova s kojima Cemo pokuSati igrati i pro& na ,, sancu: a) balansirani ili kla~i~hi:dishibbcije3 + 3 + 2 + 2 ili 3 + 3 + 3 + AS, u svakoj boji po Stoper, 6 + dobrih rezona, npr.: .

I. 2.

3.

4.

# A,D,IO # K,D,~ fi A,K (I fi A,K,D -

'

>

I

K,D,J

Q

A,K

*D,J,9

K,D

Q

A,K,D*

A,K

0 K,D

ili

(I) A , K ili A,J,8 0 K,D,J ,...ili A,K (I A,K.

Kod balansiranog ili klasiEnog sanca Stihove Ce donijeti samo karte figura gornjeg ili viSeg ranga. Moiemo ih nazvati TOP FIGURE, a to su: AS i KRALJ. Karte niieg ranga figura DAMA i DECKO uzet Ce Stih kada su u pratnji top figura. Drugim rijeEima, s takrim moramo irnati - .listom ., I'. snagu visokih karata u svakoj boji.

I

I

V. Igra

--

- . ... -

-

-. ..~

-

-

.--.

77 -

b) dinamiEni - distribucije 5 + 2 + 2 + AS ili 5 + 3 + AS + AS, npr. : , : -%? .

& A,K,D,9,7 & A,D,J,9,8 &A . -

1.

2.

;>,

s.

% .

C

A,10 A,D,J'

t;+

A

*

K,D

# A

A

6

a

-*K,10

'

.

A, A, K, D, J, 9,8.

Kod dinamiCnog sanca karte niBeg ranga od 10 do 7 mogu biti i Cesto jesu Stihovi. Znaei da nam za takav sanac treba manje visokih karata. Bitno je da u svakoj boji imamo Stoper. Sada se moie oEekivati pratnja protivnika za koju se moramo posebno osigurati Stoperima u bojama licitacija naSih eventualnih protivnika, te u # i (I.To je zbog izvorne atake qd strane lijevog protivnika. + *, -,.:

-

;-

$.

NaSi su protivnici licitid;:: lijevi pr&ivnik do betla, a desni protivnik zaustavio se na

'

i s t kojim bismo pokuSali igrati sanac mora sadriavati dvostruki Stoper u boji, a to znaei: A, D, x ili K, D, J ili D, J, 10, x itd. Cinjenica je da je ponekad i dvostruki Stoper nedostatan ukoliko lijevi protivnik u izvornoj ataci odmah atakira u boji partnera! -..- I

, I

.

Pravila ponaSanja za igraCa koji mora atakirati: ?-

izvorno atakira i ~ r a rliievo od izvodaEa sanca! 1

-

:

&b.

:

>$,job

.

--

najbolje je atakirati partnerovu boju, oduzeti kontmlu - kartu iz boje koja i z v d k e v list - izvodah -.. . nad tom bojom, - prilikom svake atake treba se pridrgavati i pravila markiranja!

+:,CZ,

Partner je pozvao pa femo atakirati: ,, , - boju koju je licitirao partner, g - ukoliko nije licitirao, boju koju smo mi licitirali,

Partner je kontrirao pa femo atakirati: , - boju koju je licitirao partner, .,- .

4\,.J.*

$

-

<

i

.

L

. (:L ,: .

.

-

.

.... ,.-. J

ukoliko nije licitirao, boju koju smo mi licitirali,

.

. a

,

l,

,,

_

a 8

,

V. Iara

78

Navedene zakonitosti u pravilu se mogu naruJiti samo ako smo u boji obvezne atake Jiken (bez karata u boji)! 0 tome drugi igraC obrane mora uvijek voditi raeuna.

IzvodaC je iz ruke licitirao sanac, odnosno objavio je igru sanac! a) svi dolaze, a lijevi igraC obrane ima u listu sljedeCe, pa Ce atakirati:

b) igraC je pozvan, a partner je licitirao do #10,7

v K , 8

b) igraC je poman, a licitirao je

*,

*

*,

pa Ce igraC atakirati:

J, 9

&

D, 10,9, 7.

pa Ce atakirati:

b) igraC je pozvan, partner nije licitiirao, a ni sam igraC nijg l i ~ i o opa , Ce .. atakirati: L9,8,

f

A,9,8

-;>d*;.&

c) igrat je dao kontru, a licitirao je

0 9,8,7

* #, *

l0,9,8

a J. 5

pa be partner atakirati: D,10,9,8*

9,8.

c) igraC je dao kontru, a partner koji Ce atakirati je licitirao atakirati:

.

I,

pa Ce

ZaSto je igraC prekrSio zadane propozicije? Nakon ovakve atake partner je uspio dobro markirati i joS bolje atakirati! SljedeCa je karta OD. Ne samo da pozvana ataka nije zakasnila, partner sada m a Sto Ce za *K ukoliko izvodaC ima samo VA, a partner obvezno deblokira VK, omoguCiti ulaz u ruku igraCa koji je atakirao, pa dolazi pregrSt Stihova.

I

V. Igra

79

c) igraE je dao kontru, nitko nije licitirao, pa Ce se atakirati: fiK,D

*10,9,8,7*9,8

-J, 10.

Jedna partija iz pozicije kada se nije moglo atakirati po protokolu:

izvorni talon talon nakon imjene

fi ---

4 9i8

fi 8 i 7

'ALON

K,D J, l 0 , 9 , 8

6

l0,9,8,7

%vodaE je licitirao 2 iz lista koji je solidno kompaktan i obeCava igranje #, a ne iskljuEuje se sanac ukoliko netko krene licitacijom na betl. SljedeCi igraE ne ieli propustiti priliku da odigra b , iako se boji, jer ukoliko iz talona stignu dva nikakva bit Ce gusto, a sve drugo se viSe nego dobro uklapa u list. I licitirao je 3. TreCi igraC koji je na redu za licitaciju uglavnom uvida da su dva igraEa prije njega krenula na osvajanje neke boje, Sto obeCava sasvim male karte u talonu, a za njega bi se mogao ili bilo Sto u ili 6 ,ili dva mala uklopiti betl, bilo da kupi dva rnala b , moie sve osim VA, pa je, prema tome, licitirao 4.0tvaraE i naS igraC sanca licitirao je 4 bih ja. SljedeCi igraC odluEio je licitirati do b, pa, prema tome, 5. Za sljedeCeg igraEa takoder nema razrniSljanja - 6. OtvaraE 6 bih ja, a Bali St0 se ukrcao lijevi rotivnik s betlom, jer bio bi posao kontrirati desnog protivnika sa 4 karte IgraE je malo razmislio zbog b , u kojem ga Eeka desni protivnik, ali moie ga igrati samo Sam, kada dode na Stih, a tada je Stoper siguran. Oba igraea rekla su dobar 6. V i h je talon. Izvodaeu je mogli bi biti dovoljan b , minimalni Stoper, a potencijalni Stihovi u posao. Talonira se kako je prikazano. Objavljuje da igra sanac. IgraE na

v,

v,

P.

v

V. Igra

80

redu izjavljuje da ide. SljedeCi igraC obavjegtava igraCe ni blizu! Nije bag dobro tako izjavljivati, zna se da je igraC igao na betl, no sada se pretpostavlja da u tom listu za betl nema baS niita. Pratiocu treba samo ataka koja Ce kroz list izvodaCa irnpasirati fi. Pratilac je pozvan i poCelo je razmilljanje, a igraC koji je pozvao postaje nervozan, sada i on razmiglja: pa Sto Ceka taj Covjek, zagto toe odigra taj #. Mi mamo zalto raztnislja, a o toj ataci ovisi cijela partija. OdluCio je atakirati najveCu kartu iz najdu2e atakom, izvodaC bi trljao ruke, no u talonu su boje! Dobra odluka s kupljene dvije 9 karte, a to je uz kratkoku u toj boji bio dobar razlog da se 0 ne atakira. Partneru koji je tako dobro atakirao treba stisnuti ruku, ali jeste li erimiietili Sto mora uCiniti igraC koii ie ~ozvao?

v

I

V. Igra

81

Igra

- ataka

Igra poEinje otvaranjem prve karte od strane igraEa koji je na redu. Tako odigranu kartu nazivamo izvornom atakom. Svaka prva karta jednog Stiha je nova ataka. Molim da se zapamti, bit ke korisno: i kartu izvorne atake obavezno odigraite licem okrenutim prema dolie! r

Ta karta je sigwno odigrana, a u list se moie vratiti samo ukoliko , je na st01 stigla od igraEa koji nije na redu. Nitko od igraCa je nije vidio i nerna Stete. U protivnom, netko tko nije bio na redu za igranje odigra kartu i Iicem okrenutim prema gore i Steta je nastala. Pitanje je kako je i koliko ' naplatiti? L

Od sluEaja do sluEaja, Steta svakako moie biti u rasponu od nikakve pa do katastrofalne. Na sljedekem primjeru pogledajmo jednu katastrofalnu Stetu: . na redu je protivnik lijevo od izvodaEa. Igra se pod kontrom i igraC koji je na redu vrlo objektivno i n u b 0 razmiglja. Dvoumi se izmedu dvije atake, jer ukoliko donese loSu odluku, izgubio je kontru koju je dao! U trenutku ' dok razrniSlja, kao grom iz vedra neba partner odigrava VA! Pogledajte , katastrofa!

*

b8 i0 8 I

partner koji je na ataci

b l0,9 0

lO,9 K, D, 10,7 (I A , K

partner koji je igrao

TALON

* -(I D, J, 10,9,8,7

V. Igra

83

C Karte unutar svake boje moiemo rangirati na sljedeCi naein: '-

-

figure su: A, K, D i J, top figure su: A i K, _. ostale karte su: 10,9,8 i 7 (moiemo ih razliEito nazivati, npr: male, niStavne, slabe, ispod figura, luzerske, itd.). a -

I

j-l

Pogledajmo nekoliko primjera kako treba atakirati kada igramo prema partneru: .i.. . ...:5% .q .+ * .- .2 :, .'. +

iz singla: A prioritetno. U jednoj je boji A, a u drugoj D. iz dubla: . K, &, D; J; J, 10; l0, 9; ili, u nedostatku bolje atake: A,.D; A, J; A, 9; ili &, J; & 8; Q, 9 itd, iz triju karata: A K, D; &, D, J; Q, J, 10; & 10,9; ili, u nedostatku bolje atake: A D , J; A, 10,9; ili K, J ,lo; & 10, 7; ili D,10,9; Q, 9, 7; ili 19; 7; itd. Mogli bismo nabrajati dalje, ali to nije potrebno. Vainije je dodati: kada imamo izbor za ataku iz viSe boja, odabir boje iz koje Cemo atkirati treba biti: .h

r

-

.

.

.L

sekvenca (skala),

a to su tri i viSe karata u nizu, bez prekida u redoslijedu.

.,

c

?

Kod izbora atake dalje moramo voditi raEuna uglavnom redom o sljedekem: ukoliko smo sami doSli, donijet Cemo boju po izboru, a ukoliko je partnerova, ne smije se doCi kartom kojom bismo kroz partnerov list . ,, izvobaEu realizirali besplatni Stih, kao npr.:

partner koji prima ataku ,_ - F .~, partner koji atakira 8 9 - .i. , A,D,10,8,7 raspored karata kod izvodaEa K,J ' Nikada neCemo atakirati *9. Ukoliko nas je pozvao partner, atakirat Cemo prvenstveno boju koju smo licitirali, zatim partnerovu boju, ukoliko imamo dovoljno visoku i vezanu kartu, atakiramo naravno najvigom kartom. gto se boje tiEe, kada nemamo drugih indicija, atakirat Cemo kartu boje kupljenog talona (u 90% sluEajeva neCete pogrijegiti)! . I $ - -

V. Iara

84

Svaka ataka uvijek je delikatno pitanje. Kada smo pozvani, najbolje se rukovoditi univerzalnim i provjerenim rjegenjem, a to je:

naiveCa karta za koiu oartner ne zna da ie kod nas! Kada kasnije analiziramo odigranu partiju, uglavnom Cemo ustvrditi da je postojala samo: jedna karta koja je bila ispravna ataka. To Vas ne treba obeshrabriti, jer " lako je biti general poslije bitke "! Kada atakiramo prema izvodaCu, spomenuli smo da trebamo atakirati:

Da ne dode do zabune, iz niCega je mala karta, a najviSa od malih je markiranje ! Npr.: iz

8; ili l o , 9; ili & 7;I ili ,2 , 8 , 7 ; ili lO,9,7; ili lO,9,8,7.

U svakom sluEaju, izvodaCev list vrijedi manje zbog toga Sto mora primiti ataku lijevog protivnika. Kada smo pozvani, obveno trebamo atakirati boju partnera koji nas je pozvao kroz izvodaEev list. Ukoliko smo sami doSli, u veCini Ce sluCajeva takva ataka biti najbolja ataka! Iznad tih svih izreCenih pravila o ataci, naibolja ataka Ce *,

m

<.$-.:,

:-,-

p r v o ~ aizvodaEa skratiti za adut.

3.:r

-

Dakle, pogodena je boja koju izvodaC nema, a time nije samo rijeSeno pitanje skraCivanja izvodaEa! Partneri mogu odahnuti jer se ma Sto Ce se odbacivati na kanonade izvodaeevih aduta, odnosno Sto treba Euvati. Kada boja koja naizgled ne sadriava Stih (jer je druga boja sadriajnija u pogledu gustoCe figura) postane glavna boja, koju treba Cuvati da bismo spasili iivu glavu, tako dobru ataku za nas Ce odraditi samo dobar partner, a ako je ta ataka odradila 5. Stih igraEa obrane, korist je dvostruka. 1".

,f+"

...-'.'!

'

'2 '.: -

.

"

*'.id

,,':.>

$ , - .

' -

85

Npr., u listu imamo:

fi D,J,lC

..

D,J,lO

a partner je prema izvodaCu atakirao

*z

*

&D,J

0

lo,

iz lista koji sadriava u *9,8,7.

aka, jer su rijeSene rame stvari u korist partnera, a protiv 1. izvodaC je prvi skraCen, 2. partner koji nije atakirao, izmedu triju karata u karo boji odmah moie markirati, 3. nadalje, sve karte Ce se odbacivati da bi se saEuvale karte iz boja potencijalnih Stihova, 4. partner Ce raditi isto i odbacujuki veCe ili manje karte takoder Ce partneru pokazati Sto ima ili Euva u listu, i to je opet markiranje!

*

u preferansu se u poStivanju boje ne mora dodavati viga karta od veC odigrane. ZnaCi, ne treba iki

iber (iznad)! Ukoliko nemamo kartu boje koja se igra, Stihu Cemo dodati adutsku kartu, osim ako se igra bet1 ili sanac, a ukoliko nemamo adutsku, dodat Cemo bilo koju kartu. Kada smo dodali adutsku kartu, i ukoliko je ona jedina u tom Stihu, isti smo preuzeli, pa smo u sljedeCem Stihu na ataci! Kada partneri zajedno igraju protiv izvodaEa, bilo da je svaki doho svojom odlukom, ili jedan pozvao drugoga, oni moraju osvojiti zajedniEka

4 gtiha! Kako su i u kojoj koliCini Stihovi osvojeni, pratioci izvodaCa upisat Ce na njegov konto, u istim kolicinarna, a ako je jedan od pratioca zvao, upisat Ce sve Stihove sebi.

I

Ukoliko jedan od partnera kontrira, pa partneri ne osvoje zajedniekih 5 Btihova,

86

V. Igra

partner koji je kontrirao upisat Ce sve ?.tihove, ali i vrijednost igre, u negativnom iznosu. Ukoliko je kontra uspjela, partner koji ju je dao upisat Ce na konto izvodaea juhe, u vrijednosti igre. Ukoliko su pratioci kontriranog izvodaea osvojili viSe od 5 Stihova, upisat Ce samo peterostruku vrijednost igre, tj. maksimalno 5 5tihova.

87

d . Iqra -

5.

Igra

- markiranje

Izuzetno vaian segment igre u preferansu je markiranje. Igrati xeferans, a da se nismo educirali u svim podruCjima, otprilike je kao nauCiti pokrenuti auto, i sada se vozimo, ali joS nismo nauCili stati. Drugim rijeEima, prije nego smo krenuli s igrom, moramo mati i markirati, barem u glavnim segmentima. Naravno da je markiranje moguCe samo iz karata koje se igraju od prvog Stiha do Stiha koji prethodi predzadnjem. Daljnje pisanje i razjagnjenja u maEajnim situacijama igre pratit Cemo po podruiijima:

-

igra u boji, igra betla,

-

,sada o markiranju opkenito, a detaljnije uz samu igru! KljuEna se markiranja odvijaju odmah, samom atakom, ili ako je izvodaE bio prvi, prvom kartom koju u Stih dodaje jedan od partnera. Markiranje traje kroz cijelu igru od karte do karte, ili iz Stiha u Stih.

%ji

*

:

Trudimo se i pokuSavamo markirati partneru, a ne izvodaEu, no on

ie za stolom i Sto je vidio, vidio je. Je li razurnio Sto se njegovi protivnici iogovaraju?

Ft

-

Partneru Cemo markirati na tri naCina: igrajuCi prvu kartu u jednom Stihu, a posebno kada je ona i prva iz jedne boje, ' dodajuCi kartu Stihu u kojem je atakirao partner ili izvodaE, odbacujuki iz lista karte u gtih, kada nemamo odgovor na kartu boje koja se igra.

rimjeri slijede. Prva karta Stiha uglavnom pokazuje interes u toj boji, Sto znaEi interes da se uzme Stih ili da se izvodaE skrati za adut ukoliko nema tu boju, a to je najbolje uEiniti Sto prije, jer tu Stiha nema, a dobili smo na tempu. Odigrana karta obeCava posjedovanje jedne manje ispod te odigrane, ako je iz sekvence, ili joS manje ako nije.

V. Igra

88

Kada Stihu koji se igra dodajemo svoju kartu, ukoliko taj Stih ne uzimamo za sebe, moiemo partneru markirati dodajuCi veCu kartu, a ukoliko imamo i manju, partner bi to trebao prepoznati. Markiranjem smo naznaeili da je boja dalje kontrolirana. Npr. : " ' izvodair partner u listu imamo

Partner je atakirao 9, a izvodai: dodao A. Mi smo dodali K markirajuCi: - postojanje drugih visokih karata u . ,ili - K singl. Kada partner ponovno dode u Stih, s lakoCom nastavlja igrati (I,jer Ce partner ili uzeti (I,ili, ako je bio singl, rezati adutom. Kada izvodaC igra iz aduta, svaki od partnera Ce markirati Sto ima. , Dodavat Ce karte boje koju posjeduje. Npr .:

partner

partner Il0iv7.

I8 (I A,D, J, 10 .9 1) A, J, 10,8

izvodair

1 K,9

1 1

j

1

) K, 10 (1) D 3

f

Izvodai: igra igru. Kao prvi, atakira #A, svi dodaju po #, zatim I K , a pratioci nemaju #, pa Ce prvi pratilac koji je na redu dodati u Stih *D, te 7 pokazati da moli i prihvaCa boju, kroz list izvodaca. Sigurno posjeduje 1 .A i J + ostale nevaine karte. Da ima *K, partner bi ga dodao umjesto ' .D. Drugi partner u Stih dodaje VD i markiranje je potpuno identicno kao

*

89

V. Igra

v

kod prvog partnera, osim toga Sto je partner namaCio posjedovanje boje, ali i dao na manje svom partneru "ukoliko dodete na Stih, molim ni pomisliti atakirati kroz moj list 9 , jer OK ne posjedujem, pa moj VJ, koji sam namaCio nikada neCe postati Stihom". Vidljivo je da je izvodaC koji je Sto je 1 cijeli Stih + 5 u # = licitirao # igru raCunao po 0,5 rezona u i 6 Stihova. Medutim, protivnici poznaju pravila markiranja, pa 2 x po 0,5 itihova nije proSlo.

v

,

*,

Situacija je potpuno drugaCija ukoliko izvodaC igra betl. Markiranje je toliko vaino da je "vainije od samog betla". Zajedno s igrom betla obradit Ce se markiranje. NeSto drugaCija situacija je ukoliko izvodatai: igra sanac. Globalno treba prihvatiti da Ce se markirati obrnuto od markiranja u boji. Spomenuli smo Sto je markiranje u betlu, kada se feler izvodaCu moie pronaCi uglavnom i jedino markiranjem. U pratnji izvoda(5a koji igra sanac, uz dobro markiranje partneri uglavnom mogu veC u trekem itihu samati gotovo sve o partnerovim kartama. Pa ako smo saznali sve o partnerovim kartama, a naSe naravno vidimo, jasno je da uglavnom mamo i gto ima izvodaC, a talon uvijek ostaje nepoznanica! Svaku kartu koju imamo u boji kojom mislimo srugiti izvodaCa, moramo Cuvati kao "zjenicu oka svoga"! IzvodaC u listu ima zastupljenost svih boja, i u svakoj boji karte u takvoj koliCini i kvaliteti da protivnici ne mogu izgurati (razigrati) boju do te mjere da male karte pretvore u itihove. U porno6 dolazi manje rnarkiranja. Primjer 1: lijevi pratilac

desni pratilac #9 i

# i5 !

v

8,7 A, J, 7

VS

TALON

.8

0 D,J,l0,7 izvodaE A,D K,D,9 A, 10,9 A,K

#

v

a

#

K, J, 10

V. Igra

90

IzvodaE je u talonu kupio @A i v 8 . Vidljivo je Sto je talonirao. Nakon Sto je objavio da igra sanac, oba su protivnika doSla pratiti! Pa da vidimo kako su se snaSli: lijevi protivnik koji je na redu igra malom kartom # kroz izvodaaEev list. Partneri nisu licitirali, pa se o njihovim listovima ne n a niSta. IzvodaC je oprezan i Eeka pogreSku obrane, pa propuSta mali # stavljajuCi D, do drugog protivnika. Manevar je vrlo taktiCan iz dvaju razloga: 1. ukoliko je igraE obrane atakirao ispod BK, ostao je bez Stiha, 2. ukoliko je #K kod drugog protivnika, isti Ce uCi u Stih i moguCe je da krivo odigra, pa evo Stiha iz pogreSke koju je napravila obrana. Nakon partnerove atake desni pratilac prepoznaje da je njegov partner atakirao mali # i da izvodaE u listu ima A i D jer to, naravno, jasno vidi iz svojih karata u listu. Desni pratilac je uzeo i prema partneru odigrao veCi 0 9 . Partner ima veCu kartu, ali je nepotrebno stavljati je. Na taj se naEin partneru pokazuju sve karte do O)D, jer Ce izvodaC uzeti a 9 s 1 ) ~Dalje . je izvodaC u loSoj situaciji. Dobio je sarno Stih, a sigurnih Stihova ima: @A, * A , ~ K i #A, Sto je ukupno sarno 5 Stihova. Svjestan da su protivnici u prvim dvama Stihovima priliEno saznali, mogao bi proCi jedino ako oni pogrijeSe i odigraju 9.Ukoliko ieli saEuvati kontrol u svakoj boji, igrat Ce *9, Sto Ce desni pratilac uzeti s *J, Sto opet znaCi da se i dalje kontrolira. Opet se igra @, a poznato je da partner ima sve osim @A. IzvodaE bi gotovo mogao predati igru, ali se mora vidjeti koliko be Stihova uzeti koji od protivnika.

*

Primjer 2:

lijevi pratilac

B7

*

9 D,9,7 D, 8 , 7 (I K,D,7

;., *

desni pratilac

ri TALON

J, 10,.

l0,9

f

!

V. Igra K

91 -

1

-

-

IzvodaC ima 5 Stihova, a 6. je Stih izgledan u bilo kojoj boji s trima kartama. 1) je problem jer izvodaC ne zna kakav je raspored karata u 1). Lijevi je pratilac bio prvi na licitaciji. Iz ruke je izjavio da ima betl. Naravno, izvodaCu preostaje reCi sanac iz ruke, ili odustati. IgraC na poziciji N odluCio je igrati sanac iz ruke. Desni je pratilac izjavio da ide. Lijevi pratilac razmiSlja o dolasku ili ne, ali i desni razmiSlja kako bi bilo dobro da lijevi pratilac uopCe ne dode, jer je njemu tada prolaz siguran. Atakirao bi 1) i opet 1), i to su dva Stiha. Dalje razmiilja i desni pratilac: bilo bi zapravo najbolje da dobijem partnera koji je, ukoliko ide, prvi na ataci, pa da pogodi atakirati 1). Lijevi je partner odluCio doCi i odmah pita: mogs li igrah?? Desni pratilac sada moli za malo vremena, pa razmiglja: rekao je betl iz ruke, a ide pratiti sanac. To maCi da ima i pokoju figuru, zapravo trebao bi imati 3 rezona. ZakljuEak jest: pa ovaj izvodaC je zreo za kontru. I sada nastaje problem. Ni jedan od partnera nije licitirao ni jednu boju, pa prema tome, nema nanaka za ataku. Desni bi partner kontrirao, medutim, tada lijevi partner mora

atakirati oik

.

Desni partner vidi samo svojih dobrih 5 1) karata, pa izjavljuje, jer drugo mu ne preostaje, dobro. Pravila propisuju: igraC koji atakira ukoliko je partner kontrirao, mom poStivati redoslijed: - boja koju smo licitirali, a ukoliko nije licitirana ni jedna, tada - boja koju je licitirao igraC koji Ce atakirati, a ukoliko ni ona ne postoji,

-

a.

A sada da vidimo kako Ce se dalje snaCi partneri. Lijevi partner Ce atakirati I)K iznad D, jer mu se to, glede njegovih dvaju potencijalnih Stihova u damama, Eini najbolje. IzvodaC trlja ruke, nije se atakirao 1). Testira situaciju u VA, a zapravo veC vidi 6. Stih u 0 1 0 . IgraC desno od izvodaCa sasvim ie sveiedno. IgraC lijevo od izvodaCa dodat Ce dodat Ce *lo ili (17. Na redu je izvodae, koji dalje igra OK (pretpostavljam da uvidate kako izvodaC grijegi, jer je trebao igrati OJ). Na VK igraC desno od izvodaCa odbacuje onu drugu kartu, za koju smo rekli da je svejedno, dakle, ako je odbacio *lo, sada Ce odbaciti Time je igraE u potpunosti

a9,

a9.

92

V. Iqra

markirao da ima b (ukoliko se na jednu boju odbace karte drugih dviju boja, markira se postojanje Eetvrte boje). Nastavak ove partije i Kada lijevi nije tako bitan, jer izvodaC dalje moBe uzeti jog dva Btiha u igraE dode u Btih u bilo kojoj boji, igrat Ce markirani b. Podrazumijeva se da prvo za sebe uzme sve Stihove koji mu pripadaju, pa tek poslije odigra # za partnera, koji Ce uzeti sve Btihove do kraja. Nas je u ovom poglavlju zanimalo kako Ce se partneri dogovarati odbacivanjem nepotrebnih karata, Sto je znaEajno razliEito kad izvodaE igra u boii ili sanac. Pa da kratko ponovimo najvainije:

*.

-

kada izvodaE igra u boii, iz boie koiu driimo Cemo prvom moguCom prilikom odbaciti nepotrebnu kartu, kada izvodaC igra sanac, iz bole koiu driimo nikako neCemo odbaciti kartu te boie, veC u odbacivanju na boju koju nemamo redom izmjenjivati karte dviju boja, da bismo markirali Eetvrtu boju koju driirno ili ielimo da partner prvom prilikom atakira.

V. Igra

93

I

6.

Igra

- skviz

U igri, u boji, a naroCito kada se izvodi igra sanac, moguCa je situacija koju nazivamo: skviz!

-

Skviz ili skvina slika je situacija kada igraC mora izgubiti Stih koji mu pripada, jer Ce protivnik gledajuCi Sto odbacuje, odbaciti kartu u suprotnoj boji! Pretpostavit Cemo zadnicu jedne partije, da vidimo kako izvodaE nije dobio ni Stiha nakon Sto su partneri pronagli skviz.

t

partner koji skvizira

partner koji prihvaCa skviz TALON

izvodaE sanca

4 K,7

v K,lO

I

Na redu je igraC lijevo od izvodaCa i on atakira *J. IzvodaE je u skvizu, mom odbaciti jednu kartu boje po izboru. Recimo da je odbacio 17. TreCi igraC i partner igraEa koji je atakirao u tom gtihu, odbacuje kartu druge boje. Ponovno igra partner i atakira i u sljedekem Stihu. Sasvirn svejedno, jer je skviz odigran i sve je gotovo. Partner koji je prihvatio skviz ima drugu od triju karata izvodaea. Da je u prethodnom ltihu izvodaE odbacio 9 1 0 , ratilac bi odbacio suprotno, a to naCi iz druge boje - u ovom sluzaju 9. Da partneri nisu pravilno doveli igru u skvimu sliku, izvodaE bi realizirao Stih u jednom K.

P

Ukoliko smo knjigu Citali redom, a gradivo pratili koliko smo mogli prihvatiti u prvom Citanju, jasno je da smo doSli do kraja! Mnogima koji poCinju s preferansom izneseno izgleda toliko tegko da je na prvi pogled nesavladivo! Da se premosti ta zapreka, prvo treba malo kibicirati,

94

V. Igra

1 pa tek onda poEeti igrati. Uz knjigu koja bi mogla biti nadohvat ruke, odnosno ispod stola na koljenu (kao galabahter), bit Ce pun0 lakge. IgraEi s iskustvom naCi Ce vige stvari koje nisu spomenute, no njima ne trebaju osnove preferansa. Najvainija su ujednaCena pravila koja primjenjuju svi za stolom. SljedeCa poglavlja bavit Ce se sa zanirnljivim sadriajima koja idu uz preferans.

1

V I , PogreSke u preferansu 1.

Pogregke u licitaciji

PogreSke su dio igre u preferansu. Morarno razlikovati namjerne od nenamjernih pogreSaka. I dalje, trebamo razlikovati pogreSku od blefa! Kada igraC koji je licitacijom, najavom igre ili direktnom objavom betla ili sanca izborio status izvodaea, nitko i nikada nema pravo raspitivati se o naCinu ili izboru, da se to i realiziralo! Gotovo je nepristojno, nakon Sto se nitko od protivnika nije usudio doCi i pratiti izvodaea, a kaiemo po svoja dva Stiha, traiiti da izvodai: pokaie karte. Ukoliko ne ieli, nesudeni partner Ce ustupiti svoje na pregledavanje i tako je igraC na svoj naCin postigao cilj i tko mu Sto moie.. . Vrlo nepristojno! Svaki igraC preferansa Ce vrlo rado pomoCi drugom kolegi i odgovoriti na svako pitanje, ali ne za vrijeme partije kada se s njim nadmeCe za rezultat. Medutim, svaki je igraC odgovoran svom partneru, a pogotovo za postupke u licitaciji, dok se nije malo da Ce biti partneri.

U ovoj knjizi ne moie se obuhvatiti sve do Cega u igri moie doCi, pa Cemo se dotaknuti najEeSCih namjernih ili nenamjernih pogregaka:

a) b) c)

a) b)

kada nije nitko licitirao, ili je igraC prvi na redu, a licitira se 2, igraC uopCe nema 111 boju, a ima minimum obeCanih rezona, igraC ima minimalna obeCana 4 Stiha, ukoliko je I ) adut, igraC nema ni jedno ni drugo. kada se igraC zaustavio na licitiranoj boji koju nema, za taj manevar nema objagnjenja, takva je licitacija od obrambene vainosti. PokuSajmo se odrediti prema licitaciji 2, koja nosi naziv: licitaciia za ~ o t i e r u !

96

VI. PogreBke u preferansu

Naziv je u skladu s akcijom, i u slucaju: a) 4 do 5,5 rezona sa distribucijama koje tog trenutka ne odreduju konaenu destinaciju, opravdano Cemo licitirati 2! Npr. : 1. # K , D , 1 0

2. 3.

fi A, 9 BED

vJ,10,9

*A,K,D

6 8

%D,J K,D

*K,9 J , l 0 , 8

6 ~ , & 7 *A,K,~.

*

Gotovo da je komentar suvigan. Svi listovi podriavaju svaki talon. Zamislite kakve bi teSke rijeCi izgovorili na svoj raEun, da s jednim od navedenih listova niste licitirali 2, a protivnici isto licitiraju dalje. Naravno, talon se gleda, pa se u takvom sluCaju u talonu najCeSCe nadu dvije top figure. Sanac je tada najbolji izbor, pa da vidimo tko je hrabar doCi pratiti. b) specifiEna situacija kada se list sloii tako da je u njemu uistinu i niSta drugo. Npr. : 1.

B -

2. # A 3. # l 0 , 8

*9--qtK,10 9,s

** *

J, 9 , 7

a D, J, 10,9,8

10,s

6 J, l 0 , 9 , 8 , 7

J, l 0 , 9

(1A, K, J, 9 , 7

Ovo su specifiCni listovi koji partnera mogu povuCi do davanja kontre izvodaeu. To je dobro i potpuno u'skladu s naeelima licitacije. Ukoliko kontra ne uspije, igraC koji ju je dao sam je za to kriv. c) diskreditirajuki listovi. Nema rezona, ali ima luzera koji nisu dobri za betl. Zapravo nema niSta, drugim rijeCima, ima samo dalje! Ali kartaSko srce "nema mira", tu se neSto mora probati, rnisli igraC s listom kao Sto su ovi i licitira 2.

UopCe, s takvim listovima nije problem licitirati 2! A zaSto da ne, pa u talonu se uistinu moie svaSta kupiti?

VI. PogreSke u preferansu

97

Ali zabranjeno je zaustaviti se na 2!

Vrlo je vjerojatno da igraE koji se tako ponaga i ne licitira do svoje stvarne destinacije, a to je betl, zanemari zbrojeve rezona kod igraEa koji Ce tek licitirati. Gotovo Ce ga svaki od njih pozvati da prati, a bit Ce i sluCajeva kada Ce partner i kontrirati.

Idem kratko rezimirati: Svaki list, nazovimo to s potjerom na betl, sadriava 1 do 2 rezona. ZnaEi da je kod ostale dvojice igraEa 6 do 12 rezona. Uistinu, negdje mom puknuti! ObiCno radi mira u kuti nastrada igraE koji je pozvao ili dao kontru, jer nije ostvario zajednirka 4 Stiha ako je samo pozvao, odnosno zajednirkih 5 Stihova ako je dao kontru. Sve ste razumjeli? Jeste li sprernni za preuzimanje nastale gtete na svoj konto ukoliko ste tako licitirali? Ukoliko niste, a Vage je pravo da licitirate uistinu kako Vas je volja ...? Osvrnimo se na licitacije koje su vise od 2. a)

navedeno je da takav manevar nema uporigte ni u Cemu! Onda je sve reCeno, dogodila se pogregka, bila je zabuna, sakrila se karta, tko m a koja i tko zna kud. Partner je nastradao. Rjegenje je vrlo jednostavno: koliko Sam kriv ili koliko to koSta?

b)

igraC je licitirajuti prema svojoj destinaciji utvrdio: protivnik licitira prema boji, u zajedniekoj destinaciji!

Tako se sloie karte i to je to, a igraE koji je prvi isto zakljuCio oEekuje nagradu u obliku kontre protivniku, za nepa&ju, nemanje ili "nesretu na radu". To se Eesto i ostvari, ali ne uvijek, jer tu je i treCi igraC koji je bag u tom trenutku odluCio uzeti licitaciju u svoje ruke i ...?

98

VI. PoqreGke u ~referansu

Primjer: otvaraf

tr,efi igraf

-9 K, 10,9,8 8 D, 10,9 0 J, l 0 , 9

OtvaraC je licitirao 2, ciljana destinacija #. Drugi igraE 3, ciljana destinacija (Iili #. TreCi igraE licitira dobro. OtvaraC 3 bih ja. Drugi igraC licitira 4. OtvaraC je malo razmislio i pretpostavljajuCi zajednicki #, ostavlja licitaciju 4 protivniku. U talonu izvodaE dobiva mali i @, talonira mali # i Objavljuje se igra sanac! Pasivni igraE konaEno se probudio i izjavljuje idem. OtvaraC naravno ide, a partner odmah kontra. OEekuje se 0 ataka, koja izostaje, a igraC ima poteSkoCa! ViSe ne m a je li izvodae izvorno imao 4 karte #, pa atakira #J. Otvarai: uzima s #D, igra VD, i dalje je jasno, partneri se spotiCu o vlastite Stihove; Sto god igrali, sve je loge.. . Gotovo, izvodaE ne samo da je proSao, tu je i Stih viSka. To je pravi dragulj! Naravno, treCi igraC prigovara: zar se smjelo stati u (I,mislio sam da imate 4 karte (Ii da je izvodaE odmah pao ... itd.

v.

*

IgraE koji je kontrirao morao je ukalkulirati moguCnost da se otvaraE odriEe ciljane destinacije, da ne bi bio kontriran, a slogit Cete se da je svakako bolje da Sam kontrira! Matematika Ce u preferansu u ovakvim sluCajevima sve rijesiti, i to Ce biti objagnjeno, a kako se igraCi dogovore oko naplata Steta, to je konaEno pravilo.

VI. PogreBke u preferansu

2.

99

PogreSkeuigri

Prvi trenutak u kojem moie nastati pogreSka je prva odigrana karta, naravno iz krivog lista, odnosno od strane krivog igraCa. VeC srno rekli da se, ukoliko nema Stete, karta vrati i igra nastavlja dodavanjem druge karte iz pravog lista. PokuSajte jerovati, a da ne idete u dubione revizije. Gotovo je nemoguCe da pogregno videna karta, koja se mora pohraniti na mjesto gdje pripada, dok ne bude legalno odigrana, nije stvorila situaciju koja nekome predstavlja prednost i infonnaciju, a oSteCenom igraEu Stetu koje on uopCe nije svjestan! No preferans je i dientlmenska igra, pa uStedimo na komentaru o sitnim pogrezkama. Ovo poglavlje se prvenstveno treba baviti krupnim pogreSkama, koje nastaju zbog nemara, nepakje ili bilo kojeg nenamjernog razloga. Namjerna pogreSka koja ima smisao pribavljanja koristi rnimo pravila dobrog ponaSanja i druienja u preferansu, pogreSka je koja se u jednom druStvu u principu pokuia realizirati samo jednom. NajCeSCa pogregka je:

-

-

Stihu se dodaje karta koja tom Stihu ne pripada, jer imamo kartu koju moramo dodati u trazenoj boji, sirnultano smo dodali kartu istom 5tihu i sada su je svi vidjeli, dodali smo Stihu dvije karte, pa nam na kraju jedna karta nedostaje, izloiili srno sve karte i izjavili: ovo je moje, a zaboravili na adut koji je jog kod protivnika, karte su za vrijeme igre nekomu ispale i svi su ih vidjeli, pogreSno smo atakirali, kada nismo na redu, sluCajno smo zatajili adutsku kartu, pa istom pokuSali osvojiti Stih, itd.

Nakon utvrdene pogreSke igraCi se trebaju dogovoriti u duhu dobre igre i ponaSanja u preferansu. Steta se uvijek naplaCuje igraCu koji ju je napravio i to: igraC koji je igrom ostvario rezultat ne moZe biti oStefen zbog pogreSke koju je poEinio igraE obrane i

VI. PogreSke u preferansu

100

rezultat igre ostaie. Partner koji je oSteCen evidentno pogreinom, nepailjivom ili na drugi naCin logom igrom svog partnera ima pravo na obeSteCenje koje je argumentirano i dokazano. U poglavlju koje slijedi matematika u preferansu Ce obuhvatiti uglavnom sve takve slueajeve. Postoji jedna pogreSka koju je teSko odrnah odrediti, a nazivamo je: renons! To je sluCaj kada igraC propusti Stihu dodati kartu koja istom pripada. Problem je veCi ukoliko je renons utvrden tek u nekom kasnijem Stihu. Ukoliko je moguCe utvrditi kakve su posljedice iz toga proizagle, igraCi se trebaju dogovoriti oko suma upisa. A ukoliko dogovor nije moguC, najvainije je utvrditi je li igra zbog renonsa krenula u takvom smjeru da je izmakla kontroli kao, npr.: izvodaC adutira i kada od protivnika ne dobiva kartu zadnjeg aduta, zakljuEuje da je ona u talonu i ne sakuplja brze Stihove za prolaz, veC pokugava sruSiti jednog pratioca. KonaCno se pojavljuje i taj adut, i sada vise niSta nije kako bi trebalo biti, jer izvodai: nije sruSio jednog pratioca, a to je bila gotova mar, partner je krivo odbacivao karte itd. Problem se rjeSava ovako:

1. igra se nastavlja, 2. igraCu koji je renonsirao oduzima se Stih, 3. ukoliko je igraC koji je renonsirao osvojio Stih nakon renonsa, oduzet Ce mu se i taj Stih, a to maCi ukupno dva Stiha, 4. ukoliko dva Stiha ne mogu namiriti nastalu Stetu, nakon dobro odmjerene analize oduzet Ce se broj Stihova koji je dovoljan da pokrije Stetu, a sve na konto igraCa koji je renonsirao. Preferans se igra i uCetvero, a tada jedan od igraCa pauzira. Uglavnom je to igraC koji mijeSa i dijeli. Ukoliko za stolom imamo takvog slobodnog igraCa, moiemo ga zamoliti da presudi Stetni dogadaj. Na twniru Ce to obaviti prisutni sudac!

.

7

-

:

3 -

:

$7.

-

V I I . Upisi rezultata i obracun Temelj svake matematike u preferansu je broj igraCa koji sudjeluje u partiji, a to je ti! Broj dogovorenih bodova dodjeljuje se na koriStenje svakom igraCu na poCetku partije! Kada igraC potrogi svoje dodijeljene bodove, a ostali igraCi, oba ili jedan od njih, nisu potroSili svoje, igraC koji je svoje potrogio, poCinje troSiti bodove igraCa koji ih jog ima! Ukoliko igraC do kraja partije nije potroSio dodijeljene bodove, isti postaju negativni bodovi! IgraC koji nema svojih poena poseie za tudima, i to tako da jednostavno poCinje svoje pozitivne ostvarene bodove iz igre biljeiiti ispod kape,

a tam0 se nalaze bodovi koje nije uzeo ili, bolje reCeno, potroSio jedan ili oba protivnika. Uzmimo da su se igraei dogovorili da Ce igrati partiju od 100! To maEi da je svaki igraC dobio na poklon 1.000 bodova. Kada zbrojimo bodove sve trojice to je ukupno 3.000 bodova. Ukoliko igraju Cetiri igraCa, to Ce biti 4.000 bodova. Radi jednostavnijeg upisivanja rezultata igre i pozitivne i negativne bodove biljeiimo pomoCu vrijednosti koje su lox manje od stvarne vrijednosti, pa na kraju partije direktne rezultate mnoiimo s 10. Igra u jednoj partiji zavrSit Ce kada igraC ili igraCi koji su ispod kape izjednace rezultat s igraCem ili igraCima koji su iznad kape! To izgleda ovako:

- jedan igraE ima + 32, a drugi igraC irna + 10. Ukoliko treki igraE ima 4 2 , igra je gotova. Ukupan rezultat sve trojice = 0. , , , - jedan igraC ima +68, a druga dva igraCa imaju - 12 i - 56. Ukupan rezultat sve trojice = 0. - igraju Cetvorica, pa je jedan od igraCa na + 46, a ostali: jedan na -8, drugi na -10, a treCi na -28. Sve zajedno, svi u rninusu pokrivaju jednog u plusu. Ukupan rezultat sve Cetvorice = 0. MoguCe su sve kombinacije, a uvijek je v a h o da je konaCni rezultat 0. -I

VII. U ~ i s rezultata i i obraEun

102

Moglo bi se dogoditi da igraCi na poCetku uzmu u opticaj previSe bodova, pa ne stignu zavrSiti partiju. VeC smo spomenuli dogovore sa satom + jedno mijesanje, sada nas zanima matematika. Radi boljeg raEunanja zapigemo sve rezultate na papiriC. Zbrojimo sve pluseve i sve rninuse i dobijemo jedan pozitivan rezultat. Podijelimo ga s brojem igraCa, pa dobiveni broj predstavlja ostatak svakog igraCa koji nije potrogio od poEetka partije. To bi otprilike izgledalo ovako: igraCi su zaustavili partiju na vrijednostima E 12 N 20 W-4 , 12+20 = 32 - 4 = 28: 3 = 9, a najlogiji, a to je igraC koji ima 20, otpisat Ce 10, pa igraEi nakon otpisa imaju: igraC sa 12 -9 imat Ce na kraju partije 3, a igraE sa 20, koji je dobio bonus 1 jer broj nije bio djeljiv s 3, na kraju partije imat Ce 10. IgraC sa - 4, koji otpisuje 9, irnat Ce na kraju partije - 13! Sada igraCi imaju: E 3 N 10 W - 13. I to je zbrojeno 0. Ukoliko igraju Cetvorica, princip je isti. Nije iskljuCeno da igra i 5 igraCa, no malo se poduie Ceka na red za igru. Ukoliko bi ih bilo 6 , treba pronaCi jog jedan st01 i Spil karata i igraju se dvije odvojene partije.

Da ponovimo koliko vrijede destinacije (konaCni dosezi u licitaciji):

6 = 2,

* * = 3,

fi = 5,

= 4,

bet1 = 6

i

sanac = 7.

Iz ovih vrijednosti u preferansu se gradi sav obraCun, pa da pogledamo: osnovni broj bodova igre mnoZimo sa 2, pa Ce vrijediti: - .

6 =4,

*

.

.

.j.i;:

= 6,

:f"

8 ,

fi = 10,

bet1 = 12

i

sanac = 14.

Ukoliko je igraC destinaciju osvojio bez talona, a to znaCi 1icitirajuCi igru za adutske destinacije, odnosno bet1 i sanac objavljujuCi ih direktno, dodjeljuju se 2 nagradna boda, pa Ce igraC upisati za :

6 =6,

+=8,

= 10,

fi=12,

bet, = 14 i sanac = 16.

Pretpostavljam da to nije tako tegko zapamtiti. Ili jog bolje, nitko neCe zamjeriti ukoliko poslije odigrane partije pitamo: "koliko to vrijedi"?

VII. Upisi rezultata i obraEun

103

Idemo joS korak dalje; ukoliko izvodaC igra pod refeom, sve se mnoii sa dva! :.

Ukoliko igraC igra pod kontrom, to Ce se dalje mnoiiti sa dva! I tako redom za rekontru i subkontru, kako je veC navedeno.

Vaino je zapamtiti: gleda se iskljuCivo ono Sto je upisano na cedulji izvodara, a to jest ili nije refe, pa je tada vrijednost koju gledamo prema igraCu koji izvodi igru! Sve vrijednosti koje smo dosad naveli vode se na svakoj cedulji i kod svakog igraCa, kao vjerodostojan i javan dokument. Stihovi koji se biljeie na konto svakog igraCa piSu se u stvarnim vrijednostima, pa naCi da Ce osvojeni gtihovi biti upisani takvi kakvi jesu, a nazivamo ih juhe!

Znamo reCi da su juhe "slika vjeCnostiW, jer iste su na kontu igraea i mogu se samo poveCavati. Osvojene juhe su vrijednost koja ostaje, dok sa srediSnjim pismom nije tako. IgraC prolazi ili pada, a pada i na pratnji drugom igraEu, pa su tu velike promjene i oscilacije koje mogu dovesti do velikih promjena . Pogledajmo cedulje triju igraCa jedne partije koja je tek poCela (mala napomena: cedulje desnog i lijevog igraCa okrenute su prema nama, da ih moiemo lakSe Citati, a na stolu svaki igraC okreCe svoju cedulju prema sebi). . , , W E , .' %N LIJEVI IGRAC I G R A ~U SREDINI DESNI IGRAC Radi lakSeg praCenja igraCe smo smjestili lijevo i desno od nas, Sto znaEi da je naSa cedulja ona imad koje piSe N igraC u sredini. Ova je partija pozela od 100. Odmah smo odigrali 10. To je bio licitirani . Oba su pratioca doSla i svaki je uzeo po dva gtiha. To se vidi na ceduljama obaju protivnika. Desni je igraC upisao na naS konto 20 juha s lijeve strane, a lijevi protivnik je isto upisao na svojoj cedulji s desne strane. Dakle, svaki je protivnik kontirao (upisao kod drugog igraCa) juhe na strani kako sjedimo. To isto vidimo na ceduljama, koje su sada postavljene onako kako igraCi sjede za stolom.

104

VII. U ~ i s rezultata i i obraEun

Ukoliko sada pogledamo protivnicke cedulje, naSe juhe su na svakoj cedulji nama najbliie. Isti takav pregled imat Ce igraEi jedan prema drugomu ili prema naSoj cedulji. Recimo, desni igraC ieli znati s koliko smo ga juha zaduiili? Jednostavno pogleda naSu cedulju i utvrdi - 60! Zapita se otkud tih 60, pa pogleda na svojoj cedulji - pao je na refeu. Ako je pao za 20, morao je dati 5 Stihova po 20 juha, i to je 100. Imamo 60 i nedostaje 40 ? Sada pogledamo cedulju lijevog igraCa i kod njega vidimo da je zaduiio desnog igraCa za 40 juha, Sto su 2 Stiha po 20 juha = 40. Dakle, dosad su bila 4 mijeganja. Vi ste odigrali = 10. SljedeCe mijeSanje odigrao je lijevi igraC. Licitirani sanac, koji ste Vi pratili i, kao Sto se vidi, uknjiiili 2x14, Sto je 28. IzvodaC sanca je na svojoj cedulji u sredini otpisao 14, pa je sada na 86. U trekem rnijeganju nitko nije licitirao, pa su svi igraEi upisali refe. Desni igraC je svoj refe odigrao kako smo opisali. Sada Cemo se upoznati s raznim naeinima pisanja refea. To je uvijek crta,

I

otprilike ove veliEine. IgraCi najCeSCe upiSu refe u trenutku realizacije, kako je prikazano na VaSoj cedulji. SljedeCa igra upisat Ce se ispod "crte", tj. refea, pa je sarnim time refe odigran. Desni igraC vodi korespodenciju refea na drugi naEin. Crtu koja oznaeava refe upisuje sa strane, pored pisma u sredini, pa kada odigra refe na tom mjestu iznad crte upisuje rezultat koji se igrao prilikom odigravanja tog refea. Vaino je upamtiti: upisuju se samo vlastita odigravanja. TreCi igraC na crtu refea postavi jog dvije crte, pa sloii trokut od triju crta. Donja crta je njeiov refe, a lijevo i desno od protivnika refe koji je upisao protivnik. Refe koji je odigrao protivnik se oznaEuje, pa se ne mora stalno navirivati prema protivniekoj cedulji. Sva tri naCina biljeienja refea imaju dobre, ali i loge strane. Spomenuli smo dobre, a sada lose: na VaSoj cedulji je najjednostavnije prepoznati refe koji je odigran, ali kada se padne na protivniekoj igri, upis se mora korespondirati sa strane,

kako je prikazano (samo radi ovog pojasnjenja), odigrana su i upisana joS dva refea. "NeuspjeSno" ste pratili jednog igraEa, tj. niste ostvarili dva , obeCana Stiha. Kako h a t e dva refea, a pali ste na pratnji, VaS trenutni broj bodova je upisan sa strane, uokvireno.

VII. U ~ i s rezultata i i obraEun

105

desni igraC koji refe biljeii sa strane, kada je refe odigran upisuje njegovu vrijednost, i to na crti s m o g refea. IgraC je dosta igrao, a bilo je i refea, pa to izgleda, recimo, ovako:

IgraC je upisao ukupno 4 refea. Odigrao je 3. Vama se to Cini nedostatno i dok Cekate na red za sljedeCe mijeganje, jer u tom ne igrate, zamolili ste desnog igraCa da Vam malo db cedulju na pregled. Pa rezimirate: na prvom proknjiienom refeu je pao dok ste ga Vi pratili i to je bilo 20. Drugi refe odigran je bet1 ili igra, Sto vrijedi 12, a na refeu 24. Dobro, nekoga je pratio za 10 i pao, a tih 24 je upisano u sredini, i od 130 pa naniie na 106, i to je taj refe. SljedeCi upis u sredini je za 20 niie, toCnije na 86. To je 20, Sto je upisano imad treCeg refea. SljedeCi upis u sredini je opet 20, ali prema gore, Sto znaEi da je igraC pao, i to naravno na refeu. Upravo kada ste gledali, igraE je iznad refea upisao zadnji odigran refe! Dakle, neSto nije u redu. Vjerujem da ste primijetili Sto. IgraC nije otpisao refe kada je proSao i spustio se sa 106 na 86. Kako ste cedulju traiili u ruke na pregled, morate upitati igraEa za refe koji je odigran, a nije evidentiran. Pretpostavimo da igraC nije htio varati, pa isto radi naknadno ispriCavajuCi se! Lijevi igraC refe biljeii takoder sa strane, pomno prateCi imaju li njegovi protivnici refe ili ga viSe nemaju? Kada odigra refe, igraC jednostavno crticom oznaCi da isti vise ne postoji Desni je igraE barem napisao imad refea za koliko se refe odigrao. Kod lijevog igraCa nemamo niti taj podatak pa se moiemo naCi u ovakvoj situaciji: pogledali smo cedulju i 1etimiCnim pogledom utvrdili da ima dosta dvostrukih upisa: sa 86 na 66 =20, sa 66 na 94 =28, sa 104 na 84 =20. Pa pitamo igraea: odigrali samo ste 2 refea? IgraE Ce: pa sve pige, i ja zapisujem jeste li vi odigrali refe, a Vi zapisujete? OCito je da je igraC evidentirao igranje pod refeom, ali nije poniStio refe.

Vratimo se na VaSu cedulju, koja jedino i sigurno osigurava korespodenciju refea, pa kada VaSi protivnici utvrde da biljeienje rezultata ispod crte znaCi da je refe odigran i otpisan, gotovo da prema cedulji vige neCe niti gledati. Ima jog jedan loS naCin biljeienja: sve Sto je upisano crveno, u odnosu na refee je neprepomatljivo.

VII. U ~ i s rezultata i i obraEun

Da ponovimo: sigurno zapisivanje, s najmanjom moguknosti pogreSke jest: refe se piSe ispod glavnog pisma, a kada igraju tri igraCa, to je u sredini cedulje, s razmakom za upis rezultata, pa novi refe, pa novi prostor itd. .

Ukoliko igraju 4 igraCa, cedulja se kreira otprilike ovako: h

:.,

(..

Svakako treba nastojati zapisati igraEe na cedulju redom kako sjede!

..

Kada igraC dobrom igrom potroSi bonus dodijeljenih bodova, poCinje troSiti protivnicke bodove, pa kaiemo da je igraC ispod kape. Cedulja se uglavnom piSe ovako:

igraC je uistinu dobro odradio, sve do 24 ispod kape bez ijednog pada i uz pomoC 4 refea. Kada dodemo ispod kape, piSemo kao Sto odreduju zakoni matematike, u minus i zbrojeve na vige! Mnogi igraEi na kapu ili SeSiriC stavljaju pero, valjda indijansko i pobjedniEko. To je sigurno zato da "kapa ne moie odletjeti". Sada Cemo pogledati 3to se dogada s rezultatima u konaCnici partije. Pretpostavimo da je igraC izlicitirao fi. Dakle, vrijednost igre je 10, i to je ono Sto piSemo u sredinu. Znamo da je to 100 bodova. Ukoliko niti jedan pratilac nije uzeo Stih, to je nama za upis u sredini 10 dolje. Preferans -" . . . matematika tada kaie: :

,

1

'

1

1i I

.

VII. Upisi rezultata i obratun

107

od tog rezultata zaradeno je 66,66 %, ukoliko smo dali 4 Stiha, rezultat je: odmah protivnicima 40 %, ili od ukupno 100 bodova protivnici zadukju naS konto sa 40 bodova. Ostalo je 60 bodova koje smo knjiiili u sredinu kao dobitak. Ukoliko sada pokuSamo sve svesti na dobitak, mi smo u tom mijeSanju postigli zaradu od: . A

26,66 boda.

.

.

I

.

,.

Pogledajmo Sto se dogada s preferans matematikom ukoliko smo u tom mijeSanju pali, odnosno protivnici su uzeli 5 Stihova! Penjemo se za 10, a to je 100 bodova, protivnici su na nag konto upisali joS 50, pa je to ukupno 150 izgubljenih bodova. Ukoliko ielimo rezultat, u toj nevolji mi smo spasili samo nag dio koji iznosi 33.33 %, ali bez dijela koji je kontiran, jer je tamo stavljen nepovratno. Prema tome, naS ukupni gubitak je: , ' t . + , ,! . -.:,.-

111,66 bodova! U sluCaju da smo igrali betl i pali, u najblaiem padu na betlu ogtetili smo se prvo za juhe koje piSu oba protivnika, a to je 2x5 Stihova = puni imos od 10x12 = 120. Za otpis u sredini je jog 12, Sto je takoder 120. Dakle, ukupna gteta je 240 bodova. Mi smo prema svim izraCunima izgubili toCno 200 bodova! Oboiavamo igrati betl, a protivnici jednostavno izazivaju svojim licitacijama. Pobijedili smo! Igramo betl i ovaj put uspjeSno. Glede betla od prethodne partije gdje smo izgubili 200 bodova, sada smo zaradili 12, Sto je 120 pozitivnih. Protivnici na nag konto ne upisuju niSta, jer smo progli. Prerna tome, zaradili smo ukupno pozitivnih:

80 bodova! Odahnuli smo zbog prolaza, jog smo u minusu 120 bodova, nova prilika i novi betl, protivnici su se otimali za Stihove. Nikako da nas sruSe. U sredinu stiiu bodovi, novih . . :

80 bodova!

108

VII. Upisi rezultata i obraEun

Odradili smo dva uspjeSna betla, vratili od onog ruinog pada joS 80 bodova i saldo je za nas sada negativan jog 40 bodova. Ovdje bismo mogli z a d i t i priCu, iako sumnjam da Ce to isto napraviti naS '%etl igraEW. Tref i bet1 bi konaEno pokrio gubitak na onom nesretnom prvom padu!

1

Dugujem objainjenje u matematickom smislu, Sto se dogada kada jedan od partnera evidentno pogrijeSi i nastane Steta za drugog partnera. Pretpostavimo slutiaj kada je partner atakirao 0 A iz ruke otvoreno, dok je na redu bio drugi partner (vidi poglavlje atake) i doSlo je do znaEajne i nepopravljive pogregke. Igrao se fi na refeu, pod kontrom je vrijednost igre 40. Unaprijed se bojim da mnogi sudionici ovakvih dogadaja nikada nisu platili tako golemu Stetu. VeCina o tome nije radila kalkulacije, pa da izraEunamo zajedno: izvodac se spustio za 40, a trebao je pasti, razlika je nejerojatnih 80. Partner je trebao na izvodaEev konto knjiiiti 5 x 40 juha, a to je gubitak od 40 bodova jer je 4 Stiha vjerojatno upisao. Nemojte zaboraviti da je onih 80 u pismu 800 bodova. Na ialost, tu je i partnerov pad - 40 u pismu i novih 400 bodova. Rezimirajmo: Steta kod izvodaCa 800 + Steta kod partnera 440. Ukupna Steta 1.240 bodova. Partija je poCela od, recimo, 100 = 1.000, pa je Steta neSto manja od same partije, jer iznosi treCinu Stete svih pisanja, ali se samo u sredini dijeli na tri dijela. OSteCeni partner ne ieli raCunati, ali kaie: nije mi do one jedne izgubljene juhe, ali ovih 40 gore za mene je preferans horor. To Sto je izvodaC proSao, a trebao je pasti, pa valjda je tu i moja treCina? Dakle, za treCinu se umanjuje samo dio koji je izvodaE neopravdano priskrbio, a to je jedna treCina od 800 = 266 bodova. I na kraju ove mine preferans price, svaku diskusiju prekida igrac koji je nespretno, otvoreno atakirao, pa kaie: "Gospodo, jeste li svi upisali svoje rezultate tako kako se dogodilo? OdliCno, a sada, kolega, zapiSite na svojoj cedulji na moj konto 974 boda. IzraCunao sam da je to cifka koja potpuno pokriva vaSu Stetu." Ukoliko se nademo u takvoj situaciji, a bolje je da se ne nademo, kljuC za obraEun je: partnerova Steta je nedjeljiva, a sredina koju je priskrbio izvodaC je djeljiva s tri, od Cega je treCi dio nag, a neCemo valjda kazniti i sebe! Pa da vidimo kako su se izborili igraEi, i s kakvim rezultatima:

I

VaSa ie cedulia u sredini. Naravno, naibolii smo!

VII. Upisi rezultata i obratun

109

Sada Cemo pogledati upise rezultata. Idemo do upisa 50 ispod kape (crvena strelica - vidi primjer na srednjoj cedulji na sljedekoj stranici). Vi ste igrali 0 4 , protivnici nisu kontrirali, pa ste se spustili za tih 4, a to je moguCe tek kada je jedan igraE nelto upisao ispod kape, a inaCe svi igraei upisuju refe. Dakle, ukoliko je igraC bal na kapi, joS se upisuju refei. Na VaSoj su cedulji jol dvije crvene strelice lijevo i desno, te pokazuju brojeve 132 i 114. NiSta posebno, to su brojevi juha koje smo morali pribrojiti i lakle je raEunati ukoliko ih upiSemo na cedulji pa podvuCemo. U pravilu, juhe koje su nove samo pribrajamo na postojete. ObraEunate cedulje smo postavili kako nam igraEi sjede; lijevo je E, a desno W, ukoliko smo mi na NORDU!

*.

Zadnji je igrao E, i sa 10 se spustio na 4, odigravli N se spustio na 56. W je zadnje igrao bet1 i spustio se sa 66 na 54. Ispod te cifre je 52 s crvenom strelicom. Za dva se ne igra, pa kako je igraC W u sredini najloliji, otpisat Ce ta 2, jer je partija zavrsena! Da utvrdimo kako Cemo partiju na kraju i obracunati. Idemo zajedno obracunati cedulju igraEa N. NORD je ispod kape 56, a to je 560 pozitivnih bodova. Pozitivne su i juhe, koje smo knjiiili na nale protivnike, pa imamo 182 na E i 306 na W. Sve lto je pozitivno zbrojili smo i dobili 1.048 pozitivnih bodova. NaSi su protivnici na nal konto knjiiili juhe, odnosno Stihove koje smo davali, pa kod W imamoll2, a kod E 76. To zbrojimo i dobili smo nalu negativu. Negdje sa strane na cedulji ili na drugom papiru Cemo jednom rezultatu pripisati dmgi i oduzeti negativno od pozitivnog, ili obrnuto, odnosno manji od veCeg broja. KonaEni rezultat je + 860.

110

VII. U ~ i s rezultata i i obratun

WEST je odigrao: imad kape 52, to je 520 negativnih bodova. Dalje Cemo na negativne bodove iz sredine odmah dodavati negativne juhe kod naSih protivnika. Kod N irnamo 306, a kod E 176. Cijela je negativa 1002 boda. Pozitivne juhe na nagoj cedulji su: 112 na N i 40 na E, pa to zbrojeno daje 152 pozitivna boda. Oduzet Cemo pozitivne od negativnih bodova i naS konaCni rezultat je - 850. EAST je obraeunavao na isti naCin: u sredini 4,' to je 40 negativnih bodova. Na negativne iz sredine dodao je negativne juhe kod protivnika, pa je ukupna negativa 262. Pozitivni su mu bodovi juhe koje je biljeiio na protivnike. Zbrojeno, to inosi 252 pozitivna boda. Oduzeo je manji od veCeg broja i rezultatu dao predznak veCeg broja, pa je konaeni rezultat -1 0. -

Jedan od igraCa usporedio je konaCne rezultate svih triju obraeuna i utvrdio da dva negativna rezultata odgovaraju jednom pozitivnom, i to je to.

.. - -> L

V I I I . Turnirska igra Ovo poglavlje je dio knjige koji Ce svaki Eitalac pregledati, i to je dovoljno ukoliko ielirno igrati rekreativni preferans - kuCne partije s prijateljima kada imamo vremena za razbibrigu i malo druienja. Ukoliko prevlada interes za igranje preferansa kao iskljuEivo natjecateljske discipline, preporuCujem da pailjivo proCitate i prouEite sve Sto slijedi!

.'

.

Pa poEnimo od poEetka. DoSli smo na turnir u preferansu, sjeli smo za st01 na mjesto kako nam je reEeno. Tu nalazimo karte za igm, te dva neprijatelja. Istina, karte su u nekakvim plastiCnim pretincima i na sredini stola. Nema gpila karata koji treba promijeSati pa podijeliti, nema ceduljica za pisanje. Treba se malo prilagoditi i moiemo poCeti. Preferans znamo igrati, za poEetak to je sasvim dovoljno! Najvabija uputa je da se karte ne smiju bacati na sredinu stola. Tu Cemo malo grijegiti dok se ne naviknemo. Kada odigramo partiju s jednim kartama, pospremit Cemo ih natrag na mjesto gdje su bile, da bi s istim kartama u istoj poziciji drugi igraCi za drugim stolom mogli ponovno igrati tu partiju! To je najvainije, a sve drugo se sama za kratko vrijeme i nije bitno za uspjeh u turnirskoj igri preferansa! Da posebno istaknem : karte se miieiaiu samo na poEetku kola, znaEi iedanput! ,. . 2

, I (

Za igranje preferansa potrebna su tri igraCa. Tako je i na turniru. Za svakim stolom sjede tri igraEa. U jednoj slobodnoj partiji to bi bilo sve, medutim, za igranje turnirskog preferansa potrebna su minimalno tri stola, dakle, minimalno 9 igraEa! Za maksimalan broj igraEa ili stolova nema ograniEenja. Moiete me odmah pitati: "ZnaEi li to da bi j e h u partiju preferansa moglo igrati na tisuCe igraEa?" Odgovor je "Da"! Kada smo na poCetku sjednice sjeli za jedan stol, na jedno mjesto, odigrat 6emo toliko mijeSanja koliko se na stolu nalazi boardova (plastiCna torbica, kutija ili kako god da nazovemo taj novi rekvizit za igranje, Eija je svrha da Cuva karte na odredenom mjestu). Tri igraEa + talon + board lista na kojoj se biljeie rezultati igre svakoa igraEa, a omaEeni na board listi su i igraEi ,, 2 9 2,,-z;?v; ,-.<.. - - . r4 , ,I -:,>koji su pod refeom, i to 1-1

VIII. Turnirska igra

112

Vidimo da je board profiliran tako da prihvati 4 kupa karata, tj. 3 x 10 + 2. Na boardu su onaCene pozicije refea i, naravno, omaCen je igraE koji Ce otvoriti partiju. Omake su radene u 3 boje: - plava: mjesto za talon i broj boarda - crna: nije refe, - crvena: ;. Sada nas ne zanimaju detalji turnirske igre, nego sukus odvijanja jedne sjednice. Rekli smo da ste na poCetku sjeli na jedno mjestu, a mjesta mogu biti na nekoj strani svijeta, pa takve pozicije sjedenja omaEavarno: E = ISTOK

N = SJEVER

W = ZAPAD.

V a h o je upamtiti: u tijeku jednog kola igraE ne rnoie promijeniti liniju na kojoj sjedi, npr. E, ali Ce mijenjati protivnike za stolom, boardove i stolove! . . , ,

..~ >:.ye

,:- . -!

'.:>\-A:

.-

,

Ukoliko ste pailjivo Citali, postalo je jasno da su naSi protivnici u sali gdje se odriava turnir, ali s njima neCemo igrati, s njima smo na istoj poziciji i to su naSi protivnici. S tim igraCima Cemo usporedivati rezultate igre. Da jog malo pojasnim: ukoliko u turnirskoj sali ima 7 stolova, to je 21 igraC, pa, prema tome, na VaSoj liniji igranja imate 6 protivnika.

V I I I . Turnirska igra

Trajanje jedne partije

113

- sjednice

Jednu partiju preferansa igramo od 100 ili neSto vige bodova. Odigrat Cemo 60 - 100 mijeSanja, a duiina partije direktno ovisi o broju neuspjegnih prolaza izvodaEa ili broju neuspjegnih pratnji pratilaca. U turnirskoj igri unaprijed se odreduje broj partija koje Ce se igrati. Jedna sjednica uglavnom je sastavljena od triju kola, a svako kolo traje otprilike 1 sat i 30 min. To zbrojeno imosi do 5 sati igre.

Shematski vrikaz svih voziciia u iednoi vromieni:

Stolovi su omaeeni brojevima. Za odriavanje turnirske igre potrebna su minimalno 3 stola, a moie ih biti do jedanaest, u neparnom slijedu. Dakle, jedna sala u kojoj se vrSe promjene od prvog do zadnjeg boarda za igru ima 3.5.7.9 ili 11 stolova.

I~raEi: NORTH ostaje sjediti za stolom i brine da boardovi koji dolaze nakon promjene imaju viSe brojeve u slijedu, EAST prati igraCa ispred sebe i kreCe se jedan st01 unaprijed, a nakon zadnjeg stola u sali sjeda na st01 1, WEST prati igraCa ispred sebe i kreCe se dva stola unazad. Boardove sa stola na kojem je igrao uzima i ostavlja, kreCuCi se unazad,

VIII. Turnirska iara

114

na jednom stolu unazad, pa sam sjeda na sljedeCi st01 unazad. Ukoliko je igrao na stolu 2, nastavlja s igrom na zadnjem stolu u sali. . - .x. . DoSli smo do dijela ovog poglavlja u kojem moiemo ustvrditi:

snapa ~odiielienihkarata ie ~ o t ~ u nevaina! no Dakle, s podijeljenim kartama koje na naSoj liniji, recimo, obekavaju igranje )I, jedan natjecatelj Ce do ieljene destinacije dodi licitirajuki, a drugi putem igre, dok Ce najhrabriji na liniji pokuSati sanac. Da vidimo taj list:

*

prvi i@: # 2,5 0 1 0 (1 1,5 ukupno rezona 5, krajnja destinacija #, drugi igraE: # 7 1 0 0) 1,5 ukupno rezona 5 5 , igra b, treCi igraE: # 1 0 (12 ukupno rezona 6, sanac. Kako su proSli natjecatelji: pogledajmo talon: *K i #J.

Prvi je igraE nakon kupnje talona objavio da igra #. Pratio je jedan pratilac i uzeo 2 Stiha. Rezultat za izvodaEa je 100 za licitirani # - 2 Stiha = 20 ukupno + 80. Drugi igraE je pogodio Stih u talonu. Pratila su oba pratioca i uzeli su 4 Stiha. Rezultat je igra #. Vrijednost je 120, pratioci su uzeli 4 Stiha po 12 = 48 juha. 120 - 48 = + 72. TreCi igrar je odmah objavio sanac. Vrijednost je 160, doSao je jedan pratilac i uzeo tri Stiha. SreCa je Sto nisu dogla oba pratioca. Pratilac je upisao 16 x 3 = 48, a konaEni rezultat je: 160 - 48 = 112. PregledavajuCi sve cedulje nakon zavrienog natjecanja, vidimo da su i ostali natjecatelji igrali uglavnom sliEno, osim jednog natjecatelja koji je takoder pokuSao sanac, ali su dogla oba natjecatelja i sruiila su izvodaea. Pogledajte taj rezultat: vrijednost igre 160 + 5 x 16 = 80. Rezultat za tog natjecatelja je - 240! Kratak komentar potreban je moida sarno na rezultat drugog igraEa, koji je igrao # igru.

V I I I . Turnirska igra

115

Zarada od 20 bila je samo na prvi pogled dobar posao. IzvodaE je na igri dao 2 Stiha viSe, pa je na kraju izgubio 8 bodova. Sjednica ili jedan turnir obraEunava se prema bodovnoj listi. Obraeun se moie obaviti rutno ili raeunalom. Lista je jedinstvena za sve igraee, a izvodaE se obraEunava posebno od pratioca!

Bodovna lista: a) boduje se izvodaE:

Ukoliko je pratilac proSao, osvojit Ce toliko bodova koliko je priskrbio Stihova!

V I I I . Turnirska iara

Turnirski gledano, pratilac uzima Stihove koji mu pripadaju, bez obzira na izbor izvodaCa koji s istim kartama moie odluEiti igrati sanac, dok Ce drugi igraE, npr., odlueiti igrati neSto drugo. b) boduju se pratioci:

Pogledajmo kako izgleda natjecateljska cedulja, koja je sastavni dio boarda:

BOARD :

TALON

KOLO:

F VIII. Turnirska igra

117

Pogledat Cemo koje podatke treba upisati igraC koji je odgovoran za stolom, a to je NORTH: - broj boarda, - kolo koje se igra,

118

-

-

VIII. Turnirska igra

.

broj stola, brojeve igraCa (svaki igraC ima svoj broj), karte (nakon igre), Sto je igrano, vrijednost igre, talon (nakon Sto je okrenut ili, ako je bila igra, nakon odigravanja), rezultat, a to znaCi: tko je igrao i kako, tko je pratio i koliko Stihova je osvojio.

Dok NORTH upisuje u cedulju dogadaj odigranog boarda, ostali igraCi za stolom takoder prate tijek upisa, a igraCu koji upisuje podatke iz igre mora se dati podatak o broju igraza, koji je stalan i nepromjenjiv. Brojevi Ce se upisati na mjesto na kojem igraC sjedi. NORTH Ce upisati broj stola na kojem se igralo. Dalje se upisuje Sto se igralo, a koriste se kratice koje su naznaCene na cedulji. U kolonu vrijednosti igre upisat Ce se stvarna vrijednost glede igre, refea i kontri. U kolone rezultata upisuju se Stihovi, u obimu kako ih je koji igraC ostvario, a za bet1 samo 1 ili 0. I to je sve! Kolone namaCene za suca popunit Ce sudac odmah po odluci, kada je, 1 pozvan da presudi Stetni dogadaj za nekog igraCa. Postoje board liste koje su unaprijed pripremljene: raCunalo promijeSa karte, posloii ih na odgovarajuCe mjesto u svakom boardu i izradi board listu. Tako izradena cedulja spremna je za slanje Internetom, naravno, nakon Sto je turnir z a d i o . NeSto o baratanju kartama: ukoliko veC igramo preferans, naviknuti smo jednom Stihu dodavati karte na sredinu stola. Prilikom natjecanja u preferansu to Cemo morati prornijeniti: - kartu Cemo dodati Stihu jednostavno je pokazujuki ostaloj dvojici igraCa, - kada je Stih zakljueen, kartu Cemo okrenuti licem prema dolje, tako - -.A. -.da, ukoliko je Stih nai, kartu postavimo okomito

i

C

-

,a ukoliko je Stih osvojio protivnik ili partner,

VIII. Turnirska igra .

--

-

-

. " .

.

.

.--

119

.

.. kartu Cemo postaviti vodoravno

j . +I:

Ovakvim naCinom slaganja karata, a to maEi vezujuCi jednu kartu na drugu, s toCnim pregledom Stiha koji je osvojen ili izgubljen, osiguravamo: ,. trenutni pregled stanja pozicije Stihova u jednoj partiji, - nakon z a d e n e partije, toCno se m a tko i u kojem redoslijedu .::t . ,. Stihova je osvojio odredeni Stih, - -I " ukoliko je doglo do nepravilnosti (npr. renonsa), lako ju je utvrditi, - ako je pozvan sudac, a igraC je uredno araniirao mihove, uglavnom " je rijeSio problem. ?I

_

A kada je sudac pozvan, pa ispred igraCa naide na ovakve gomile karata:

upita igraea: "A Sto Vam je to?" IgraC "sve zna", pa kaie: "Cujte, ove tu su moji Stihovi, a ove kojih ima manje su protivniCkiW.No, sudac pita: "Mene .-zanima u kojem ste mihu dodali kartu.. ." "Pa to bag ne znam, ali mate, tu je i talon ..." Q+le, karte odigranih Stihova uvijek Ceqo gqgirati ovako: .,

. . .

il

!

.ti

Da!

120

VIII. Turnirska igra

Sada toCno vidimo: prvi, Cetvrti, peti i sedmi Stih nismo osvojili, a drugi, treCi, Sesti i osmi su naii Stihovi! Nije naodmet napomenuti: prilikom ramih analiza protivnici su skloni vrSiti inspekciju vaSih Stihova, a tada se obiCno dogodi da se Stihovi ispremijegaju. Nemojte to dozvoliti i zadriite redoslijed Stihova! Turnirom rukovodi tournamend director ili sudac! On vodi svako kolo i sjednicu, brine o mjestima sjedenja natjecatelja i pripadajutim boardovima. NaroCito vodi brigu o trajanju igre, glede svake promjene. Dolazi k stolu kada je pozvan od nekog igraCa koji se osjeCa oSteCenim, sasluSa sve o dogadaju, upita za pojaSnjenja i ostale igraee, odnosno sudionike dogadaja u igri i donosi presudu: - prvenstveno Stiti oSteCenog igraCa, - Stiti sve igraGe turnira (presuda ne smije utjecati na rezultate drugih natjecatelja, tj. onih koji nisu za stolom), - Stiti igraCa koji je poCinio prekrSaj, ukoliko je to moguCe. Vaino: svaka komunikacija govornog tipa mora biti ispod glasa, odnosno ni jedna informacija ne smije doCi do drugog stola ili, bolje reCeno, do imaEa koji tim kartama joS nisu igrali! sudac Ce donijeti presudu na temelju: - kodeksa (pravila - Stetni dogadaji) - diskrecijskog prava suca. Ukoliko bilo koji od sudionika Stetnog dogadaja nije zaaovoljan presudom suca, zatraiit Ce iiri! Sudac Ce medu prisutnim natjecateljima izabrati tri najbolja igraCa, koja glede presude niCim nisu zainteresirana. iiri Ce sasluSati sve Cinjenice o dogadaju, a odluku Ce donijeti iskljuCivo vijeCajuCi bez prisutnosti ostalih natjecatelja, a pogotovo bez aktera dogadaja o kojem se vijeCa. Na poCetku smo spomenuli da preferans moBe igrati velik broj sudionika odjednom. Sada kad je to malo jasnije, jer imamo spoznaje o turnirskoj igri, da pojasnimo do kraja. Za jednim su stolom tri igraCa, a za 11 stolova su 33 igraCa. To je jedna sala, odnosno idealan broj igraCa za vrednovanje rezultata, Sto znaCi

VIII. Turnirska iara

121

jedan protiv deset! Ukoliko imarno 99 igraCa, igrat Ce se u trima salama, a to znaEi jedan protiv 32 igraEa itd. U svakoj se sali igra istim kartama, koje je dodijelilo raeunalo, ili se igra nulto kolo, pa Ce i&i jedne sale promijegati, zapisati, sloiiti i dostaviti karte svima koji sjede u ostalim salama. Nakon jedne odriane sjednice pobjednici osvajaju nagrade, pehare i diplome za postignute rezultate. Nakon vise sjednica, npr., u jednoj natjecateljskoj godini, natjecatelj osvaja veliki prijelazni pehar.

IX. Preferans u sprezi s raCunalom RaCunalo je vrlo znaCajan Eimbenik pri obraCunu natjecateljskog preferansa. Turniri su se odriavali i prije raCunala; raCunalo se "pjeSiceW,a dvojica su poslije jog provjeravala je li izraCun toCan! RaCunalo je izuzetno unaprijedilo zavrietak svake sjednice. Rezultati su odmah gotovi. Natjecatelji koji bag ne Cekaju rezultate na mjestu odriavanja sjednice, a imaju raCunalo i pristup Internetu, kad doctu kuCi mogu pogledati pregledne i toCne rezultate!

U proSlom poglavlju sarn izloiio listu koja ide uz board, a izradilo ju je raeunalo, pa da pojasnim:

-

ukoliko su karte izradene s crtiCnim kodom, raCunalo Ce ih promijeSati pa sloiiti u board, Sto znaCi da natjecatelji mogu odmah poCeti s igrom, raCunalo Ce usput izraditi board listu, koja Ce postati dio boarda, i najvainije, pozicije karata mogu se "odmah" odaslati Internetom, a to Ce natjecateljima omogukiti potpunu analizu dogadaja.

RaCunalo moie, ukoliko posjedujemo takav program, podriavati igru drugih dvaju igraCa, pa iz toga proizlazi da je raCunalo u preferansu jako korisno:

-

pomaie nam u uCenju preferansa, na raspolaganju je kada se ielimo zabavljati, igrajuCi s njim i protiv njega, moiemo ponoviti veC odigrane partije s turnira, koje smo igrali na odredenoj poziciji, radi utvrdivanja svojih dobrih ili loSih poteza, ili je moida najzanimljivije odigrati cijeli turnir, pa postati novi natjecatelj, koji dobiva svoj rejting!

Vjerojatno se nekima neCe svidjeti, ali moram spomenuti da se preferans moie igrati preko Interneta, tako da svaki igraC sjedi uz svoje raCunalo, igrajuCi u jednom druitvu jednu partiju ili cijeli turnir. To je zanirnljivo, ali je ipak zanimljivije s prijateljem sjediti za stolom, i ugodno potrogiti malo slobodnog vremena. www.~referans.hrje stranica na koju ste uvijek dobrodoSli.

IX. Preferans u sprezi s ratunalom

123

Koristeei stranicu moiete poslati e-mail. Zahvaljujem Vam ukoliko mi napigete prije svega sve Sto Vam se u knjizi ne svida. Brzo Ce Vam odgovoriti netko iz organizacijskog tima. Ukoliko ielite, moiete me kontaktirati i na broj 098 622 323. DoSli smo do kraja knjige!. -..--

,. :

*.-:.,--

..-. d,.?

Ovo je samo prvo izdanje. IspriEavam se z a sve propuste, ornagke i pogreSke. Svima koji su odvojili vrijeme prouCavajuCi teme iz knjige, a posebno Eitateljima koji Ce mi pomoCi da sljedeCe izdanje bude bolje -

hvala!

X.

Zanimljive i korisne partije

1. Turnir: Samoborski slapovi, 14.06.2003. Board 18; otvaraC E; refe svi; 7 stolova. Guinnessova knii~a:vriiednost ipre 160 i to dva puta!

bKi8

# A,D,10,7

*v6 -

10 D,J,10,9,7

#J 1) K,10,9,7 A,KD,J,7

-

Board je izuzetno zanimljiv, jer je na svim stolovima bilo Bestoko! Glede rezultata, velika Sarolikost. Vrijednosti igara dostigle su na dvama stolovima veliCinu za Guinnessovu knjigu rekorda, a to je 160! Dogadaj se mora sasvim komentirati.

125

X. Zanimliive i korisne ~ a r t i i e

Priloieni su svi podaci, a igraei s loiijim upisom su, naravno, omaEeni s X. Bodove obraEunava raEunalo, pa se oni nalaze na posebnim listama, koje nazivamo frekvenc liste. Sada su dodani board listi radi preglednosti. OtvaraE je bio E i licitacija je zasigurno poCela sa igra. N je dodao druga igra. Ukoliko W ne izdrii i licitira tveCu igru, E moie okrenuti partiju u dva smjera: 1. objaviti igru (I, ili 2. objaviti igru #. Objaviti igru # nakon Sto su kod drugih dvaju igraEa takoder objavljene igre, sa samo 4 karte u #, krajnje je opasno, jer ukoliko jedan od igraEa takoder ima igru #, kontra je neizbjeina. Kao Sto vidite iz zapisa, dvojica su se odlucila i pogodila da igra # nije zastupljena u listovima protivnika. Bilo je tu i drugih kalkulacija, a nas zanimaju dva sluEaja subkontri. U jednom je W objavio tretu i ru, nakon Eega je E opremo obmanio igru (0. N moie birati igru ili a u takvim je sluEajevima mudro odabrati igru koja sadriava viSe karata. Vidljivo je da je odabrano razliEito, i kontra je u oba sluEaja logican slijed, ali rekontra? Subkontru bih dao i ja u oba sluEaja, jer partner donosi Stih ma koju igru ima u listu. Bilo je zanimljivo pregledati ovako postavljene karte, zar ne?

6,

2.

Turnir: Samobor, 23.05.2002. Board 4; otvarae N; refe svi; 7 stolova. -. , I

.

/

.

*

Svi dalie! -

<

-

$ ,

I

.-

J

Svi dalje, osim jednog natjecateIja na W-u. Licitacija 2 pokazala bK99J TALON A,io,7 se uspje~nom.E = pare w K,J,9 zarnijenio talon. Iz talona su (IK ( I A , D , ~ , ~ kupljena 3, pa i viSe Stihova. Pogledom na list, i nakon tako dobre kupnje iz talona igraC ima D, sarno 4 potpuno sigurna Stiha: 3 ~ , 9 adutska i #A, a(0 je jedina moA,D,10,7 gutnost za igranje! Protivnici nisu (IJ,7 kontrirali zbog podjele aduta 2-1, (I, a i druge karte su traljavo rasporedene. Pretpostavimo da je hrabri igraE dobio iz talona dvije karte Sto je bilo najviSe Sto se moglo oeekivati, ili nekakvo "drugo smeCe" osim dviju dobrih karata 0, nakon Eega od protivnika treba doCi kontra, pa kako je i refe, bio bi to izuzetno veliki gubitak za igraEa W! Ako se jog osvrnemo kratkim komentarom: ova mala

#A, a 1 0

:y # J,lO

v

v

*,

X. Zanimljive i korisne partije

126

pobjeda neCe dug0 trajati, jer igraC raspoloien za tako agresivnu igru brzo zaglavi ! 3.

Turnir: Samoborski slapovi, 14.06.2003. Board 8; otvaraC W; refe nitko; 7 stolova. Hrabro do izuzetnih bodova! b 8 i *A

b D,J,10,9 (I9 *8 I D,J,9,7

4 A,K,7

L'

(IA,J,10

&~,7 in

b-

OtvaraC je W i na njegovom bismo mjestu sigurno licitirali 2? Za igru nema 4 + karatnu boju, a rezona ima 4,5. E naravno dalje, a N bez sumnje kreCe prema (I, jer za igru nema 6 Stihova, pa je uslijedila licitacija 3. W je zabrinut! Ukoliko N ima 4 i viSe karata , iz talona bi trebao kupiti

*

D,10,9

I)A,K,8

karte u ostalim bojama, pa je jedna karta u (I ili fi dovoljna za igranje jedne od tih boja, koje Ce postati 4 karatne!MoguCe je da se kupe i dvije karte u o), a ukoliko su minorne, to bi mogla biti katastrofa. 0 se ne moie igrati, a ostalo vjerojatno samo pod kontrom! Ne znam kako biste Vi licitimli, no svi su W-ovi prepustili licitaciju 3 N-u. Nakon mzmijenjenog talona N najavljuje da Ce se igrati (I.Svi igraCi W prate i eventualno zovu partnera, a po poziciji karata svi N-ovi realiziraju samo 5 Stihova. Jedan W je kontrirao i to, naravno, uspjegno! Pogledajmo natjecatelja koji je na poziciji W krenuo dalje s licitacijom tri bih ja. N je ispravno postupio ukoliko je W-u prepustio (I.W iz talona kupuje kljuCnu kartu 4 8 i uz dobro pozicioniranog *A rnirno najavljuje protivnicima da se igra b. E se probudio iz potpuno pasivne situacije, odjednom je kontra jedina njegova premisa, jer Ce N sigurno doti? Naravno da je doSao, jer s tolikim rezonima odmah jasno uoCava da je E doSao samo na adute. E je kontrirao! W vrlo odgovorno obraCunava svoj list i sebi potvrduje: ataka je njegova pa boju uz aduta, pa iako jedan od protivnika ima 4 Ce odmah promovirati aduta u listu, protivnici mogu uzeti najviSe 4 Stiha. Nakon atake *A, ukoliko jedan od protivnika odmah reie adutom, ostaje visoki *K, koji boju. SljedeCi Stih u protivnici Ce $odijeliti, jer Ce jedan od drii protivnika rezati partnerov Stih. Nakon ozbiljne analize W je odluCio rekontrirati. N teSko podnosi situaciju Sto nije prvi, jer bi dao subkontru.

*

*

*

X. Zanimljive i korisne partije

127

Mi imamo pogled na listove svih igraCa, i mamo da W ne bi kontrirao da nije prvi. Utvrdimo rezultate koje su priskrbili natjecatelji: svi N-ovi koji su igrali i uglavnom pali, - 9, odnosno pod kontrom -13, a jedini N koji se spasio je igraC koji je igrao za stolom s W-om koji je licitirao 3 bih ja! Svi W-ovi, prateCi N-a uknjiiili su +7 ili, za igru pod kontrom, +11 poena. W koji je rekontrirao uknjiiio je 18 bodova. E koji je dao kontru i dobio rekontru uzeo je samo 3 Stiha i zaradio -1 1 bodova. NeCete vjerovati, to sarn bio ja!

v

4.

Turnir: Zagreb, 16.03.2000. Board 9; otvaraC E; refe nitko; 7 stolova. Kada ivak kontrirati betl?

E je prvi i kreCe s igrom. N licitira dobra igra. W bi najradije igrao igru 6, ali to ne A,K,~O moie, pa mora pustiti da E odigra jednu od svojih A,K,J,J , igara. igru #, E Ckoju e reCi C ieodigrati pratiti

1 TALON

#-

*

!y p

$

.

L L

W i uzeti 3 itiha. To je D,9,7 sve kada jedan dio igraCa ne bi na mjestu 6 D,9,S N-a odluCio objaviti betl. Tako je odluCila veCina natjecatelja, 5 od 7, Sto je bila loSa odluka, jer svi su pali. Jedan E je i kontrirao, Sto je za tog N-a uistinu bila katastrofa! I na prvi pogled jasno je zbog Cega svi N-ovi padaju. E atakira obvemu1))10, a W Ce odmah ili u drugom Stihu srubiti sa 7! E koji je kontrirao imao je jak motiv, jer mu se oduzima igra #, koja donosi natjecateljima na njegovoj liniji igre maCajne poene, a "kad se gubi, gubi se sve"! NajjaEi je motiv raspored karata u preostalim bojama 2 + 2 + 1 i ataka iz ruke sa singlom, Sto osigurava odrnah odbacivanje iz jedne, pa nakon toga iz dmge boje, a N zbog igre nije mogao talonirati feler! Kako je bodovana ta igra u odnosu na ostale, koje su klasi5no zavrSile: N je pao dvostruko i joS pod igrom, pa je to -20, Sto je za 10 bodova veCa negativa. W je pratio kontru, a igrao je kao da njegov partner i nije dao kontru, pa je dobio svoje bodove, i za njega se na liniji igre nije niita promijenilo, a to je 10 pozitivnih bodova. E je

9 D,10,8,7

X. Zanimljive i korisne partije

128

hazardirao i uspio sruSiti, pa slijedi nagrada u vidu 7 bodova, Sto je ukupno 17. Sve najljepge o igraCu na poziciji E, ali ja ipak ne bih dao kontru, a Vi?

5.

Turnir: Samoborski slapovi, 14.06.2003. Board 4; otvaraE N ; refe svi; 7 stolova. Zagto ie ~osustao? Ai8 1 0 N je prvi na licitaciji! 2 rezona b D,J,19,9,8 #7 b; 0,5 rezonav; 0,5 rezona 'ALON vK9998 v7 2 rezona a ; ukupno5 D,J rezona, Najbolje je s tim D,lO 5,997 listom liciti- rati 2. W je, naravno, krenuo prema betlu! E - dobar 3! N mora odlueiti: fi A,K D,J,lO 1. nema boje do koje bi se moglo licitirati= dobar 3. 2. 1(;9 nema boje do koje se moie A,K,8 licitirati, pa krenimo prema sancu, a ukoliko je W krenuo na betl, to je razlog viSe, jer su u talonu visoke karte. Vi biste se odluCili za 1 ili 2? IgraEi koji su se odluCili za 1. promovirali su W medu dobitnike! Talon pogoduje svima i svi prolaze, Sto znaCi tko igra, taj i poentira. Ako ste se odluCili za 2, odluka je odliCna, jer se nalazite medu dobitnicima!

I

-

*;

a

a

a

6. Turnir: Samobor, 23.03.2002. Board 1; otvaraE N; refe nitko; 5 stolova. Gruba n e ~ a i n i aili loge rezoniranie

N je prvi na licitaaciji i pokugati igrati betl, a s takvim listom to je i obvemo. Prema tome, licitirat Ce 2. W = dobro. E ima a, pa ukoliko u 0 ili kupi neSto iz talona, 6 gtihova je gotovo sigurncv. Dakle, licitirat Ce 3. N uzima 3, izuzetno zadovoljan Sto je E poCeo licitirati, jer se sada u talonu

*

X. Zanimljive i korisne partije

129

nasluCuju male karte, koje Ce dobro doCi za igranje betia! E ne bi trebao dalje licitirati. Nakon zamjene talona N mirno igra betl, a kako karte stoje, ne mo2e se pasti uz bilo koju liniju igre. Medutim, jedan E krenuo je u avanturu s licitacijom 4. Samo taj igraC m a zaSto! N je odustao od licitacije propustivSi igrati 5 ili betl. E dobiva iz talona 2 karte (Ii, naravno, igra tu boju. Kod upisivanja rezultata igraC koji je propustio nastaviti licitaciju hvata se za glavu, jer su svi igrali betl! Ne znam Sto je dotiCni natjecatelj iz naslova uzeo sebi na teret. Moida oboje? 7. Turnir: Zagreb, 11.10.2003. Board 10; otvaraC N; refe nitko; 4 stola.

TraZi se sudac vige ! *Ai9

# K,D,J

*

N je prvi na redu da licitira. Biste li Vi na njegovom mjestu odmah objavili da ielite igrati betl? N pretpostavlja kod protivnika igre I) ili (I,a felera ima gotovo u svakoj boji. Nije refe i N je prvi na izigravanju, pa je odluka da se igra betl

# 10,9

(I10

i-

K,D

I) K,J,10,7

# A,8,7 (I9,s

.:<,.-r

%

, , d

*

,

J,10,8,7 I 8 malo povoljnija. Ne gledajuCi pozicije karata koje su za prolaz na betlu potpuno nepovoljne za izvodaCa, ja bih licitirao dalje! Tako nije odluCio N, koji je 1icitirajuCi betl iz ruke zapoCeo ovu zanimljivu partiju! N je atakirao a 8 . W je dodao @A, E je dodao #K. W je ostao na Stihu i za njega poCinju problemi: prema svim pravilima trebao bi nastaviti iz najkraCe boje. Dakle, ataka u sljedeCem Stihu trebala bi biti #lo. Tu W sigurno ne vidi ruSenje, a nakon #lo, E Ce nastaviti u # i ukoliko izvodal! ne padne, sljedeCa boja kojom Ce E nastaviti morat Ce biti (I, a tada Ce doCi do blokade u W-ovom listu. Jedini izlaz iz blokade tada bi bilo igranje I)9, Podosta je kalkulirao igraC na na Sto Ce N zasigurno odbaciti feler u poziciji W, znajuCi da je dobra odluka o igri u drugom Stihu prolaz ili pad izvodaCa (nije mogao znati za toliko felera, kao Sto je dvostruki (I). Rubikon treba prijeCi i odluka je pala: (I7 je atakirao W s namjerom da brzo pokaie probleme koje ima u listu i eventualno odrnah sruSi, ukoliko izvodae ima (I 9 ili 10. Naravno, E je dodao sing1 10, a izvodaC likuje jedan feler manje. Svi problemi rudenja izvodaCa prebaCeni su na igraCa

*.

>

X. Zanimljive i korisne partije -

!

'

-

- -- -

-

-

-

.

-.

131

,

dogadaja" ukoliko ima jog koji sudac vi9e. Najvainije je istaknuti: mi se bag lijepo druiimo i zabavljamo, pa i onda kada se u preferansu i sudi!

.

'1

r.

-

8. Turnir: Samoborski slapovi, 14.06.2003. Board 15; otvaraC E; refe nitko; 7 stolova. Subkontra

-

Board je posebno zanimljiv, jer je sala igrala podjednako VA9D9J.897 na E-u fi, a na W-uV! . A (igra). OtvaraC je E pa se, J,8,7 E W naravno. licitira 2. Za i-m A.10.9 , , N nema 6 Stihova pa je E ispravno licitirao. Ovisno o fi odluci W-a hoke li licitirati 3 (I K,10,9 ,'. K,D,10 ili odmah objaviti v ! , board A, - +, J).K,D,J,~ je postao vrlo zanimljiv, a prolaze sa posebno ukoliko je N licitirao 3. IgraEi koji su odluCili igrati 7 Stihova ukoliko prate oba protivnika, a to je uobiCajan sluCaj. Ukoliko W licitira 3 ili 4, E licitira do 5. Na prvi pogled talon Cak izgleda dobro, ostavljaju se, naravno, 4 karte 1)) i 2 karte.. Objavljuje se igranje # i priieljkuje dolazak obaju igraEa, jer se broji 7 izglednih Stihova, Sto maCi da Cemo jednog sruSiti. Uistinu dolaze oba, ali W nakon kratkog razmigljanja objavljuje kontru: ukoliko je doSao N, E uistinu nije niSta kupio u talonu. N m a da mu karte u 1) nigta ne vrijede jer je partner i U sali licitirao do v , pa, prema tome, mora doCi na Cvrste rezone u su dva igraCa prihvatila kontru kao nuino zlo, ne upuStajuCi se u vrlo riziCnu rekontru, no dva natjecatelja s previSe emocija vrednuju svoj list, pa vjerojatno promigljaju: "Ako je prije kontre bilo 7 Stihova, sada ih sigurno ima 6, pa ako to "stoji", igrat Cemo pod rekontrom! I sve je to ve6 videno i rekli bismo uobiCajeno, da jedan N od njih dvojice nije poCeo ozbiljno razmigljati, na lagano zaprepagtenje obaju natjecatelja ? KonaCna licitacija tog boarda bila je subkontra koju je dao N. N je vrlo trezveno zakljuCio: "Ukoliko W kontrira sa 4 karte fi i cijelim v , koji si doduSe moie staviti za SeSir, to sigurno neCe biti dovoljno za uspjeSnu realizaciju kontre, pa W ili A 6." mom dobro podriavati jog jednu boju, a svejedno je je li to A Dobrim promiSljanjem N Cak ocjenjuje da izvodaC neCe napraviti ni 5 Stihova ukoliko nema vezane visoke karte u fi. Subkontra je uistinu bila *9,&

#A,K,D,~

TALON

fi J,10,9,8

v

rr .I,

v!

.

a.

X. Zanimljive i korisne partije

132

dobar posao i za W-a, koji je kontrirao jer je dvostrukim povekanjem vrijednosti igre u tumirskom obraCunu odmah dobio svoje bodove. Pojainjenje: svaka igra se tretira i raEuna kao jedna odigrana partija preferansa koja se na kraju igre sravnjuje na O! U poglavlju turnirske igre prisjetite se bodovnih tablica. Na kraju nije na odmet spomenuti: subkontru je dao igraE koji je vigestruki aktualni pobjednik cjelogodiinjih turnira za tri godine. 9.

Turnir: Zagreb, 16.02.2001. Board 20; otvarae W; refe W; I kolo; 9 stolova. Rekli su: "udazio se"? - i ~ a k ispravno! VD i 4 7

v A,J,7 A,J,10 (I) 9,8,7 'lo

L b A,J,8

0 K,9,8

b K,D,9

v 10

q8,7 (I) A,D,J

Svaki igraE na poziciji W mora malo ozbiljnije sagledati situaciju! Refe je u kalkulacijama svakako znak opreza, a rezoni SU: nema Eetverokaratne boje i to je za poEetak barem 0,5 Stiha manje. Dalje obraEunavamo 2 rezona u b, u niSta, u* 0,5 rezona i u (I) 2 rezona. To je ukupno 4,5 rezona.

v

D,9 (I) K,10 Sa 4,5 rezona trebalo bi licitirati. Ako iz talona dobijemo # ili (I), te bi karte trebale osigurati prolaz. Vratit Cemo se na daljnje kalkulacije, sarno da vidimo kako je licitirala sala. Od 9 igraEa 8 ih je licitiralo 2! Jedan ipak dalje, nakon Eega su protivnici takoder licitirali dalje. Da je sada ispred Vas natjecateljska cedulja koju promatram, odmah biste znali zagto sam ovu partiju uvrstio medu zanimljive. Nakon izmjene talona svi su natjecatelji igrali b . Promjenjivo su pratila oba natjecatelja ili je N zvao partnera na pratnju. Vjerojatno ste uoCili da W nema 6 Stihova, ma kako da se talonira ili atakira! Kako je W u talonu kupio b 7 i OD, niti jedan od pratilaca nije mogao kontrirati! Svaki pratilac pretpostavlja da se VD dobro uklopila, a kupljen je i adut. Svi natjecatelji pali su bez kontre, a pod refeom je to skupih -14. Pratioci su podjednako bodovali osvojene gtihove. Nag "uplaSeniWigraE u ovom je sluEaju rezonirao ispravno: 1. refe je, 2. list nema 4 + karatnu boju, 3. u toj je situaciji 4,5 Stihova nedostatno, 4. moguCnost da se iz talona kupe karte u 9 je najvjerojatnija, 5. turnir je tek poeeo, pa bi bodove trebalo prvo sakupiti, a ne rasipati, 6. list je pogodan za pratnju u trim bojama, pa ukoliko je podjela karata i kod protivnika

133

X. Zanimliive i korisne ~ a r t i i e

sliCna, moguCe je da Ce jedan licitirati, a ukoliko loge kupi, uz dolazekeg partnera sve je moguCe. Naravno, u talonu su mogla biti i dva asa, ali ako su u talonu doista dva asa, jedan od protivnika Ce krenuti na betl. Sada Cemo se osvrnuti na dio ovog teksta gdje smo spomenuli vraCanje na kalkulacije. U osnovi postoje dvije vrste kalkulacija, matematieke i ostale. Ostale kalkulacije vezane su za Cimbenike iz velikog broja imora, koji utjeCu na naSe odluke, pa bi i samo nabrajanje potrajalo, i zato izloiimo glavne: protivnik je dobar, jako dobar ili Cak opasno dobar igraC. Dmgi protivnik je ... Karta je do tog trenutka "igla i nije", tj. u datom trenutku natjecanja mogli bismo popraviti opCu sliku, odnosno ako ne, brod je potonuo do kraja itd. Sto se tiCe matematiCkih kalkulacija, tu nema nejasnoCa, pa Vas molim da pailjivo sagledate Cinjenicu da turnir ne z a d a v a jednim boardom ili mijeganjem, veC sa svim mijeganjima u tijeku jedne sjednice, pa ukoliko u svakom mijeSanju igramo na postotke koji obekavaju dobit, na kraju Cemo se nalaziti medu pobjednicima, a to je imad 50 %! No konaCno ste Vi na redu i morate odluCiti licitirati 2 ili dalje: nakon svega reCenog svaku pomisao za licitaciju 2 trebalo bi odbaciti jer donosi maCajno ispod 50 % dobiti, ali zagto su se gotavo s-viuopCe odluCili ,.,It "upustiti u licitaciju? P. S.: Natjecatelju koji je licitirao dalje to je bio 10. board od ukupno 3x27~3kola, 30je ukupno 81 board. Natjecatelj se na tom turniru plasirao na odliCno IV. mjesto! 10. Turnir: Zagreb, 16.12.2001. Board 10; otvaraC N ; refe nitko; 9 stolova. , .. Turnirski: Stih ~ratioca= bod ? asi7: , IgraCi su se podijelili na natjecafi 10,9 fi 4897 telje koji su na poziciji W igrali 'I'ALUN A,KP,J igru ili sanac. U svim je situK,D,J acijama pratio samo N i uzeo 2 Etiha! Naravno, da je mao za ' .. 'kod partnera, odmah bi uzeo 5 -"Stihova! Da rezimiramo, pratio fi K,D,J N bilo koju igru imodaCa, uvijek 10 Ce uzeti dva Stiha! IzvodaEu se A,10,9,8,7 (ID

.

&

v

'

*v

'.

v

*

134

X. Zanimljive i korisne partije

biljeie bodovi koje je osvojio iz vrijednosti igre, a pratiocu bodovi iz osvojenih Stihova. 5 natjecatelja na W-u osvojilo je 9 bodova, a 4 natjecatelja na W-u osvojilo je 12 bodova. Svi N-ovi su osvojili po 2 boda! 11. Turnir: Zagreb, 11.10.2003. Board 11; otvaraC W; refe svi; 4 stola. Sku~o-napeto-neizviesno,a die ie "zloZesta 41011?

'v

''

*

W je licitirao 2. Ostali igraCi dobar 2. W iz talona kupuje K9998J J i 9. flGoreod toga mogao je KP,J kupiti @6 i 5". Sto god da D,7 *A talonira, moie se igrati sarno 10 D'J99'8 0) s 5 sigurnih Stihova; hi asa i dva 0). Sesti se gtih nazire iz )J 10,9,8 triju karata b, ili eventualnom rezanju. W je iz talona r K,10,8 9 7 za *J. zamijenio As97 Objavio je da se igra 0. Nakon kraCeg razmigljanja E ne ide, jer rezoni # i nisu povoljni nakon Sto je izvodaC kupio dvije karte a je singl. N sve je, naravno, odmah odluCio iCi, ali kako je W loge kupio dvije karte rniriSe na kontru. I N je odluCio kontrirati, jer Ce E vjerojatno neSto donijeti! N je priliCno dobro rezonirao: E je prvi i boji se doCi s nedovoljno rezona, da ne provocira kontru. I oCekuje se ataka izvodaCa. Medutim, licitacija se odjednom nastavlja: W objavljuje rekonfru! N se miri sa i konaCno oCekuje sudbinom jer kod izvodaCa pretpostavlja 5 karata ataku W-a. Medutim, E traii vrijeme za razmiSljanje. N se u sebi u Cudu pita i gestikulira: "$to sad ovaj hoCe, pa rekao je dalje". IzvodaC pomaie rijeCima: "Iznimno u ovakvom sluCaju igraC se moie ponovno ukljuCiti u licitaciju ukoliko daje kontru ili, kao u ovom sluCaju, kontru viSeg ranga, a to je subkontra". N se osjeCa oSteCeno, ali sve je objagnjeno, jer pravila upravo dopustaju da se izvodaCa sruSi svim moguCim dogovorima partnera na legalan narin! IgraCu koji je kontrirao joS se pojagnjava: ukoliko subkontra uspije, bodovna berba bit Ce bolja od situacije da je igra ostala sarno na kontri (vidi "bodovne liste"): pratilac koji je uspjeSno kontrirao + refe, vrijednost igre 16 dobiva 11 bodova, a isti taj pratilac koji je pratio uspjeino ruSenje izvodaCa u subkontri, kada je vrijednost igre 64, dobiva 14 bodova. ZaSto je E "dobio krila" i subkontrirao? Ako je N pod refeom, *Ji9

a

a

*

*, a *,

v

*

a

X. Zanimljive i korisne partije

135

kada se moglo igrati i bez kontre, odluCio da kontrira, ne znajuCi za dobre + singl I), sigurno ima dovoljno aduta za rubenje, a rezone u b i najvainije je da ima Eetvrtu boju koju je kupio izvoCtai. KonaEno, izvodaE koji je i prvi na redu atakira VA. E i N dodali su male karte IzvodaE igra u drugom Stihu i atakira I)D, na Sto E dodaje singl 10, a N uzima s A. U trekem Stihu N atakira (110, a W uzima s adutom 6 8 , na Sto E dodaje OD. U Cetvrtom Stihu izvodaC atakira s a 9 . E prvi puta ima priliku markirati i, naravno, iz dovoljno karata u # dodaje 7, pokazujufi figuru I.N uzima s &K. U petom Stihu N atakira IJ!IzvodaE uzima s #A. E zadovoljno Stihu dodaje b8. Odigrana je polovica Stihova. IgraEi u listovima imaju preostale karte:

v

*,

(17 i *9

7

K,9

*-

VK

D,7

I)

I-

v 10 K,9,8

&7

I

v.

IzvodaE je u Sestom Stihu atakirao I D , ~ O I D ! E je u ''komi". Ima samo dvije moguknosti: 1. pustiti Stih s #9, r A,J nadajuCi se da N viSe nema karata u #, i kada poreie sa zadnjim adutom, izvodaC Ce morati dati zloEestu #lo IK. 2. uzeti s IK, nadajuCi se da Ce N dodati zloEestu #lo, nakon Cega slijedi VK, Sto Ce izvodaE

*.

GledajuCi preostale karte Vi vidite uzeti zadnjim adutom i biti ubaEen u Sto je trebalo odigrati, a da ne vidite. ..? Na kraju ipak morate odluziti: 1. ili 2.! Bolje da ne Eitate Sto sam ja odluEio. IzvodaE je sa zloEestom I 1 0 ostvario 6. Stih i napravio &na refeu pod subkontrom. Cista zarada 20 bodova! Ja sam ostvario "Cistu zaradu" 13 bodova. Moj partner koji je kontrirao - 0. Pa kaie on na kraju: "Uf, da sam umjesto IJigrao v 9 , to bi bio posao, izvodaE nikad nema prolaz". Slaiem se s njim, ali na tome priEa zavriava, pa ja sam ga pozvao da igra tog kroz izvodaEev list. I danas vrtim u mislima tu kapitalnu odluku, jer mate, da sam pogodio, na tom turniru bio bih sveukupno pwi. Imate pravo jedanput pogadati tko je na kraju zaista sveukupno bio prvi! JoS jedna zanimljivost krasi ovaj dogadaj: to je bila pwa igra te veeeri! U board su stavljene nove karte! MijeSanje I, komentar glasi: "Sto je ovo, pa ja imam 8 karata pik, dajte to ponovo promijeSajteWMijeSanje 11: komentar "Dajte to ponovo prornijesajte, board je 0, pa ne da imam uver

X. Zanimljive i korisne partije

136

betl, veC su sve karte po redu". MijeSanje 111: "Oho, konaCno smo dobro promijeSali, svi su licitirali dalje, ali to je bezveze, rekao je jedan natjecatelj, pa doSli smo kartati, daj mijegaj to jog jedanput" MijeSanje IV, moj kornentar: "ta zloresta b10"! 12. Turnir: Zagreb, 17.05.2003. Board 20; otvaraC W; refe W; stolova 7.

"Velika dobit"

b D,J,8,7

v 8,7

8 ~,10,7 1)10

T,

'

A A?KJ,9 A,KJ 1)A,K

I to se dogada. Svi W-ovi su iz ruke rekli sanac. To je prelijepih 32! Dok je cedulja koja prati board na poeetku upisivania rezultata za W bila zanirnljiva, na kraju je bila toliko nezanimljiva da se mogla i baciti. Naravno, zato Sto su svi odigrali isto. Odabrao sam ovaj board da naglasim razliku

izmedu obiCne i turnirske igre. U jednoj prijateljskoj partiji moiemo primiti nagradu u obliku toliko visokih karata i joS pod refeom: "meni bi bilo neugodno". U turnirskoj igri niSta posebno, kao da te igre nije ni bilo! 13. Turnir: Samoborski slapovi 14.06.2003. Board 17; otvaraC W; refe nitko; 7 stolova.

#lo i *K

# K,J,9,7

*

v 9 10,8,7 1,J,8

teljima na uzeli dva

Pourna zavrgnica W je otvarai: i u obzir dob A,D TALON 9 10 lazi samo licitacija igra. E J,9 bi pokuSao licitirati s tim E W 1)~ , ~ 9 , 1 0 , 7listom do betla, ali za N objavu betla odmah nema mjksta. N se boji za svoju #8 igru 0 ukoliko E ima igru #, no u turnirskoj igri to i A,D nije tako vaino, jer Ce se 1,9 isto dogoditi svim natjecaN-u. I zaista, svi N-ovi odigrali su igru v , a W-ovi su pratili i Stiha. Svi osim jednog E, koji se ipak usudio objaviti betl.

*

I

X. Zanimljive i korisne partije

137

OialoSCeni igraEi s igrama morali bi se jako potruditi da smSe izvodaEa betla i tako povrate bodove. W ne ma da N ima igru 0. W atakira v 1 0 iz singla, odnosno najkraCe boje. IzvodaE dodaje v 9 i veC osjeCa miris pobjede. Jedan ozbiljan feler manje! Ukoliko na liniji N igra dobar igraC, neCe uzeti 9. Sve karte u su na broju, pa igraE koji je poEeo moie igrati iz druge najkraCe boje, a posebno je dobro da se igra ponovo kroz list z a d a v a zakljuEkom da je ipak bolje iz izvodaEa. Mala dilema # ili manjih karata, a veCe bi trebalo nekako odbaciti, a ne odigravati da se odbaci izvodaE. Dalje se igra *J (9 se ne iskljuEuje). E malo zbunjuje protivnike i dodaje 7. N uzima s A. Za igraEa N joS uvijek je dilema: W ima # ili ()L igru? Zbog toga igra *D, moida W nema viTse i pokazat Ce koju igru ima! Na ialost, W ima .9, a E dodaje 8.. N mora donijeti jednu od kljuEnih odluka. Indicija nema i odluka pada na #8, samo zato jer je za jedan broj manja karta. W uzima s #D. Kod izvodaCa je moguC singl. E se ne smije poigravati s odbacivanjem #7, jer time pokamje feler u a , pa kod protivnika treba zadriati dilemu je li feler u # ili (I)?Da vidimo koje su karte ostale natjecateljima. Dalje atakira W, koji je uzeo #D. W zna da izvodaE ima feler u (I), ali kojom kartom igrati, jer preostale su tri? MoguCe je da je jedna ili dvije karte (I) u talonu. E sigurno irna karata u #, jer da N ima # igru, odigrao bi obveni 0 u povratu na izvornu ataku kada je bio u Stihu. W previSe razmiglja, konaEno, #A se mora testirati. E dodaje 9. W je u tom trenutku sponao da E Stihu # K. N zadovoljno dodaje ima jednu ili dvije karte i da je pao, pa i ukoliko N i m a a 8. W igra 0 7 i igra je zavrgena. Na kalost, to se nije dogodilo na turniru.

v

.

*

a

.-

Natjecatelj je proSao, Sto 9govori da je obrana loge igrala. Vratimo se na E W 10 trenutak igre kada je N N donosio odluku iz kqjeg Ce singla atakirati u sljedeiem #A,K,D,J,8 Stihu. OdluCio se za 48, jer je manja karta od a 9 i to je - . ' &.. a 9 .., r... bila jedina indicija. Vratimo se na taj dio i pretpostavimo da je N nastavio s a 9 . W-u uistinu nije lako, ali mora uzeti s 1010, jer ukoliko je kod N-a izvodaC je pao odmah, a ukoliko nije, past Ce u sljedeCem Stihu. Ukoliko W ne uzrne s 0 1 0 , veC

# K9,7

TALON

.-

#A

va

v

a8,

X. Zanimljive i korisne partije

138

propusti s Q7, izvodaC mora dodati Q8, da se odmah sam ne sruSi. N dalje mom dirigirano igrati b8, Sto Ce uzeti W i sruSiti s 0 1 0 . PouCno je da obrana nije dobro uskladila igru, pa je izvodaC betla izuzetno dobro upisao, a sebe su oStetili u odnosu na salu: N za 8 Stihova i W za 2 Stiha igre

v.

1 1 !z

14. Turnir: Samobor, 23.05.2002. Board 19; OtvaraC E; Refe E; 7 stolova.

VJ i*A

I~ra - da ili ne?

E i N licitiraju dalje, pa W bira licitaciju 2, za sanac ili 0 K,D,lO odmah sanac iz ruke. Od 7 *7 K,D,J,9 igraEa na liniji W veCina se (njih 5 ) odluCila za licitaciju, a Q D,7 dvoje odmah za igru sanac! IgraCi koji su odluCili licitirati 4 10,s 0 9,7 time dobivaju moguCnost 10,s kupnje podupirajuCih karata u ( ili .A, koji je u (I) K,10,9,8 malo je vjerojatan. IgraCi koji su odluCili odmah igrati sanac, mogu malo dobiti, a pun0 izgubiti! Mali je dobitak ukoliko nitko od protivnika ne dode pratiti, a veliki je gubitak ukoliko kod jednog od protivnika postoji *A s 5 karata u (Iili 1)L. U svakom sluCaju, izgleda da je veCina dobro odlueila, a manjina igraCa nagradena je s *A u talonu!

4 D,J,9,8

*

*

a.

-

15. Turnir: Zagreb, 12.03.2001. Board 13; otvaraE N ; refe W; 7 stolova. , '. : **.v .*3;g c Uzmi malo i budi zadovolian! .

k

..

.

. .$:

<;&2)7(IY

fi -

v J,9 A,8,7 A,D,10,8,7

# A,K,9,8 0 D,10,8 10,9

a9

b D,J,10

*a

0 A,7 K,D,J K,J

N nema nikakvih uvjeta za licitaciju. W nastavlja s licitacijom 2. E, naravno, osjeCa da Ce se iz talona popraviti slika njegovog lista, koji je i sada gotovo betl. W se joS usudio reCi 3, a i morao je! E preuzima talon i zadovoljan je s b7, ali ne i s OK. Kratka

X. Zanimljive i korisne partije

139

dilema je: talonirati VK i *A ili VK, J? OdluCeno je da se talonira VK i J. Da vidimo kako se E borio? N je, naravno, atakirao @9. W je dodao @K, a E OD. W mora nastaviti s &J, a E Ce dodati (010. N bez dileme zapoCinje najljepSu igru u betlu, a to je odbacivanje boje u kojoj je moguCe rugenje izvodaCa, pa odbacuje *lo. Vidimo da je N poCeo singlom i nastavio odbacivanje iz dubla. Nakon Sto je N odbacio 8 1 0 , W je dobio velik broj informacija: N nema *A, a ukoliko u 8 ima joS dvije ili tri karte, odbacivao bi karte iz neke druge boje, koja bi tada bila kraCa. E je iz ako postoje talona kupio 47 i VK, pa je izgledno rugenje u v , ali i u dvije ili tri izgledne karte. W u svakom sluCaju ne smije reskirati otvaranjem u (I. 8 se mora rijeSiti viSe zbog daljnjeg odbacivanja iz Novog lista, nego zbog trenutnog ru8enja. Nakon Sto N odbaci *9, a na odbacit Ce OD,W kod izvodaEa mora po&iti *A! JoS je drugu kartu uvijek upitno ruSenje u 0, samo treba utvrditi trenutak igranja 0 7 . Na turniru je 6 izvodaCa igralo betl i svi su pali. Jedan je igrao igru a,koju je pratio W i uzeo 4 gtiha. Tom igrazu pripalo je 5 bodova, a svima na njegovoj liniji koji su igrali betl i pali pripalo je -14 bodova. Jasno je da je natjecatelj s igrom 0) upisao konaCnih 19 bodova razlike. Gotovo da ne treba napomenuti da je i ostale partije odigrao racionalno i u prosjeku, pa je na kraju kola bio prvi na liniji. Pitanje je po Cemu je natjecatelj zakljuCio da je bolje uzeti malo i biti zadovoljan? Ukoliko dobro pogledamo list izvodaEa, moiemo utvrditi: u odnosu na druge boje, 4 je rnoguCe kupiti sa 40 % vjerojatnosti, 9 je moguCe kupiti s 30 % vjerojatnosti, s 20 % vjerojatnosti, a (0 je u odnosu na druge boje moguCe ku iti sa 10 % erojatnosti. ZnaCi da Ce se u talonu naCi barem jedna karta i druga ili . Ne treba puno promigljati, jer je katastrofa na pomolu! Za oCekivati 'e dobiti b7, a izbjeCi kupnju Cak i dvije visoke ili, jog gore, srednje karte u . $to bi zapravo nagem buduCem igraCu betla najviSe odgovaralo kupiti iz talona? Dvije karte 6 ili dvije karte 8,ali da jedna od njih ne bude veCa od J. Da vidimo kakve su Sanse da se naSim igraCima betla ostvari ielja? PoCnimo redom: u sluCaju 1. kupit Cemo #A i K, u sluCaju 2. A i D, u sluCaju 3. A i J u sluCaju 11. K i 9 u sluCaju 28. 8 i 7, u sluCaju 29. kupit Cemo #A i VA u sluCaju 55. kupit Cemo J i A u sluzaiu 88 kudt Cemo 4 7 i VK u sluCaju 112. kupit Cemo 4 7 i v8 u sluCaju 114. prelazimo na redanje karata kada je prva 9,pa Ce to biti karte A i K, a do zadnje kombinacije dviju karata trebamo izredati 231 sluzai! NeCe dug0 trajati da sve sluCajeve izredate, a onda Cete utvrditi da samo 2

*

*

*

P

8

v

i

...,

...,

...,

...,

...,

...,

X. Zanimljive i korisne partije

140

kombinacija odgovara za sigurno igranje betla, a to je 8,25 %. Malo, malo i previSe malo za ozbiljne igraCe. UzimajuCi ovaj primjer za knjigu, bio sam matiieljan i upitao natjecatelje koji su odluCili licitirati betl: "Gledamjednu natjecateljsku cedulju od prije dvije godine. Vi ste imali ove karte ... i licitirali ste do betla, pa kako to sada tumaeite?" Svi su natjecatelji redom odgovorili da ne vjeruju da su to licitirali, jer su Sanse za dobar betl loge. Naravno, kada je W licitirao 2, moguCnost kupovanja manjih karata se poveCala, a oCito ne ide na I), pa je moguCnost da kupimo bar jednu kartu I) neSto veka. Natjecatelj na poziciji N prvi je licitirao dalje, pa i to treba ukalkulirati. U svakom sluCaju, rnnoge se situacije u naSim odlukama moraju rjeSavati matematickirn zakonitostima, a kako rade naSi bioloSki kalkulatori? PreCesto s ukljueenom opcijom emociie, i s preistaknutom ieljom za pobjedom. 16. Turnir: Samoborski slapovi, 14.06.2003. Board 3; otvaraC E; refe nitko; 7 stolova. Ides DO selu i dobiieg DO Eelu!

r i:%$ --

--

) V A,K,J D , ~

- .

E je prvi. &2,5 rezona; V = rezona; *=o rezona; I)=o,= rezona, ukupno 3 rezona je malo D,lO D,8,7 J , ~ O za licitaciju i, prema tome, dalje. Na redu je N. )=0,5 rezona; V=1 fi D,lo,8r:;:'r' rezon; *=o rezona; @=2 rezona. '. : -... 9 K,J,IO '. Ukupno 3,5 rezona. Malo za L<.4 ' * 8 licitaciiu? Ukoliko bi N licitirao i .& , <-..*.? dalje, nesurnnjivo bi isto licitirao 6 A,K,9 i W, koji uistinu ima najmanje rezona, ukupno 2,5! Ukoliko zbrojimo rezone svih igraEa: E=2,5, N=3,5 i W=2,5 + talon 0,5, to je za 9 rezona Citavi board! Uobitajeno se zbrajajuki sveukupne rezone cijelog boarda, dobije 10-15 rezona (*vidi rezoni). U ovom boardu imamo totalno balansiranu distribuciju, sa dvije D koje loge stoje. Traljavi rezoni su gotovo podjednako rasporedeni kod svih natjecatelja. N ima nematno jaCi list. GledajuCi iz pozicije N, biste li licitirali da ne znate Sto je u talonu? Ako ne biste, onda niste za "izlete po selu", jer kad se uzme talon iz kojeg su kupuje 0,5 rezona, tada u listu imamo svega 4 rezona, sa 4x3 karte u svakoj boji. Sve u svernu, pravo smeCe! Od 7 natjecatelja samo je jedan odustao od "izleta", a ostalih 6 je "dobilo po Eelu". Najbolje je proSlo TALON

a

>

'.%

0

,

141

X. Zanimljive i korisne partije

dvoje natjecatelja koji su igrali naravno pali, ali bez kontre!

*,

uplaSivSi talonom svoje protivnike i

17. Turnir: Samobor, 23.05.2003. Board 10; otvaral N ; refe nitko; 7 stolova. I ~ r a ili sanac? N je otvaral i svaki Ce igraC #J *7 . objaviti igru *!8 do 9 Stihova, # 10,8,7 )K,D,q !' . . vjerojatno neCe biti pratnje. 10,9 (ID,J,7 Siguran posao i tako su liciti10,s rali svi natjecatelji osim jedl A,10 K9DJ'9'8 dnog! Vjerojatno je odlulio: . ,A; ..i2 svi Ce tako licitirati, pa onda #A neCu i ja! Objavio je sanac i ,.idv., , A,K, 8 kako karte stoje nitko nije do*,, A,KD,J,9 Sao. Isto je bilo i sa *!Hra% jt,,&@ 7 brost je bila nagradena. Zavi-

*

.

.

.

*v

S F , *

+:,-jL

dna pobjeda u odnosu na sve druge natjecatelje na liniji N. Sigurno olekujete moj z a d n i komentar o ukupnom plasmanu natjecatelja na tom turniru. Osvojio je ukupno predzadnje mjesto, a u tom kolu bio je neSto bolji. 18. Turnir: Zagreb, 16.02.2001. Board 16; otvaral N : refe nitko; 9 stolova. U~lagiose bez razlo~a?

-

*A~@A

)A,KJo

1 ALUN

0 10,s J,l0,9 D,9\li-<'.; rsl.

d d n r

&

E

W N

# DJ9897

A,7 *8 10,8,7

*

N je odluCio licitirati do 4, W do 5. W je iz talona kupio i &A! Protivnici naravno pljeSku. W je malo zateEen. Licitirao je prema betlu, a iz talona je kupio za sanac. S tim talonom moie se igrati # ili betl. Ako se i bet1 u # nema feler, u nema feler,

4 9 K,D,J,9 K,D,7 dl K,J jer se A talonira, u ostaje neznatni feler *8 i u uEetvero!

C

a takoder mali feler A

X. Zanimliive i korisne partiie

142

a.

Ukoliko se igra b , treba dati 2-3 Stiha u adutu i 1-2 Stiha u Naravno, u Prolaz ! na igranju b je tom bi sluEaju talonirali dvije male karte u 9 i . siguran i nakon kupnje kontru sigurno neCe dati niti jedan protivnik. Sto biste Vi igrali? P.S.: kao Sto vidite, na betlu se nije moglo pasti, i 8 od ukupno 9 natjecatelja uspjeSno je odigralo betl. Jedan se "uplaSioWi odigrao sigurnu igru b , pri Cemu je dao 3 Stiha. U odnosu na ostale natjecatelje na svojoj liniji igre, izgubio je 3 boda. IzdvajajuCi ovu partiju kao posebno zanimljivu, znatiieljno Sam potraiio plasman naSeg natjecatelja koji se "uplaSio". Ukupno je na kraju turnira osvojio N. mjesto!

19. Turnir.: Samoborski slapovi, 14.06.2003. Board 14; otvaraC W; refe N, 7 stolova; 3. k 110 Ne~rimierenizlet! TALON

W je otvaraC, i svaki igraC bez izuzetka licitira igru. E ima bikolor, ali i pornisao na neSto je avantura! Prerna tome, dalje. Na redu je N. TeSko je donijeti odluku koja zadovoljava apetite za

e,

1

.,

dobrim rezultatom, a ukida eventualnu katastrofu, jer imamo i refe! Ukoliko W ima igru igra (Ije odliCan posao, a ukoliko ima igru b , W je pobijedio, jer Ce naSa igra biti manja. Svi igraCi osim jednog objavili su igru i upisali prelijepih 20. Nakon Sto se W izjasnio da je njegova igra N s olakganjem objavljuje svoju veCu igru, a to je 0. Jedan nije mogao izdriati, a i tako mu do tada nije "iSla karta", pa moida se na kraju neSto brod tone do kraja. popravi? Sanac je objavljen, pa ukoliko W ima igru Kao Sto vidite, bilo je baS tako. Svi igraEi na njegovoj liniji upisali su + 20. Razlika 36 na Stetu natjecatelja koji je inaCe vrlo jak igraC, a primijetili ste da se igralo treCe i zadnje kolo tog turnira. Izlet je bio stvarno neprimjeren!

*,

X. Zanimljive i korisne partije

143

20. Turnir: Samoborski slapovi, 14.06.2003. Board 9; otvaraE E; refe nitko; 7 stolova. ,. * Pratiti ili ne?

,

r-%>-

\C )), i e10

#8

v K , J ~ :,.,.~:

*!A).

# A,K,D,9

ti Z

0 D,7 *7 dl A,K8

A,K,D,9,8

.

, , ..,%

.

--

., ,

.>? ;.vJ.-.

,-

w

<;,

# J , ~ o*,-.. 7 A,J,9 *J dl J,10,9,7

,

*.

.-. I

-

;

'

.,

;:

W-u je svejedno ii E licitirao ili je odmah objavio igru. W-ova je igra #. E je u dilemi pratiti ili ne? Dva rezona su malo, no kako je igra, moguta su dva Stiha. Ukoliko E odluEi pratiti, N nema uvjeta za pratnju, E joS manje za zvanje N-a. Ukoliko E

odluEi da ne prati, N svakako ne bi trebao pratiti, iako je E licitirao i stao na 3 ili objavio igru Ipak, jedan N je na tumiru obraEunao *J kao rezon i doSao! Kako karte stoje, svaki pratilac koji je doSao Sam, dobio je tri Stiha! Kaie se da u igri ima svasta, pa je odgovor na pitanje pratiti ili ne?, uglavnom da, treba pratiti. '

..

. I

5 )

-

.

.

.

2

.

,. -. -.

-

X I . ZnaEenja izraza koji se Eesto upotrebljavaju u preferansu .

.

Ataka - prva karta svakog Stiha, a prva karta. ;~-p~;I,~:7~I17zy prvog Stiha je izvorna . ..- p - .yy ;.: "'* :=ataka. > . ,j ,:-$.. ,.+., . . +&+. . ~,sLa.&$+z$g .A*F- ...-&:.&>, ?>~%.:?;+.t w -.B i ,

:--7z::.

,

'

,--

"

'

1

A.d-.*.

Deblokirati boju - dodati Stihu visoku kartu koja bi u nekom sljedeCem Stihu morala uzeti Stih, a partner ne moie uCi u ruku u nekoj drugoj boji, pa Stihovi koji su ostali u njegovom listu propadaju. s; 1. , - -\

Dub1 niita - dvije karte koje ne sadriavaju top figuru.

Expas - igrajuCi iz jednog lista, igraE lista koji je u sredini prisiljava se da odigra najveCom kartom radi ostvarenja tog Stiha, a manju Ce kartu dati protivnicima. I.

Feler - ukoliko igramo betl, karta koja bi mogla uzeti Stih. . '

I>

Figura - karta viSeg ranga ( A, K, D i J).

O

.I

.-*.+,.d

-.

,

c .

*

-.<

Igra - igraE se odriEe talona, a poniStava se redovna licitacija. Impas - igrajuCi iz jednog lista hvata se karta u listu kroz koji se igra pa se uzima veCom kartom u trekern listu. Izvodar - igraE koji je izborio pravo na igru, licitacijom, objavom igre ili objavom betla ili sanca. . :- . ' . .;> ':. Juhe - Stihovi koji se knjiie na naSoj cedulji, na jednog od protivnika. Kapa - jedan je igraC potroSio negativne bodove, i ukolIls.~ . , krene ispod kape, u plusu je, tj. dalje biljeii pozitivne bodove. Kodeks - pravila ponaSanja za sve sudionike turnira, suca i iiri. Kontra - protivnik deklarira izvodaEa: "izvodaE neCe igrom osvojiti 6 Stihova". .

,.

Laiirani sanac - nedostaje jedna boja. List - sve karte koje driimo u ruci i posjedujemo u svakom trenutku igre.

XI. ZnaEenje izraza u preferansu

- --

-

.

145

.-

Luzer - karta kojom neCemo ostvariti Stih. Markiranje - pokazivanje partneru u situacijama kada je to moguCe, malim ili velikim kartama koje nam ne trebaju, Sto imamo ili u kojoj boji ielirno da nam partner igra. , .A .

Rebid - drugi govor jednog licitiranja. Refe - vrijedi dvostruko samo za igraEa koji igra pod refeom. Pratioci biljeie rezultate igre prema izvodaEu. Rekontra - IzvodaC deklarira: "osvojit Cu 6 Stihova kako je zadano". Renons - situacija kada Stihu nije dodana neka pripadajuCa karta, a igra se sljedeti Gtih u kojem je propuSteno nemoguCe legalno popraviti. Rezon - a) Stih za igru, b) boja za pratnju, c) adutski Stih u pratnji, i dr. PojaSnjenje: u svakom trenutku odluke za bilo koju akciju, glede licitacije, pratnje ili igre, rezon je u preferansu dobra igra. Sekvenca - barem tri karte u nim ili skali. Sing1 - jedna karta u boji. Sjednica - turnirski dogadaj jednog obraEuna rezultata. Skviz - igra u zadnjim Stihovima, kada je igraC pred gotovim Einom, tj. na ono Sto baci protivnik, igraE baca suprotnu boju. Subkontra - protivnik deklarira: izvodae koji je rekontrirao sigumo je pogrijeSio i ne6e realizirati 6 Stihova. &ken - nema niti jedne karte u boji. Stih na ubac - kada je na kraju ostalo nekoliko karata, protivnika ubacimo u Stih da za nas odigra u zadnjoj boji. hoper ili zadrSka - jedna ili dvije karte koje protivnicima kada igrarno sanac ne dozvoljavaju da uzmu Stihove u boji koja je u naSem listu u principu kratka.

XI. ZnaEenje izraza u preferansu

146

Tempo - podrazumijeva se situacija kada je igraEu poklonjeno da igra iz boje koja mu odgovara, a, recimo, nije skraien za adut. Sam izraz koji se primjenjuje, u kartaSkom iargonu znaCi gubitak jednog ili viSe Stihova. Top figura

- A i K.

Tournament director - osoba koja rukovodi turnirom. Uver betl - izvodai: koji igra betl ne moie uzeti Stih u regularnoj igri, jer za svaku protivniEku kartu postoji manja.

.

.ro

je kolikoBJ,,,,, predivnoj igri. Iako velik. b&j ljudi u Hm&koj igra pref-8, teSko je doCi do bilo kakve literature za pdetnike, a pogotovo 2.. naprednije i@e. Ova 4k hjiga to u m o g d e m u promijeniti i omopkiti icima ds brZe i la& udu u svijet preferan% a iskusnijim igraEima objasniti s i w i j e u i ndli, s da toga nisu niti bili svjesni. .r .,w.w,Y~~,

o